U četvrtak konstitutivna sjednica Skupštine: Sve je još moguće

Još bez političkog dogovora o novoj vlasti, od toga će zavisiti i da li će sjutra biti biran Aleksa Bečić

51969 pregleda 199 reakcija 80 komentar(a)
Sa konstitutivne sjednice nakon smjene vlasti DPS-a 2020, kada je prvi put biran Bečić, Foto: BORIS PEJOVIC
Sa konstitutivne sjednice nakon smjene vlasti DPS-a 2020, kada je prvi put biran Bečić, Foto: BORIS PEJOVIC

Da li će sjutra na konstitutivnoj sjednici Skupštine novog saziva biti izabran predsjednik zakonodavnog doma, zavisiće uglavnom od ishoda razgovora Bošnjačke stranke i Pokreta Evropa sad. Prema informacijama nakon sinjoćnjeg sastanka nema nagovještaja raspleta, pa je moguće da će nakon verifikacije mandata biti data pauza dok se ne postigne politički dogovor.

Glavni kandidat za čelno mjesto u Parlamentu je lider Demokrata i bivši šef Skupštine Aleksa Bečić, koga su smijenili GP URA i tadašnja opozicija predvođena Demokratskom partijom socijalista.

Upravo te dvije političke snage, URA i DPS, ne razmatraju se kao činioci buduće vlade, čiji bi mandatar trebalo da bude Milojko Spajić (Pokret Evropa sad).

Da li će biti dio nove izvršne vlasti za sada je nepoznanica i za Hrvatsku građansku inicijativu, kojoj ne odgovara mogućnost da koalicija Za budućnost Crne Gore (ZBCG) bude dio Spajićevog kabineta.

I dok BS očekuje da će Spajić, pod pritiskom “zapadnih partnera”, odustati od ZBCG, navodno njihove “akcije” mnogo bolje stoje kod PES-a.

“Vijestima” je rečeno da je ZBCG otvoren za kompromise, dok iz BS ne odustaju od zahtjeva da dobiju još Ministarstvo vanjskih poslova.

Za sada od toga, rekao je jedan od izvora, nema ništa jer je uvijek partija koja ima premijera kontrolisala vanjsku politiku i diplomatiju - koja je jedan od stubova izvršne vlasti.

Da bi se udovoljilo BS-u za njihovog lidera Ervina Ibrahimovića ponuđeno je vicepremijersko mjesto sa resorom za vanjsku i evropsku politiku. PES je partiji Ibrahimovića ponudio u neformalnim pregovorima i Ministarstvo saobraćaja i infrastrukture, te resore prosvjete, poljoprivrede i dijaspore, ali je on to odbio. Na sastanak prošle sedmice BS nije došao uz obrazloženje da imaju “ranije preuzete obaveze”.

Ibrahimović
Ibrahimovićfoto: Boris Pejović

Saopštili su da će na razgovore doći kada bude dodijeljen mandat Spajiću, ali su se ipak sinoć odazvali na novi poziv PES-a.

HGI je trebalo da dobije resor za manjinska prava, dok su sadašnjim konceptom vlade planirana još tri vicepremijerska mjesta i 22 ministarska.

PES je prije početka razgovora ponudio prinicipe buduće vlade. Između ostalog, zagovara se stvaranje kabineta proporcionalno izbornom rezultatu, sprovođenje ekonomskog programa Evropa sad 2.0, jednake šanse prilikom izbora na funkcije...

Albanski forum je izrazio očekivanje da će i njihovi principi biti uvršteni, između ostalog da se ne dovodi u pitanje stav o agresiji Rusije na Ukraijinu, članstvo Crne Gore u NATO, da nema dilema da je Kosovo nezavisna država”.

Ovo je posebno važno zbog ZBCG, koja se ranije načelno složila da joj je to neupitno.

Ko će sjedjeti u parlamentu

Od toga ko će biti kadrovi nove vlade, zavisiće i ko će sjedjeti u skupštinskim klupama.

Novi skupštinski saziv, čiji mandati će biti verifikovani sjutra, imaće najmanje 40 poslanika koji će prvi put u parlament.

Prema sadašnjim informacijama, najviše poslanika će otići u Vladu iz redova Pokreta Evropa sad, koji je na izborima osvojio 24 mandata. To je najizvjesnije Spajić, koji je bio nosilac liste. Zatim Filip Ivanović koji je bio drugi na listi, Andrej Milović koji je bio četvrtim a pominje se i Maida Gorčević treća na listi.

Ivanović je u igri za funkciju šefa diplomatije u novoj Vladi, a Milović je za ministra pravde.

Poslaničke mandate su dobili i Anđela Jakšić Stojanović, Boris Pejović, Vasilije Čarapić, Srđan Pavićević, Vladimir Dobričanin, Seid Hadžić, Jelena Nedović, Tihomir Dragaš, Filip Radulović, Mirko Đukić, Naida Nišić, Vojislav Šimun, Uglješa Urošević, Dražen Petrić, Radinka Ćinćur, Jovan Subotić, Miodrag Laković, Miloš Pižurica i Jevrosima Pejović.

Sa liste PES-a mjesta u parlamentu su dobili i koalicioni partneri Srđan Pavićević (CIVIS) i Vladimir Dobričanin (Ujedinjena Crna Gora), koji su bili poslanici i u prethodnom sazivu. Poslaničko mjesto dobio je i nekadašnji predsjednik Stranke pravde i pomirenja Seid Hodžić.

Od ishoda pregovora o formiranju Vlade zavisiće i da li će u skupštinske klupe ući kompletan poslanički sastav BS, koji je dobio šest mandata. Prvi na listi je Ibrahimović, slijede dosadašnji poslanici Amer Smailović i Kenana Strujić Harbić, kao i Damir Gutić, Admir Adrović i Mirsad Nurković.

Promjene i u klubu ZBCG

Slična je i sudbina dijela poslanika ZBCG. Pored nosioca liste Milana Kneževića, mandate su dobila već poznata lica - Andrija Mandić, Simonida Kordić, Maja Vukićević, Slaven Radunović, Milun Zogović, Milutin Đukanović, Vladislav Bojović, Jelena Božović i Jovan Jole Vučurović. Ako neko od njih odbije ministarsko mjesto, u parlamentu će ga zamijeniti kolege sa liste.

Mandate su dobili i aktuelni predsjednici opština Mojkovac i Nikšić, Vesko Delić i Marko Kovačević, koji će zbog nespojivosti morati da podnesu ostavku na jednu od funkcija.

Novi poslanik, ali ujedno i nastariji, je Milan Lekić, koji je bio nosilac liste DF-a na prethodnim lokalnim izborima u Pljevljima. On će predsjedavati sjutrašnjom sjednicom.

Ispred SNP-a i DEMOS-a u parlamentu će, prema sadašnjoj postavci, biti Vladimir Joković i Dragoslav Šćekić.

Kada je riječ o najjačoj opozicionoj listi “Zajedno”, koju čine DPS, SD, LP i DUA, među 21 poslanikom, koliko su osvojili na izborima, ima dosta mlađih kadrova. Prvi put će u poslaničke klupe Nermin Abdić, Drita Lola, Oskar Huter, Sonja Milatović, Nikola Milović, Aleksandra Despotović, predsjednik barske Opštine Dušan Raičević, Ivan Vuković, Zoja Bojanić Lalović, Branislav Nenezić (SD), Nihad Canović (SD).

Koaliciju će predstavljati i dosadašnji poslanici Danijel Živković, Nikola Janović, Boris Mugoša (SD), Aleksandra Vuković Kuč, Jevto Eraković, Abaz Dizdarević, Mehmed Zenka (DUA), Andrija Nikolić, Nikola Rakočević i Mihailo Anđušić.

Genci Nimanbegu biće poslanik Albanske alijanse, dok su mandate sa liste Albanskog foruma dobili aktuelni predsjednik Opštine Tuzi Nik Đeljošaj i Nikola Camaj. Neko od njih dvojice mogao bi biti dio izvršne vlasti.

U ime Hrvatske građanske inicijative (HGI) je mandat dobio Adrijan Vuksanović, koji se tokom dosadašnjih pregovora pominjao za ministarsku funkciju.

Odlaskom u Vladu bi mogao biti izmijenjen i poslanički sastav Demokrata. Kao kandidati za novu Vladu pominju se Momo Koprivica, Dragan Krapović... Osim njih mandate imaju i Boris Bogdanović, Zdenka Popović, Vladimir Martinović, Stevan Katić. Martinović je predsjednik Opštine Kolašin, a Katić Herceg Novog, tako da su i njihove funkcije nespojive.

Dritan Abazović, Miloš Konatar, Ana Novaković Đurović i Filip Adžić su poslanici GP URA. Oni će iz izvršne vlasti preći u opozicione klupe.

BS traži zaštitu državne imovine, penzionera, odgovornost za štetne odluke

Predsjednik BS Ervin Ibrahimović rekao je sinoć nakon sastanka sa čelnicima PES-a da ne uslovljavaju resorima formiranje nove vlade i da su predložili dopunu principa na kojima će ona počivati.

Oni traže da se vlada obaveže da će poštovati preporuke Venecijanske komisije, da stvori društveno politički ambijent u kojem tužioci i sudije mogu da obavljaju funkcije bez političko-ekonomskih uticaja, pritisaka i prijetnji, uključujući obavezu poštovanja principa suzdržavanja visokih državnih i političkih funkcionera od komentarisanja nepravosnažnih odluka i postupaka koji su u toku.

Traže nultu tolerancije na korupciju u javnoj upravi i državnim preduzećima, jačanje sistema unutrašnjih kontrola, uvođenje imovinskih kartona za inspektore u svim inspekcijskim službama.

Zatim garancije za penzijski fond i zdravstveni sistem u okviru programa Evropa sad 2, uvođenje boljeg modela osnovice za obračun penzije na osnovu 10 najpovoljnijih godina za osiguranika.

Predloženo je i da se obaveže vlada da uvede red u privrednim durštvima - od ograničenja zarada, naknada i otpremnina do odgovornosti za štetu nedomaćinskim upravljanjem.

Traže između ostalog i odgovornosti nosilaca javnih funkcija za odluke zbog kojih država plaća enormne iznose naknade štete i sudske troškove.

Bonus video: