Iako su iz opozicionih klupa kritikovali tadašnje ministre Demokratske partije socijalista (DPS) i njihovih koalicionih partnera za privilegije o trošku građana, veći broj članova Vlade sada se ponaša uglavnom istovjetno.
Pored osnovne plate koja uglavnom prelazi 1,5 hiljada eura mjesečno, većina njih prima naknade za članstvo u raznim komisijama i savjetima.
Pored toga, koriste luksuzna službena auta, dobijaju dnevnice, varijabile... Većina tih naknada je daleko od očiju javnosti, a na sajtu Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) mogu se naći samo naknade za članstvo u radnim tijelima Vlade, koje su ministri obavezni da prijave u imovinskim kartonima.
Mirza Krnić iz Preokreta kaže da je zanimljivo kako ljudi koji su došli na talasu kritike loših praksi prethodne vlasti, sada prisvajaju ono protiv čega su se borili dok su bili opozicija. Smatra da logičnog ni etičkog opravdanja za ovu praksu nema.
Prema javno dostupnim podacima iz imovinskih kartona za prošlu godinu (ovogodišnji će biti objavljeni tek nakon 31. marta 2024), zaključuje se da je ministar pravde Marko Kovač najviše prihodovao po osnovu članstva u komisijama i savjetima.
On, međutim, za “Vijesti” kaže da je primio samo naknade koje su utemeljene u zakonu, jer on u međuvremenu nije promijenjen, a da je ostalo poklonio u dobrotvorne svrhe.
Podaci iz imovinskog kartona ministra, objavljeni na sajtu ASK-a, pokazuju da je za rad u raznim komisijama i savjetima, prošle godine dobio naknadu od 7.731 euro.
Kovač je član pet komisija, tri savjeta (uključujući Sudski), Vijeća za nacionalnu bezbjednost i Biroa za operativnu komunikaciju. Za članstvo u savjetima za prava djeteta, vladavinu prava, održivi razvoj, Vijeću za nacionalnu bezbjednost, Komisiji za pravna pitanja i Birou za operativnu koordinaciju ne dobija naknadu.
U Sudskom savjetu, od izbora za ministra 28. aprila 2022, ukupno je primio naknadu od 5.138 eura, ili mjesečno 634,4 eura.
Naknada za Komisiju za izradu građanskog zakonika iznosila je 1.665,3, a primio je za oktobar, novembar i decembar.
U Komisiji za polaganje notarskog ispita imao je naknadu od 198,4 eura, za novembar i decembar, a u Komisiji za polagaje pravosudnog ispita 1.427,4 eura za jun, novembar i decembar. Naknade za pravosudni se primaju samo u rokovima kada se on održava, objašnjava Kovač za “Vijesti”, navodeći da je primio pet naknada, a zadržao jednu.
Njegova plata kao ministra pravde iznosila je prošle godine 1.629 eura mjesečno.
U izjavi “Vijestima” Kovač kaže da je Zakonom o pripravnicima u sudovima i državnom tužilaštvu i pravosudnom ispitu propisana naknada za predsjednika, što je on po funkciji. Njen iznos, kako je rekao, određuje Vlada i ona iznosi 60 odsto prosječne bruto zarade u prethodnoj godini.
“Samo tu i mjesečnu naknadu za rad u Sudskom savjetu sam primio, dok sam ostale, kao i dio dnevnica iz Vlade, dao u humanitarne svrhe. Za to imam dokaze”, rekao je ministar.
Kovač kaže da nije primjer funkcionera koji se rasipa jer službeni auto, kako kaže, ne koristi van radnog vremena, odrekao se policijskog obezbjeđenja koje mu je zakonom predviđeno, a i telefonske troškove plaća sam.
Iako ministri i dalje imaju značajne naknade, to je manje u odnosu na vlade DPS-a, posebno u periodu kada su ministri bili članovi više upravnih odbora preduzeća.
Tako je ministar pravde iz Vlade Duška Markovića (DPS) Zoran Pažin bio član skoro 20 savjeta i komisija. Naknade je primao za članstvo samo u nekima, ali je u 2020. godini po tom osnovu zaradio ukupno 12,4 hiljade eura (Sudski savjet, Komisija za izradu građanskog zakonika i Komisija za polaganje pravosudnog ispita).
Marković je bio član deset radnih tijela, a naknadu je primao kao član Savjeta za privatizaciju. Po tom osnovu je 2020. godine primio 4.280 eura.
Premijer prijavio jednu naknadu
Premijer Dritan Abazović od članstva u komisijama i savjetima prošle godine je prijavio naknadu od 881,84 eura.
Prema imovinskom kartonu za prošlu godinu, on je bio član desetak komisija i savjeta, uključujući Vijeće za nacionalnu bezbjednost, Nacionalni savjet za borbu protiv korupcije, Komisiju za politički sistem....
U kartonu je naveo da je primio naknade samo u Savjetu za kontrolu biračkog spiska od 881,84 eura mjesečno (za januar, februar, mart i april, dok je bio potpredsjednik vlade).
Premijerska plata Abazovića u prošloj godini je iznosila mjesečno 1,9 hiljada.
Ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić prijavio je da je član Nacionalnog operativnog tima za suzbijanje nasilnog ekstremizma, terorizma, pranja novca i finansiranja terorizma. Za to je prošle godine dobio naknadu od ukupno pet hiljada eura.
On je predsjednik Komisije za kadrovska i administrativna pitanja, ali nema podataka da li za to dobija naknadu.
Potpredsjednik Vlade i ministar kapitalih investicija Ervin Ibrahimović prijavio je prošle godine, uz osnovnu zaradu, u novembru samo naknadu od Nacionalnog savjeta za analizu i praćenje sigurnosti snabdijevanja energijom i energentima od 600 eura.
Potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede Vladimir Joković za učešće u radnim tijelima Vlade prošle godine je dobio naknade od ukupno 1.975 eura. On je kao član Komisije za rješavanje statusa bolnice Meljine u novembru prošle godine primio 500 eura, a od Savjeta za privatizaciju i kapitalne projekte je imao 875 eura (maj - decembar). Naknadu od 600 eura dobio je u novembru prošle godine kao član Nacionalnog savjeta za analizu i praćenje sigurnosti snabdijevanja energijom i energentima.
Njegova osnovna plata kao ministra i potpredsjednika vlade iznosila je prošle godine 1.867 eura mjesečno.
Ministar finansija Aleksandar Damjanović primao je naknadu kao član Savjeta za finansijsku stabilnost gdje je prošle godine imao mjesečnu naknadu od 700 eura, odnosno 5.600 eura u prošloj godini (za period od stupanja na funkciju ministra 28. aprila).
On je prošle godine imao ministarsku platu od oko 1,8 hiljada eura.
Ministarka ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Ana Novaković Đurović prijavila je u kartonu samo naknadu od Savjeta za privatizaciju od ukupno 875 eura ili 125 eura mjesečno (od stupanja na funkciju). Njena osnovna plata kao ministarke prošle godine je iznosila oko 1,7 hiljada eura mjesečno.
Plaća se i briga za privatizacije
Ministar javne uprave Maraš Dukaj, pored ministarske plate, prošle godine je dobijao naknadu kao predsjednik Savjeta za informacionu bezbjednost od ukupno 2.160 eura. Naknadu je primio za avgust, septembar, oktobar, novembar i decembar. Njegova ministarska plata prošle godine je bila 1.685 eura.
Ministar rada i socijalnog staranja Admir Adrović prošle godine je za članstvo u Fondu za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava dobio naknadu od 1.400 eura. Od stupanja na funkciju ministra, od maja do decembra, je primao naknadu kao član Socijalnog savjeta od ukupno 643 eura. On bio član osam radnih tijela za koje nije dobijao naknadu. Kao ministar prošle godine je imao platu od 1.653 eura mjesečno.
Ministar bez portfelja Zoran Miljanić je kao član Komisije za istraživanje napada nad novinarima primio naknadu od 2.394 eura, od marta do decembra. On je bio član Odbora direktora preduzeća Wireless Montenegro za šta je dobio naknadu od 5.500 eura za period februar - decembar. Kao ministar primao je prošle godine platu od 1.945 eura mjesečno.
Ministar zdravlja Dragoslav Šćekić je za članstvo u Savjetu za privatizaciju prošle godine dobio 875 eura (period maj - decembar). Kao ministar imao je platu oko 1.700 eura mjesečno.
Ministarka nauke Biljana Šćepanović je kao predsjednica Savjeta za naučno-istraživačku djelatnost u novembru prošle godine dobila 408,33 eura. Njena redovna plata iznosi 1.833 eura.
Ministar prosvjete Miomir Vojinović u kartonu je naveo da prima naknadu za članstvo u Socijalnom savjetu, ali nije naveo kolika je.
Ministar ekonomskog razvoja Goran Đurović nije prijavio da ima naknade u nekom od radnih tijela. On je član Savjeta za privatizaciju, ali u kartonu nije to naveo, niti da li ima naknadu po tom osnovu.
Naknade po osnovu članstva u radnim tijelima nijesu prijavili ministri sporta i ljudskih i manjinskih prava Vasilije Lalošević i Fatmir Đeka, kao ni ministarka kulture Maša Vlaović.
Krnić: Za promjenu loše prakse neophodan stalan pritisak javnosti
“Svi se sjećamo odioznosti javnosti kada su poslanici ili ministri bili članovi upravnih odbora državnih preduzeća i time dobijali ne samo velike nadoknade, već i ogroman uticaj mimo politike”, rekao je Mirza Krnić za “Vijesti”.
Prema njegovim riječima, ako recimo ministar ili drugi “visoki funkcioner” obavlja neke aktivnosti po automatizmu funkcije, onda bi bilo u redu da se to računa kao dio njegovog osnovnog angažmana.
“On ili ona, čim postane ministar ili ministarka ili drugi funkcioner, zna da će biti u određenim radnim tijelima – jer to predviđa zakon ili akt nižeg reda. Nije to sada neka aktivnost za koju se ne zna da pripada recimo ministru. A čak i da postoji neka aktivnost koja traži značajan angažman mimo redovnih aktivnosti, zar nije onda prirodno vidjeti na tržištu rada ko bi taj posao mogao obaviti i za to raspisati odgovarajući konkurs”, pitao je on.
Smatra da je recept za uklanjanje ove prakse kao i sa prethodnom vlašću: stalan pritisak javnosti, medija, civilnog sektora i političkih subjekata koji žele da podrede svoje djelovanje opštem interesu. “Drugog puta očigledno nema, jer je takvo ponašanje očigledno duboko ukorijenjeno što znači da onda i upornost u otklanjanju ove prakse mora biti stalna – bez obzira ko je na vlasti”, poručio je.
Bonus video:
