Šta koči postizanje dogovora o novoj vladi - bitan plijen, ne principi

Postizanje dogovora o formiranju vlade koče međupartijske borbe za podjelu resora u budućoj izvršnoj vlasti, a ne pitanje po kojim principima će ona biti skrojena.

Tim riječima sagovornici Vijesti komentarišu to što ni mjesec i po nakon državnih izbora nema naznaka da će uskoro biti konstituisana vlada.

Pokret Evropa sad (PES), koji ima najviše mandata u parlamentu, vodi o tome formalne i neformalne razgovore s drugim strankama i koalicijama, ali se još uvijek ne zna ni ko bi trebalo da im budu partneri u vlasti.

Zasad je poznato da su ti politički akteri načelno (uz neke dopune) prihvatili predlog principa PES-a o formiranju vlade, u kom se zagovara stvaranje kabineta proporcionalno izbornom rezultatu, sprovođenje ekonomskog programa Evropa sad 2.0, jednake šanse prilikom izbora na funkcije... i da su neki subjekti saglasni s ponudama PES-a o udjelu u vlasti. Zna se i koji nisu i ko s kim ne bi da sarađuje.

Da dogovor nije blizu, govori i to što juče, na konstitutivnoj sjednici novog saziva parlamenta, nije izabran njegov šef, što su iz Demokratske partije socijalista (DPS) nazvali još jednim pokazateljem da i dalje nema većine za formiranje vlade, kao ni za određivanje mandatara za njeno sastavljanje.

Politički analitičar Edin Smailović kaže za Vijesti da izbor vlade ne koče principi po kojima bi ona trebalo da se napravi, jer, prema njegovim riječima, nije poznato da je u novijoj političkoj istoriji Crne Gore “za njih iko davao pet para”. Navodi da je nevolja u nečem drugom.

“Suština problema je u velikom broju političkih aktera koji žele u vlast, što nužno projektuje najglomazniju vladu u istoriji Crne Gore i, potpuno sam siguran, shodno tome i najmanje efikasnu”, ističe Smailović.

Programski direktor NVO Udruženje za odgovorni i održivi razvoj (UZOR) Marko Pejović, rekao je Vijestima da se u prvim danima nakon objave preliminarnih rezultata izbora nisu mogle čuti “poruke isključivosti” od partija manje brojnih naroda ili drugih aktera u pogledu postizbornog koaliranja, osim stava PES-a da neće sarađivati s Demokratskom partijom socijalista (DPS) i Građanskim pokretom (GP) URA, te poruke Hrvatske građanske inicijative (HGI) da ne žele u vlast s koalicijom Za budućnost Crne Gore (ZBCG). Naglašava da je tek nakon spekulacija o podjeli resora, na dnevni red došlo pitanje principa, i da je stoga jasno šta koči proces stvaranja vlade.

“Formiranje vlade prvenstveno je uslovljeno partijskim interesima, i to je praksa koja postoji dugi niz godina. Jedina razlika je što je DPS lakše i nepromišljenije ispunjavao zahtjeve manjinskih partija i manjih koalicionih partnera kako bi se formirala vlada, bez obzira na dugoročne efekte ispunjavanja tih zahtjeva”, objašnjava Pejović.

PES je u utorak veče, sastankom s predstavnicima Bošnjačke stranke (BS), završio prvu rundu zvaničnih pregovora o formiranju vlade, koje je otpočeo prošle sedmice.

Osim s BS-om, lider PES-a i najizgledniji kandidat za mandatara Milojko Spajić, razgovarao je i s funkcionerima Demokrata, ZBCG-a, koalicije Socijalitičke narodne partije (SNP) i Demosa, te zvaničnicima Albanskog foruma, Albanske alijanse i HGI-ja.

Iako je doskora izgledalo da će PES formirati kabinet bez ZBCG-a, nezadovoljstvo BS-a ponuđenim mjestima u izvršnoj vlasti otvorilo je mogućnost saradnje sa ZBCG. Međutim, još nema naznaka da li će do toga i doći. Prepreka tome mogla bi biti nova poruka Ambasade SAD-a, koju je prenijela TV Nova M - da se oni “raduju saradnji s vladom čiji članovi podržavaju pristupanje Crne Gore EU, jedinstvenu podršku NATO-a Ukrajini, građansku prirodu države...”.

Marko Pejović kaže da je, za razliku od vremena DPS-a, formiranje vlade danas znatno komplikovanije zbog političkih promjena, odnosno smjene vlasti 2020. godine. Moramo, prema njegovim riječima, imati na umu negativna iskustva koaliranja u prethodne tri godine i činjenicu da su dvije vlade izgubile povjerenje, potom zahtjeve koji stoje pred novom vladom a koji zahtijevaju najmanje tropetinsku podršku u parlamentu “da bi se evropski put i reformski procesi pokrenuli s mrtve tačke”, kao i to što su potencijalni konstituenti nove vlasti ideloški različiti.

“To su tri ključna razloga koja utiču na formiranje vlade koja će biti stabilna, i koja ukazuju da bi vlada s podrškom četrdeset jednog poslanika predstavljala novu fazu u kojoj bi mogli očekivati ponavljanje scenarija iz prethodne tri godine”, napominje sagovornik, dodajući da se pri sastavljanju vlade ne smije zanemariti “značaj podrške međunarodne javnosti”, posebno EU, koji je, kaže, uslovljen nedvosmislenom geostrateškom orijentacijom Crne Gore kao NATO članice i kandidatkinje za članstvo u EU.

S druge strane, Edin Smailović navodi da problem prilikom stvaranja vlade predstavljaju upravo stavovi “određenih faktora van Crne Gore”, koji imaju rezerve prema nekim partijama. Dodaje i da ne treba zanemariti ni razlike unutar partija koje bi trebalo da čine okosnicu vlasti.

“Kako god da se ovo završi, mislim da nas čeka period političke nestabilnosti”, zaključuje on.

Juče je konstituisan novi, 28. po redu saziv, crnogorskog parlamenta, što znači da od tada teče rok od mjesec dana za predlaganje mandatara. Kad to bude učinjeno, mandatar će imati tri mjeseca da napravi kabinet.

Na izborima održanim 11. juna, PES je osvojio 24 poslanička mandata, koalicija Zajedno predvođena DPS-om 21, ZBCG 13, savez Demokrata i GP URA 11, a BS šest. Koalicija SNP-a i Demosa dobila je dva poslanička mjesta, Albanski forum takođe dva, dok su Albanska alijansa i HGI osvojili po mandat.

Milatović: Mandatar za petnaestak dana

Šef države i zamjenik predsjednika PES-a Jakov Milatović najavio je juče da će u ponedjeljak otpočeti konsultacije o mandataru, i da će one biti održane na Cetinju.

“Imam rok od 30 dana da ih obavim i da odredim mandatara, ali mislim da ću to uraditi i prije tog roka. Pretpostavljam da ću kroz petnaestak dana biti u mogućnosti da obavim i formalno završim konsultacije”, rekao je Milatović novinarima nakon konstitutivne sjednice, kojoj je prisustvovao.

Upitan da li je upoznat šta je razlog što još nema dogovora o vladi, Milatović je odgovorio da je dovoljno vremena da do toga dođe.

“Tek danas (juče) su verifikovani mandati poslancima... Imamo formalne konsultacije o vladi, vremena je dovoljno da dođe do dogovora. Uvjeren sam da će se, kad budem davao mandat, nazreti način kako će izgledati nova vlada. Svoj dio posla ću odraditi, a nadam se da će na svim stranama političkog spektra biti odgovornosti”, poručio je.

Bečić: Dogovor o svemu, pa njegovo sprovođenje

Predsjednik Demokrata Aleksa Bečić kazao je juče da između njegove partije i PES-a ne postoji nijedno sporno pitanje u vezi s pregovorima o vladi.

On nije želio direktno da odgovori na pitanje da li je tačno da je u pregovorima dogovoreno da Demokratama pripadne mjesto šefa Skupštine.

“Da smo imali potrebu da demantujemo nešto od onoga što se pojavilo u medijima, mi bismo to učinili. Ali, dozvolite da oni koji vode pregovore izađu i kažu šta je rezultat tog procesa. Dobio sam informaciju u susret konstitutivnoj sjednici parlamenta da je intencija da se u pregovorima postigne dogovor o svemu, pa da se onda krene u implementaciju dogovora, da se ne bi ponavljale situacije iz ranijih pregovora”, rekao je Bečić novinarima nakon konstituisanja Skupštine.