Pokret Evropa sad (PES) oćutao je otvorene kritike zamjenika predsjednika te partije i šefa države Jakova Milatovića na račun lidera PES-a i mandatara Milojka Spajića o načinu formiranja vlade, dok sagovornici Vijesti upozoravaju da bi njihove nesuglasice mogle izazvati gubitak podrške birača i vraćanje nekoliko koraka unazad zbog iznevjerenih očekivanja građana.
“Jačanje tenzija između lidera i slabljenje PES-a je dobra vijest za sve ostale političke subjekte, jer bi to značilo potencijalno vraćanje birača koji su nadu u promjene i drugačiji pristup politici pronašli u PES-u. Upravo zato je ovaj pokret privukao glasače sa svih strana političkog spektra i prvi put uspio prevazići duboko ukorijenjene etno-nacionalne podjele nametnute dominantno od DPS-a i DF-a”, kazala je politička analitičarka Ana Nenezić.
S druge strane, dodala je, to bi za ukupne društveno-političke procese značilo vraćanje nekoliko koraka nazad, a za javnost dodatan gubitak povjerenja u političke procese i subjekte i iznevjerena očekivanja.
Nenezić je tako odgovorila na pitanje kakve posljedice po državu može proizvesti sukob u PES-u koji tinja od pripreme poslaničke liste, a zaoštrio se prije dva dana. Tada je Milatović na Javnom servisu kritikovao partijskog šefa zbog načina na koji vodi pregovore o formiranju vlade, navodeći da su izostali jasni principi i struktura kako bi ona trebalo da izgleda.
Predsjednik države, koji je insistirao na tvrdnji da o formiranju vlade zna samo iz medija, indirektno je optužio stranačke kolege iz Podgorice da instruiraju dio članstva protiv njega i da Spajić sastavlja vladu i s onima koji su prepoznati kao nosioci zloupotreba.
Kritici Milatovića prethodila je optužba odbornice pljevaljskog PES-a Tamare Rosić da on pokušava da razbije partiju. Nesuglasice u PES-u dolaze sedmicu nakon što su članice Glavnog odbora te stranke Radinka Ćinćur i Jevrosima Pejović bile protiv Spajićevog plana da formira vladu s dugogodišnjim saveznicima Demokratske partije socijalista (DPS), a bez koalicije Za budućnost Crne Gore (ZBCG). One, kako “Vijesti” saznaju, nijesu promijenile odluku, a Milatović je komentarišući njihove stavove rekao da nije začuđen, navodeći da su neki to radili krišom.
“Slične stavove imali su i mnogi članovi Predsjedništva PES-a, šta se u međuvremenu promjenilo, pitanje je za njih”, dodao je.
Jedan od osnivača pokreta Preokret Srđan Perić rekao je Vijestima da je PES osnovan s idejom da isporuči veći životni standard, izgradi auto-puteve, iskorijeni nezaposlenost... i da bi stoga po javni interes bilo štetno pristajati na skretanje sa tih tema na unutarpartijska mimoilaženja.
“Za izvršenje predizbornih obećanja s parlamentarnih izbora ključnu odgovornost ima mandatar Spajić”, poručuje Perić.
Spajić i PES su u izbornoj kampanji obećavali reforme koje će omogućiti prosječnu platu od 1.000 eura, minimalnu penziju od 450, punu zaposlenost... Prethodno su obećali minimalnu zaradu od 700 eura.
Iz PES-a Vijestima juče nisu odgovorili kako tumače Milatovićeve ocjene i smatraju li da one vode stranačkom raskolu, već su redakciju uputili na obraćanje člana Predsjedništva PES-a Tihomira Dragaša na mreži Iks, koji je naveo da će PES ostati cjelovit i da će predvoditi neophodne reforme.
Međutim, on je to saopštio ne osvrćući se na Milatovićeve optužbe, već na, kako je rekao, “orkestrirane napade DPS glasnogovornika i njihovih medija” na šefa države, “dok se tobože staje u zaštitu mandataru Spajiću”.
“Namjera napada na Milatovića i podrška Spajiću usmjereni su protiv PES-a, a sve s ciljem kako bi se spriječilo formiranje vlade i implementacija programa Evropa sad 2 kojim bi se obezbijedio bolji životni standard građana, neophodne reforme u pravosuđu, borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije, neophodne reforme u školstvu i zdravstvu, te napredak u EU integracijama”, napisao je, između ostalog, Dragaš.
Iz DPS-a su prethodno, reagujući na Milatovićev istup na Javnom servisu, saopštili da je šef države pokazao pravo lice i da je sada jasno “zašto mu čak ni članovi PES-a ne vjeruju”. Oni su naveli da je “ogovaranje partije” čiji je, kako su dodali, Milatović “navodni lider”, još jedno “čudo neviđeno na političkoj sceni”.
Ana Nenezić kaže da razlike u stavovima Spajića i Milatovića nisu novina, ni iznenađenje. Njih dvojica proljetos su, uoči državnih izbora, imali nesuglasice o sastavu poslaničke liste PES-a. Sagovornica objašnjava da se tadašnje nesaglasje moglo opravdati novim pristupom politici i poštovanjem različitosti mišljenja, ali da je sada situacija drugačija.
“Spajić je dobio mandat da sastavi vladu od Milatovića, čija se uloga tu formalno završila. Milatović je promovisao princip nemiješanja u proces formiranja vlade... te je dodatno i odbijao da učestvuje u radu organa partije. Upravo zato iznenađuje i otvara pitanje motivacije odluka Milatovića da se sada direktno umiješa u pregovarački proces, i javno, bez prethodnog razgovora s kolegama, s pozicije predsjednika... saopštava svoja viđenja o greškama Spajića, viziju o sastavu vlade, i koristi javnu platformu za slanje poruka kolegama u kom pravcu treba voditi pregovore”, kaže sagovornica.
To, prema njenim riječima, nije u skladu s Milatovićevim proklamovanim principom nemiješanja u dnevno-političke procese, a dodatno je, tvrdi, politička zloupotreba institucije predsjednika, čije poruke, naglašava, nose dodatnu političku težinu i kao takve mogu direktno uticati na odluke i ponašanja političkih subjekata.
“Podrazumijeva se da predsjednik može i treba svojim autoritetom da usmjerava razrješenja političkih kriza i da bude korektivni faktor, ali bez favorizacije određenih subjekata, što on u ovom slučaju direktno radi... Indikativno je da se Milatović na ovaj korak odlučio nakon višednevnih prozivki koalicije ZBCG, koja je javnim istupima implicirala postojanje nekog ranijeg dogovora, iako vjerujem da njegova motivacija proizilazi iz različite vizije daljeg razvoja društva u odnosu na Spajića”, konstatuje Nenezić.
Spajić je prošle sedmice, nakon što su mu propali pregovori sa ZBCG, najavio da će vlast praviti sa Demokratama, Socijalističkom narodnom partijom (SNP) i strankama manje brojnih naroda. On trenutno ima 41 glas podrške u parlamentu - minumum neophodan za izbor vlade.
Iz CIVIS-a, koji je bio na listi PES-a i koji ima jednog poslanika, juče su saopštili da nije problem izglasati vladu uz podršku najviše 44 poslanika, ali da ih Spajić mora ubijediti da je obezbijeđena podrška od 49 i više poslanika za reforme u pravosuđu, da bi ih “smatrao ‘smislenim’ saveznicima”.
Zbog Spajićevog plana da napravi vladu bez ZBCG, preksinoć su širom Crne Gore održane blokade saobraćajnica, kojima su prisustvovali i funkcioneri te koalicije.
Nenezić: Sukob vodi daljem urušavanju PES-a
Ana Nenezić kaže da Milatovićev javni uticaj, u kontekstu njegovih posljednjih istupa, nije dobro promišljen potez - ni u pogledu očuvanja jedinstva PES-a, ni za ukupne političke procese u zemlji. Dodaje da to ne doprinosi razrješenju političke situacije.
“Već naprotiv. Jasno je da u ovom trenutku lideri PES-a imaju potpuno različite vizije daljeg razvoja Crne Gore, gotovo i suprotstavljene. Da li je to moguće prevazići, zavisi od njihove otvorenosti da u direktnoj komunikaciju prevaziđu neslaganja koja sada zasigurno vode ka daljem urušavanju unutarstranačke sinergije, a kasnije i potencijalnom razlazu ovog pokreta”, ističe Nenezić.
Perić: Milatović ne želi da bude doživljen kao predsjednik svih
Srđan Perić tvrdi da Milatović nije htio da napravi iskorak da kao šef države izađe iz partije i tako simbolički pokaže da mu je važnije da bude doživljen kao predsjednik svih građana, nego da bude drugi čovjek stranke. Prema Perićevim riječima, da je to učinio, sačuvao bi sebe dilema zašto je odlučio da ostane u tom segmentu pri praksama prethodnika (Mila Đukanovića).
“Nama je potreban snažan impuls da je partija, bilo koja, manje važna od institucija. Tu lekciju teško savladavamo jer se njeguje kultura gdje je lični autoritet vezivno tkivo zajednice - ne Ustav, zakon i institucije. Zato padom jednog rukovodstva biva poljuljana cijela država. To smo u prošlom vijeku gledali makar tri puta. Umjesto da promjena bude doživljena kao prilika za snaženja zbira svih procedura, kako se, u konačnom, može nazvati država”, objašnjava on.
Perić poručuje da stoga treba insistirati na odgovornosti u odnosu na ono što je obećavano i na čemu je dobijen mandat. “Kako bi politički fokus bio na rezultatima, što je za zajednicu najbolje”, zaključuje sagovornik.
Bonus video:
