Politika državljanstva je osjetljivo pitanje koje, pored ostalih, značajno utiče i na pitanje biračkog spiska, jer biračko pravo imaju državljani/ke Crne Gore koji ispunjavaju druge dodatne uslove.
Zato je, poručuju iz Centra za demokratsku tranziciju (CDT) potrebno pokrenuti inkluzivan dijalog o kreiranju politike državljanstva koja omogućava ostvarivanje svih prava građana/ki, ali ujedno vodi računa o državnim interesima.
"Politika državljanstva vođena u prethodnom dugogodišnjem periodu bila je dobro zamišljena. Međutim, potrebno je preispitati da li su svi efekti te politike bili jednaki prema svima, da li je bilo ko u postupku njenog vođenja bio diskriminisan, te da li je postojalo bilo kakvih negativnih pojava. Ukoliko je ovih pojava bilo, one se moraju ispraviti, a ne koristiti kao izgovor za promjenu strukture državljana/ki koja dugoročno može biti instrument za uticaj na buduće izborne proces od strane zemalja iz okruženja", navodi se u saopštenju CDT-a.
U tom smislu, aktivnosti na liberalizaciji politike državljanstva za vrijeme Vlade Zdravka Krivokapića, kako ističu, predstavljaju "loš primjer i način bavljenja ovim ozbiljnim državnim pitanjem".
"Takođe, mora se uspostaviti sistem kontrole državljanstava na način da se zakonski dodatno precizira njena procedura s naglaskom na mogućnost oduzimanja crnogorskog državljanstva onda kad se nedvosmisleno utvrdi da su građani/ke bez zakonskog osnova stekli državljanstva stranih država, naročito onih u okruženju", zaključuje se u saopštenju CDT-a.
Bonus video:
