Ruska invazija na Ukrajinu je ključni trenutak za Evropu, ratni i drugi zločini ne mogu proći nekažnjeno, države Zapadnog Balkana, Ukrajina i Moldavija pripadaju Evropskoj uniji (EU), su neki od zaključaka zajedničke deklaracije Atinskog samita.
U Atini je održan samit povodom 20. godišnjice Solunske deklaracije. Samitu su prisustovali grčki premijer Kirijakos Micotakis, predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, Srbije Aleksandar Vučić, Moldavije Maja Sandu, Ukrajine Volodomir Zelenski, kao i premijer Hrvatske Andrej Plenković, Makedonije Dimitar Kovačevski, Rumunije Jon Marsel Čolaku, Kosova Aljbin Kurti, Bugarske Nikolaj Denkov i predsjedavajuća Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Borjana Krišto.
U deklaraciji se navodi da je ovo kritično vrijeme za bezbjednost, mir i stabilnost evropskog kontinenta, te da su zakoni i principi koji su tako dugo doprinosili stabilnom i predvidljivom evropskom bezbjednosnom poretku narušeni.
Svi učesnici samita su, "suočeni sa ruskom agresijom", izrazili "nepokolebljivu podršku nezavisnosti, suverenitetu i teritorijalnom integritetu Ukrajine unutar njenih međunarodno priznatih granica, zasnovanih na vrijednostima demokratije i vladavine prava."
"U našim današnjim razgovorima u Atini, izrazili smo podršku i zahvalnost za iskrene napore ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog u postavljanju principa mira u skladu sa Poveljom UN, u njegovoj formuli mira. Takođe smo pozdravili napore Generalne skupštine UN da promoviše sveobuhvatan, pravedan i trajni mir u Ukrajini", piše u deklaraciji.
Saopšteno je da su se lideri usaglasili da ratni i drugi zločini ne mogu proći nekažnjeno, kao što su napadi na civile i uništavanje infrastrukture i da svi odgovorni moraju odgovarati za svoja djela.
"Prije dvadeset godina, Solunski samit je priznao da Zapadni Balkan pripada Evropskoj uniji. Čvrsto vjerujemo da je danas ova izjava aktuelnija nego ikada. Eskalirajući agresorski rat protiv Ukrajine otkrio je hitnu potrebu za snažnom, otpornom i inkluzivnom EU kao kamenom temeljcem mira i prosperiteta među našim narodima u ovim izazovnim vremenima", jedan je od zaključaka Atinskog samita.
Učesnici samita su naglasili da Zapadni Balkan, Ukrajina i Moldavija, geografski susjedne državama članicama EU, imaju zajedničko evropsko naslijeđe, istoriju i budućnost definisanu zajedničkim prilikama i izazovima.
"Kao strateško ulaganje u mir, bezbjednost i stabilnost u Evropi, važno je da ovi regioni budu prihvaćeni kao punopravni članovi evropske porodice", dodaje se.
Istaknuto je da su lideri razgovarali o putu naprijed, kako bi ova vizija Evrope postala stvarnost.
"Podvukli smo važnost postavljanja sebi cilja za završetak vizije EU obogaćene Zapadnim Balkanom, Ukrajinom i Moldavijom. Naglasili smo potrebu za ponovnom energijom i ponovo fokusiranim procesom proširenja koji je opipljiv i kredibilan, bez prečica do postavljenih uslova. Izrazili smo našu posvećenost da podržimo Ukrajinu i Moldaviju da preduzmu sljedeće korake u procesu pristupanja čim završe neophodne reforme", navodi se u deklaraciji.
"Čvrsto vjerujemo da je 20 godina nakon Samita u Solunu i u svijetlu nove geopolitičke realnosti, došlo vrijeme da se usvoji hrabar i ambiciozan krajnji cilj koji će poslužiti kao vodič, inspiracija i kontekst", posljednji je zaključak Atinske deklaracije.
Bonus video:
