Ustavni sud imao je lak zadatak prilikom poništavanja izmjena Zakona o predsjedniku, jer je bilo očigledno da su one neustavne. Zato bi trebalo razmisliti o tome da se Ustavnom sudu ubuduće omogući da, prije nego što neki zakon bude usvojen, izda obavezujuće mišljenje o ustavnosti tog akta.
To je “Vijestima” kazala pravnica i izvršna direktorica Akcije za ljudska prava (HRA) Tea Gorjanc Prelević, nakon što je Ustavni sud juče jednoglasno ukinuo izmjene Zakona o predsjedniku koje je tridesetoavgustovska skupštinska većina usvojila u decembru 2022. godine kako bi formirala novu vladu.
Tim aktom, utvrdili su da većina može predložiti mandatara za sastav vlade, ukoliko to predsjednik države ne učini, što je njegova ustavna obeveza.
To su učinili uprkos upozorenjima Venecijanske komisije (VK), pravnika i dijela partija i NVO - da grubo krše Ustav, odnosno da najviši pravni akt mijenjaju zakonom.
Ističući da je odluka Ustavnog suda očekivana, Gorjanc Prelević navodi da pravni poredak počiva na pravilu da zakon mora biti u skladu s Ustavom, a ne obrnuto - da ustavno pravilo može da se mijenja običnim zakonom, što je skupštinska većina uradila.
Podsjeća da je Ustavni sud još 2014. godine potvrdio da Ustav ne može da se mijenja aktom niže pravne snage, kad su poslanici izmjenom skupštinskog Poslovnika “dopisali” treći krug glasanja za izbor vrhovnog državnog tužioca.
“Problem je što su se poslanici sada, posebno pravnici među njima (troje od njih 20), uopšte usudili da podnesu i izglasaju nešto tako očigledno neustavno”, naglašava Gorjanc Prelević.
"Vijesti" su od samo jedne partije većine iz odlazećeg skupštinskog saziva dobile odgovor na pitanja kako tumače odluku suda i osjećaju li odgovornost što su glasali za neustavne izmjene.
Generalni sekretar Demokrata Boris Bogdanović, rekao je da se odluke Ustavnog suda moraju poštovati, i da je to njihov jedini komentar.
"Ukoliko želimo da živimo u pravnoj i uređenoj državi, državi u kojoj funkcioniše sistem, odluke institucija se moraju poštovati, i to mora biti načelo društvenog sistema i pojedinaca koji u njemu žive... Kad je u pitanju odgovornost za podignutu ruku, svaki ozbiljni političar će je osjetiti nakon odluke Ustavnog suda. Ali. kao što je i sama VK ocijenila, Ustavu je potrebna dodatna regulativa o formiranju vlade, posebno kako bi se spriječili zastoji i insitucionalni ćorsokak, i to je bila naša namjera. Sad je očigledno da smo napravili propust u želji da se izborimo s opstukcijom bivšeg predsjednika države Mila Đukanovića", podvukao je on.
Iz stranaka većine ranije su tvrdili da je njihovo postupanje odgovor na “neustavno ponašanje” bivšeg predsjednika države, tj. njegovo odbijanje da predloži mandatara.
Sud je poništio odredbe koje se odnose na predlaganje mandatara i postavljanje ambasadora, i tako ovlašćenja za to, koja su izmjenama bila data i drugim institucijama, vratio šefu države.
Izmjenama je bilo predviđeno da će se, ako predsjednik ne predloži mandatara, njime smatrati “kandidat koji ima podršku većine od ukupnog broja poslanika u Skupštini”. Na taj način je Skupština krajem godine konstatovala da je lider Demosa Miodrag Lekić mandatar. Međutim, on nije uspio da oformi kabinet.
Kad je riječ o postavljanju ambasadora, izmjenama je bilo propisano da šef države mora imenovati ambasador kog je predložila Vlada, a podržao skupštinski Odbor za međunarodne odnose. Ni to Ustavom nije predviđeno.
Ukinute izmjene važile su retroaktivno, iako je Ustavom zabranjeno povratno dejstvo zakona i drugih propisa.
Inicijative za ocjenu ustavnosti izmjena Zakona o predsjedniku podnijeli su bili savjetnik za ustavni sistem i pravna pitanja bivšeg predsjednika Boris Bastijančić i NVO Centar za demokratsku tranziciju, i one su bile objedinjene u isti predmet.
Gorjanc Prelević kaže da je zbog “nedostatka kulture poštovanja ustavnosti”, na koji je upozorila i VK, u Crnoj Gori sada potencijalno važna i uloga predsjednika države u prethodnoj kontroli ustavnosti, jer on može da vrati svaki zakon na preispitivanje.
Navodi da treba razmisliti i da se Ustavnom sudu doda i nadležnost da, prije nego što predlog nekog zakona bude izglasan, sud na zahtjev određenog broja poslanika daje obavezujuće mišljenje o ustavnosti tog akta.
“Naravno, da smo imali funkcionalan Ustavni sud sve vrijeme, možda bi od usvajanja zakona u decembru došlo do toga da sud i ranije sprovede postupak za ocjenu ustavnosti, pa da se ova odluka donese dok je mogla imati uticaj na raspuštanje Skupštine i raspisivanje izbora”, napominje sagovornica.
Nezadovoljni odlukom Đukanovića da jesenas ne predloži mandatara, jer, kako je tvrdio, nije stekao utisak da postoji većina za izbor vlade, poslanici doskorašnjeg Demokratskog fronta (DF) predložili su izmjene Zakona o predsjedniku kako bi Lekić postao mandatar. Nakon što su ih s kolegama iz tridesetoavgustovske većine prvi put usvojili krajem novembra, Đukanovićeva Demokratska partija socijalista (DPS) s partnerima je organizovala proteste pod sloganom “Ima nas”, pozivajući na povlačenje zakona i održavanje vanrednih izbora.
Izmjene su, pošto ih je Đukanović vratio na ponovno odlučivanje, a VK osporila, ponovo usvojene u decembru, zbog čega su neke države Zapada, poput SAD, nagovještavale mogućnost nepriznavanja vlasti koja bi bila konstituisana u skladu s takvim zakonom.
Đukanović je proglasio zakon, ali je odbio da ga primjenjuje. Međutim, u martu je raspustio parlament nakon što je, po odredbama izmijenjenog zakonu, istekao rok za formiranje vlade.
Ustavni sud nije mogao da odlučuje o izmjenama prije kraja februara, jer je tek tada dobio kvorum za rad.
Boris Bastijančić kazao je “Vijestima” da je odlukom Ustavnog suda jedno sporno pitanje stavljeno ad akta.
“Iako je od samog početka ustavnopravno, ali i politički, (gotovo) svima bilo jasno kakva je pravna podloga, vrijednost, domet i cilj jednog kvazi, pseudo i nazovi zakona, čiji je predlog stavljen u skupštinsku proceduru još 17. oktobra prošle godine, danas je jedini autoritativni i nadležni državni organ, kao vlasni čuvar crnogorske ustavnosti i zakonitosti, neupitno stavio tačku na ovu problematiku. Ipak, prije negoli bude objavljena u Službenom listu, odnosno prije njenog stupanja na snagu, ne bih zasada komentarisao odluku povodom odnosnog predmeta, koji je s razlogom, u kontinuitetu, plijenio naglašenu pažnju (i ne samo) domaće laičke i stručne javnosti”, istakao je.
Odluku Ustavnog suda juče su komentarisali predsjednik države Jakov Milatović i dio partija koje su ranije kritikovale usvajanje izmjena.
Milatović je ocijenio da odluka reflektuje stav stručne javnosti, i da mu je drago što je konačno donijeta.
“Sudu je trebalo dugo vremena da je donese... Sad imamo čistiju situaciju, i pozdavljam odluku Ustavnog suda”, poručio je.
NE PROPUSTITE
Poslanik DPS-a Andrija Nikolić, saopštio je da domaća javnost s pravom očekuje da “nosioci bivše parlamentarne većine” snose odgovornost zbog zloupotrebe sistema vlasti.
On je naveo da je odluka suda ogolila političke namjere bivše većine “da se po svaku cijenu zadrže u foteljama”.
Iz Socijaldemokrata (SD) pozvali su nadležne državne organe da otvore istragu da li je u svim ovim aktivnostima postojalo elemenata krivičnog djela koje se odnosi na napad na ustavno uređenje i da, ako se odgovornost utvrdi, sankcionišu odgovorne.
Bez odluke da li je Đukanović prekršio Ustav
Ustavni sud juče nije donio odluku u slučaju da li je Đukanović prekršio Ustav zbog izjava o ustoličenju mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija na Cetinju u septembru 2021.
Kako je saopšteno iz Ustavnog suda, predlog sudije izvjestioca iz formalnih razloga nije dobio propisanu potrebnu većinu za donošenje odluke.
“Kako predlog sudije izvjestioca nije dobio potrebnu većinu, odrediće se drugi sudija koji će izraditi predlog odluke, usklađen sa stavom većine sudija, u skladu sa članom 80 Poslovnika Ustavnog suda”, naveli su.
Inicijativu je podnijela Socijalistička narodna partija (SNP), a povod je bila Đukanovićeva izjava data krajem avgusta 2021, kad je rekao da će doći na protest na Cetinju ako se ne odustane od ustoličenja Joanikija u Cetinjskom manastiru.
Bonus video:
