Crna Gora postala je demokratija tek 2020. kada je došlo do demokratske smjene vlasti, rekao je predsjednik Crne Gore na sjednici Spoljnopoltiičkog odbora Evropskog parlamenta u Briselu.
Crna Gora je, kako je kazao, bila pod vlašću različitih režima, a u posljednjih 30 godina, na vlasti je bio autoritarni režim.
“I 2020. je došlo do demokratske smjene vlasti, pa je 2020. doživjela ono što su druge zemlje ovog područja doživjele početkom 90-ih. Do prave smjene režima došlo je tek prije tri mjeseca kada sam pobijedio Mila Đukanovića koji je bio prva politička figura u Crnoj Gori posljednjih 30 godina”, rekao je Milatović.
Milatović je ocijenio da je proces pristupanja postao možda suviše tehnički, izgubljen je politički aspekt.
„Mislim da je pozitivna strana tragedije u Ukrajine da Brisel bolje razumije političku dimenziju pristupanja. Proces pristupanja postaje živ i dinamičan“, kazao je.
Podsjetio je da Crnu Goru nazivaju liderom u evropskim integracijama.
„Ako ste lider 12 godina, nešto nije u redu. Moj dolazak ovdje je u cilju da završimo tu fazu predvodnika i uđemo u fazu u kojoj ćemo postati punopravna članica u narednih četiri, pet godina. Pristupanje Crne Gore kao najmanje zemlje u odnosu na ostale kandidate, koja je već eurizovana, može postati priča mnogo veća od je same“, poručio je.
Crna Gora može biti uspješna priča i "svjetlo na kraju tunela" za države regiona i zemlje kandidate.
Podsjetio je da je Crna Gora postala zemlja kandidat 2010. godine i da je počele pregovore sa EU 2012. godine.
"Sada je 2023. godina. Mi smo mala zemlja veličine Štutgarta. Veličina može biti značajna za nas ako znamo da je iskoristimo".
Milatović je rekao da do sada nije postojala politička volja da se isporuče rezultati u procesu pristupanja EU i da sada nakon smjene režima, nakon izbora, sada 2023. postoji nova generacija političara u Crnoj Gori koji su stvarni Evropljani.
"Ne Evropljani zbog lažnih kompromisa, nego su zaista evropski orjentisani... Trenutno postoji volja koja nije postojala u proteklim godinama i sa pravom možemo reći da proces demokratizacije ne ide lako. Imam troje djece, kada dijete prohoda to se ne događa preko noći to je proces u kojem se dižete i padate, ali u prošle tri godine je važno da smo imali pozivitan trend, sa podrškom javnosti pristupanju EU od 86 odsto i trebali bismo iskoristiti ovaj zamah".
Kako je rekao, sada su ispunjena sva tri uslova - postoji politička volja, postoji nova generacija političara koji nisu korumpirani i istinski su Evropljani i postoji ogromna podrška.
Milatović kaže da je tokom proteklih 30 godina možda postojala politička stabilnost, ali je, zemlja imala institucije samo na papiru.
"Instutucije koje smo imali su bile kao Potemkinova sela. Trenutno vidimo da dolazi do promjena i mi imamo vlastitu Laura Kovezi, imamo čovjeka koji angažovano radi i sistem funkcioniše i pokreću se brojni postupci protiv ljudi koji su bili na istaknutim položajima, koji su prije bili na čelu sudova, policije, sada su procesuirani zbog korupcije i organizovonog kriminala.To je prava promjena kada govorimo o sistemu vladavine prava a to je rezultat političkih promjena".
Podsjetio je da Crna Gora ima dobre odnose sa susjedima i da je pokazatelj dobrog imidža Crne Gore u regionu bilo to što su svi lideri iz regiona prisustvovali njegovoj inauguraciji u Podgorici.
Kazao je da je Crna Gora bila zarobljena država, ne zato što on tako kaže, nego što je to rekla Evropska komisija u svim izvještajima.
Kako je rekao, sada su ispunjena sva tri uslova - postoji politička volja, postoji nova generacija političara koji nisu korumpirani i istinski su Evropljani i postoji ogromna podrška.
Rekao je da su imenovanja u pravosuđu naredni korak u kojem Crna Gora mora pokazati spremnost da pokaže kompromis.
Kazao je da su nedavni parlamentarni izbori bili demokratski i da su proevropske snage sada dominantne u crnogorskom parlamentu.
Novi parlament će, kako je dodao, biti konstituisan vjerovatno naredne sedmice, a vlada u narednih nekoliko sedmica, podsjećajući da mora obaviti konsultacije sa partijama i dati mandat za sastav nove vlade.
Poručio je da će vlada koja će biti formirana biti proreformska i proevropska i da će, zajedno sa njim, raditi agresivnije na ciljevima važnim za zemlju kako bi ona postala članica EU prije 2027. ili 2028.
"To je naš cilj, smatram da je ambiciozan, ali prilično realan i to je nešto što možemo ostvariti samo zajedno", zaključio je Milatović.
Milatovića pitaju o odnosima Srbije i CG, Otvorenom Balkanu, novoj vladi...
Poslanik EP i kopredsjedavajući Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje (POSP) Vladimir Bilčik rekao je da Crna Gora jeste predvodnik (front runner), ali predvodnik trke koji "ne trči" i da je bitno da što prije počne.
Rekao je da je dobra vijesti što su izbori bili demokratski i mirni i što Crna Gora sazrijeva demokratski.
On je Milatovića pitao kakav je plan da naredna vlada ne bude samo "stabilna, proevropska" već da se u parlamentu postigne potrebna većina za potrebne reforme i imenovanja u oblasti pravosuđa.
Pitao je i kako će nastaviti odnose sa Beogradom kako bit oni bili utemeljeni na međusobnom uvažavanju.
Izvjestilac EP za Crnu Goru Tonino Picula pitao je Milatovića da li razmatra dodjelu mandata za sastav vlade samo ako se sklopi koalicija sa dovoljnim brojem poslanika ili je spreman da relativnim pobjednicima izbora dopusti da formiraju vladu.
"Koliko su po Vašem mišljenju izgledni ponovljeni izbori? Kako ocjenjujete odnose Srbije i Crne Gore? Kakva je situacija po pitanju Otvorenog Balkana? Vidjeli smo izjave albanskog predsjednika Edija Rame i kontinuirano izražavamo zabrinutost u EP zbog ove inicijative, volio bih više znati o Vašoj poziciji", rekao je Picula.
On je pitao i zašto Milatović želi da odloži predstavljanje izvještaja EK za Crnu Goru, dodajući da bi to bio popriličan presedan.
"Godišnji izvještaj služi da zajedno ocijenimo kako zemlje napreduju pojedinačno, ali i uporedo. Ovdje želimo naglasiti da proces proširenja vidimo kao proces utemeljen na zaslugama, ali i kao regatu".
Pitao je Milatovića i kako ocjenjuje slobodu medija u Crnoj Gori i misli li da su sadržali i vlasnička struktura slobodniji i transparentniji nego prije.
I ostale evropske poslanike interesovalo je da li će Crna Gora izabrati Otvoreni Balkan ili Berlinski proces, kao i odnosi između Crne Gore i Srbije, ali i odnos sa Srpskom pravoslavnom crkvom (SPC).
Milatović je odgovorio da je bivši predsjednik Milo Đukanović temu crkve uveo u svakodnevnu političku stvarnost Crne Gore.
“Sada se o tome ne razgovora, u dnevnoj nacionalnoj politici bavimo se stvarima koje se tiču vladavine prava, privrednog razvoja i EU integracija”, rekao je Milatović.
On je kazao da je za Crnu Goru prioritet Berlinski proces, ali da je inicijativa Otvoreni Balkan probudila Berlinski proces.
"Inicijativa je bila korisna kako bi se neke stvari u okviru Berlinskog procesa ubrzale".
Odgovarajući na pitanja o odnosima sa Srbijom, rekao je da je Srbija za Crnu Goru susjed sa kojim najviše trguje, najveće turističko tržište i jedan od pet najvećih ulagača.
“Ona je naš ključni privredni partner i naravno razumno je sa takvim susjedom ostvariti zdrave ekonomske odnose imajući na umu te parametre”.
Podsjetio je da Crna Gora i Srbija nemaju ambasadore, ne održavaju zajedničke međuvladine sjednice i nemaju zajednički međunarodni granični prelaz.
“To su stvari o kojima sam razgovarao u Srbiji, u koju sam otišao nakon posjete Briselu. To su stvari koje i EU podržava”, rekao je.
Na pitanje u vezi sa Đukanovićem i ruskim kapitalom, odgovorio je da je kao ekonomista nekada pokrivao različite države, a kada je postao ministar ekonomije 2020. godine Crna Gora je više ličila na centralnoazijsku ekonomiju nego na evropsku.
"Kinezi su bili vodeći ulagači i graditelji saobraćajne infrastrukture, zato što je Đukanović sa Kinezima potpisao ugovor o kreditu 2015. godine. Rusi su činili 30 odsto naših turista, a najviše stranih direktnih ulaganja nije dolazilo iz EU nego iz azijskih zemalja. U posljednje tri godine diverzifikovali smo prilive investicija, odmakli se od Rusije i Kine i više smo se vezali za evropski i američki ekonomski model. U 2020. Amerikanci su kupili naše obveznice, veliki američki insstitucionalni ulagač, i to je takođe signal promjene i nove ekonomske strukture. Ali to nije dovoljno, ako želimo da budemo funkcionalna članica EU našu ekonomiju moramo približiti ekonomijama EU".
On je rekao da je kao nekadašnji ministar ekonomije bio nadležan za 12 poglavlja u pregovorima sa EU, koja su "više-manje" spremna za zatvaranje.
Objašnjavajući zašto je tražio odlaganje predstavljanja izvještaja EK za Crnu Goru, kazao je da je to tražio samo na nekoliko sedmica, kako bi nova vlada i parlament mogli da se tehnički osvrnu na djelove izvještaja.
"Jasno mi je da to treba koordinirati sa ostalim državama Zapadnog Balkana ali to će odlučiti Evropska komisija".
Bonus video:
