Odredbe Zakona o izboru odbornika i poslanika (ZIOP) kojima se definiše izborna tišina treba precizirati tako da zabrana jednako važi za sve obuhvaćene subjekte, kazali su iz Centra za demokratsku tranziciju (CDT).
Iz te nevladine organizacije (NVO), koja je pripremila 35 preporuka za izbornu reformu, naveli su da je institut izborne ćutnje, odnosno prekida kampanje u kratkom periodu pred izbore, čest u savremenim demokratijama.
Kako su rekli, ideja koja stoji iza njega je da se biračima omogući da u miru i bez uticaja izborne kampanje razmisle i odluče o tome kako će glasati.
“U mnogim zapadnim demokratijama to se tumači kao ograničenje slobode izražavanja i smatra neustavnim, ali je zato često u primjeni u mladim i tranzicionim demokratijama”, kazali su iz CDT-a.
Oni su upozorili da se, u savremenom kontekstu gdje se izborna kampanja sve više seli na društvene medije i onlajn /online/ platforme, sve češće postavlja pitanje da li taj institut ispunjava ciljeve zbog kojih je nastao, ili je samo relikt prošlosti.
“Odredbe kojima je u zakonu definisana izborna ćutnja nedovoljno su precizne i ako se isključe dileme koje donose nove tehnologije”, ocijenili su iz CDT-a.
Oni su naveli da je ZIOP-om propisano da izborna propaganda preko medija i javnih skupova prestaje 24 sata prije dana održavanja izbora, kao i da je propisana novčana sankcija za prekršaj za pravno lice koje “vrši izbornu propagandu” suprotno tom članu.
Kako su naveli iz CDT-a, u Zakonu se naizmjenično i u istom značenju koriste sintagme “izborna propaganda” i “izborna kampanja”, a da jasna definicija uopšte nije ponuđena.
“Primjenjivost tako neprecizne norme u praksi je upitna, a dokazivanje da li je neko vršio izbornu propagandu bez definicije komplikovano”, naveli su iz CDT-a.
Oni su kazali da odredba u visoko polarizovanom društvenom kontekstu dobija i različita tumačenja, pa pojedini subjekti i izvještavanje medija o izborima ocjenjuju kao propagandu koja treba da bude sankcionisana.
Iz CDT-a su naveli da kredibilni mediji često ukazuju i na to da je odredba nepravedna, jer bi eventualna sankcija pogodila samo medije registrovane u Crnoj Gori, dok neregistrovani portali i elektronski mediji iz inostranstva mogu nesmetano kršiti crnogorske zakone.
“U okviru reforme neophodno je tu odredbu precizirati, tako što će se definisati šta je tačno zabranjeno, i to na način da zabrana jednako važi za sve obuhvaćene subjekte”, kaže se u saopštenju.
Kako se dodaje, postoje uporedni primjeri gdje se ta zabrana odnosi striktno na javne skupove i različite oblike promocije partija, uključujući i otvoreno ili skriveno reklamiranje u medijima.
Iz CDT-a su naveli da zabrana nikako ne bi smjela da pogađa profesionalno izvještavanje medija i NVO o izbornom procesu, kao aktivnosti koje doprinose boljem informisanju građana o izbornoj ponudi.
Bonus video:
