Iako u Pokretu Evropa sad (PES) očekuju da će novu vladu formirati vrlo brzo, analitičari smatraju da to neće ići lako jer se, kako kažu, proces pregovaranja svodi na pitanje podjele resora i funkcija odnosno zadovoljavanja partijskih interesa.
Prema informacijama “Vijesti” lider PES-a i mandatar za sastav vlade Milojko Spajić planira da kabinet sastavi do kraja avgusta. On juče nije odgovorio na pitanja “Vijesti” očekuje li da će brzo sastaviti vladu i da li će biti novog kruga formalnih pregovora s predstavnicima partija, potencijalnim partnerima u novoj izvršnoj vlasti.
Spajić je u četvrtak od partijskog kolege i šefa države Jakova Milatovića dobio mandat za sastav vlade. Rok da završi taj posao je tri mjeseca, a mora dobiti podršku najmanje 41 poslanika. Međutim, zbog neophodnih reformi, prvenstveno u oblasti vladavine prava i za to potrebne dvotrećinske većine u parlamentu, Spajić traži podršku 49 poslanika.
Programski direktor nevladine organizacije Uzor Marko Pejović za “Vijesti” kaže da je teško očekivati da u kratkom roku dođe do formiranja nove vlade uzevši u obzir da prethodna dva mjeseca pregovaranja nijesu dala nikakav rezultat.
“Jednostavno, ovaj proces pregovaranja je gotovo sa svih strana uslovljen određenim zahtjevima potencijalnih konstituenata vlasti pa mandatar Spajić ima izuzetno težak zadatak”, ocijenio je Pejović.
Docentkinja na Univerzitetu Donja Gorica Nikoleta Đukanović vjeruje da će Spajićev uspjeh zavisiti od koncepta vlade, koji bude zagovarao s obzirom na to da crnogorski političari lakše ostvaruju konsenzus oko podjele resora nego oko programskog okvira i ciljeva buduće vlade.
“Razlike među potencijalnim konstituentima su velike, ali ne treba zaboraviti da one imaju ključnu zajedničku karakteristiku, a to je doći do pozicija vlasti koje je ranije imala Demokratska partija socijalista (DPS) kako bi nastavili njihove prakse zloupotrebe resursa i mogućnosti za zapošljavanje kadrova. Vjerujem da se u to uvjerila većina ljudi u Crnoj Gori u posljednjih par godina, iz eksplicitnih primjera implementacije vlasti na lokalnom i na nacionalnom nivou”, rekla je Đukanović za “Vijesti”.
S druge strane, kako je dodala, smatra da se principi koje je PES predstavio tokom neformalnih pregovora o sastavljanju nove Vlade kose s predizbornim obećanjima partija sakojima Spajić pregovara.
“Uostalom, bilo bi vrlo interesantno vidjeti kako bi partije uspjele da naprave balans između poštovanja ovih principa i pripremanja za naredne izbore s aspekta njihovih budućih obećanja”, kazala je.
Spajiću su, tokom konsultacija kod predsjednika, “zeleno svjetlo” da krene u stvaranje kabineta dale partije koje imaju 44 mjesta u parlamentu - PES s partnerima, Demokrate, Bošnjačka stranka (BS), Socijalistička narodna partija (SNP), Albanska alternativa (AA), Demokratski savez Albanaca (DSA), Demokratska unija Albanaca (DUA), Forca i Hrvatska građanska inicijativa (HGI).
Međutim, za sada su, tokom pregovora, podršku izboru vlade, osim PES-a koji ima 22 poslanika, najavile još samo Demokrate, koje imaju sedam predstavnika u parlamentu. O sastavu nove vlade Spajić jedino nije pregovarao sa DPS-om i GP URA.
PES, kako su “Vijesti” juče objavile, sa ZBCG intenzivno pregovara i zasad su najbliži postizanju dogovora po kom bi koaliciji, koju čine Nova srpska demokratija i Demokratska narodna partija, mogla da pripadnu četiri ministarstva, potpredsjedničko mjesto u Skupštini i eventualno pozicija potpredsjednika vlade.
“Partijama ne odgovaraju reformski procesi”
Marko Pejović smatra da razlike među potencijalnim konstituentima nijesu razlog odugovlačenja procesa pregovaranja, s obzirom da je jedino HGI eksplicitna da neće u vladu sa ZBCG, dok kod ostalih političkih partija ne postoji takva vrsta uslovljavanja uprkos postojanju značajnih razlika.
“Dakle, jasno je da se ovaj proces pregovaranja svodi na pitanje podjele resora i funkcija odnosno zadovoljavanja partijskih interesa, a ne usaglašavanja programskih principa i nalaženja kompromisa zbog razlika potencijalnih konstituenata”, rekao je Pejović.
Dodaje da je mandatar svjestan da podrška 41 poslanika nije poželjna s više aspekata, prvenstveno reformskih procesa i stabilnosti, te da bi podrška najmanje 49 poslanika jedino imala smisla ako bi postojala politička volja i odlučnost za konkretne rezultate na evropskom putu.
Nikoleta Đukanović smatra da Spajić neće imati prekomplikovan posao ako cilj bude samo formirati dovoljno stabilnu vladu.
Međutim, kako je dodala, ako će zaista nova vlada konačno dovršiti proces demokratizacije i demokratske konsolidacije, onda da će formiranje vlade s jasnom većinom u parlamentu biti vrlo težak zadatak.
“I kada bi se formirala, vjerujem da će ubrzo doći do njihovog dubokog mimoilaženja oko ključnih reformskih procesa, koji očigledno partijama ne odgovaraju. Da odgovaraju, vjerujem da bi Crna Gora nakon toliko godina višestranačja imala zakone o vladi i skupštini, i nakon toliko kritika stranih partnera reformisano izborno zakonodavstvo”, ocijenila je Đukanović.
Podsjeća da prethodnih godina ne samo da nije bilo stabilne vlade, nego ni jedinstvene vlade koje su jasno dijelile stavove oko razvojnih i strateških pitanja, pa su neki ministri imali oprečne stavove oko ključnih konceptualnih pitanja.
“Ta vrsta ‘pluralizma mišljenja’ nije bila ogledalo demokratije, nego heterogenosti i nesaglasja oko ključnih vrednosnih temelja tih vlada. Nisam sigurna da Spajić ima autoritet i potencijal da takve razlike pomiri, i da partije preorjentiše s uskih partijskih interesa i nedemokratskog činjenja na interese građana i demokratske principe funkcionisanja”, kazala je.
"Mislim da smo došli do tačke kada se megalomanska obećanja građanima prelako daju, pa se čak i vrlo složen proces učlanjenja u EU obećava kao kratkoročan, gotovo jednostavan, cilj. Zato se bojim da su veći izgledi da od tog cilja nećemo vidjeti ništa u narednih nekoliko godina”, rekla je Đukanović
Partije manjina mogu sa NSD i NDP
I Đukanović i Pejović saglasni su da Spajić može da napravi vladu u kojoj će biti dvije članice nekadašnjeg Demokratskog fronta (DF) i partije manjina.
“Izuzimajući HGI zbog jasnog stava da neće u vladu sa ZBCG, ukoliko se zadovolje partijski apetiti i ispune uslovi koje traže manjine, čini mi se da je to vrlo moguće u ovom trenutku jer nijedna partija manje brojnih naroda nije bila protiv koaliranja s bivšim DF-om ako se ispoštuju ‘programski principi Vlade’ predloženi od strane PES-a”, rekao je Pejović.
Podsjeća da ova opcija obezbjeđuje skoro dvotrećinsku podršku u parlamentu, ali suštinski vjeruje da je najviše upitna za stabilnost i stvarnu posvećenost reformskim procesima, a na osnovu dosadašnjeg koaliranja na lokalnom nivou i dosadašnje (ne)saradnje ovih političkih subjekata.
Nikoleta Đukanović podsjeća da ne zagovaraju sve manjinske partije bezuslovno proces evropskih integracija Crne Gore, pa vjeruje da nekima od njih neće smetati još jedna vlada koja će ličiti na prethodne, sa stanovišta postignutih reformi i realizovanih obećanja datih građanima.
“Ukoliko buduća vlada bude imala ciljeve poput PES-ovih nedavnih principa i bude usmjerena na realizaciju obećanja koja je PES dao građanima prije izbora, mislim da tako nešto neće biti realno ostvariti s bivšim članicama DF-a”, kazala je.
Smatra da je vrlo interesantno kada se čuje da shodno izbornoj volji građana i bivši DF treba da bude dio vlade, “ali kada se stavljaju moratorijumi na određena pitanja ili kada se partije saglašavaju s principima koji se u potpunosti kose s preizbornim obećanjima, to se ne sagledava kao prekrajanje izborne volje građana”.
“Imati bivši DF u Vladi možda znači da ćete imati stabilniju i inkluzivniju Vladu, ali je jasno kakve će to reperkusije imati po proces integracija i usvajanje vrijednosti na kojima počiva EU, kao i posljedično na odnos stranih partnera prema Crnoj Gori”, upozorila je.
Partije nemaju potencijal da okončaju proces demokratizacije
Sagovornici “Vijesti” ocjenjuju da nova vlada teško da će biti stabilna ako Spajić i PES budu insistirali na principima i obećanjima koji podrazumijevaju reformske procese u cilju učlanjenja Crne Gore u EU.
Nikoleta Đukanović vjeruje da su partije vrlo dobro svjesne prilike da participiraju u vlasti, i da će tu šansu posjedovanja izvora moći, vlasti i novca jako dobro iskoristiti, ne da bi ispunili obećanja koja su građanima dali, već da bi kreirali što bolju poziciju svoje partije za naredne izbore.
“Ako Spajić i PES budu insistirali na principima i obećanjima koji podrazumijevaju reformske procese u cilju učlanjenja Crne Gore u EU, vjerujem da takav koncept vlade, s toliko heterogenih konstituenata, koji nisu ni unutar sebe demokratizovani, teško može biti održiv”, kazala je.
Smatra da partije nemaju taj potencijal niti zainteresovanost da okončaju proces demokratizacije i evropeizacije, i da su se posljednjih nekoliko godina iskristalisale sve mane crnogorskog partijskog sistema i političkih stranaka koje treba da budu glavni nosioci procesa demokratizacije.
“Izbor predsjednika Skupštine i prekid konstitutivne sjednice dosta govori koja opcija ima više izgleda da se ostvari”, rekla je Đukanović.
Marko Pejović kaže da je veoma teško, skoro nemoguće očekivati stabilnost koalicija koje se ne temelje na zajedničkim programskim principima, nego se pokušava na različite načine doći do dovoljnog ili poželjnog broja poslanika podrške pronalazeći načine za zajednički jezik.
“U takvim okolnostima, očekivanja za stabilnost nove vlade mogu biti jednaka kao za 42. i 43. Vladu Crne Gore”, rekao je.
Bonus video:
