Postizanje konsenzusa oko izbora vrhovnog državnog tužioca u punom mandatu i ostalih imenovanja u pravosuđu neophodno je za dalji napredak, poručila je izvršna direktorica Centra za građanske slobode Marija Popović Kalezić, dodajući da je teško povjerovati da će politička mimoilaženja prestati da koče ključne procese.
Popović Kalezić je u intervjuu agenciji MINA ocijenila da su poslanici, i u ranijim i posljednjem periodu, pokazali političku neodgovornost, time što su partikularne i sitne politčke interese uporno stavljali ispred ključnih reformi i nužnih promjena.
„Ako se prisjetimo načina i modela izbora sudija Ustavnog suda, jasno je koliko je to bio jedan poražavajući put, kako za struku, tako i cjelokupno društvo“, kazala je Popović Kalezić.
Jasno je, kako je rekla, da jedan zarobljeni sistem mora proći kroz istinsku volju da se stvari sistemski i normativno mijenjaju, nasuprot političkim previranjima i pokušajima njegove politizacije.
Na pitanje da li će politička razmimoilaženja konačno prestati da koče ključne procese, Popović Kalezić je odgovorila da se teško može povjerovati u to i „da smo živjeli i živimo u vremenu nezrelosti, bez vjerovanja da društvu u cjelini može biti bolje, ako se budemo zalagali za ključne reforme“.
„Kada budemo razumjeli da nas jedino sistem i poštovanje valjanih normi mogu zaštititi i od nas samih, tada ćemo moći govoriti i o nezavisnim institucijama i o reformama koje su dale pomaka u cjelokupnom pravosuđu“, navela je Popović Kalezić.
Upitana može li se očekivati da novi saziv parlamenta završi ključna imenovanja u pravosuđu, ona je kazala da ostaje da se vidi koji je to novi saziv, i da će biti ohrabrujuće ako on iznenadi dovoljnom političkom zrelošću i konačno dođe do nastavljanja sprovođenja reformi unutar pravosuđa.
„Čini mi se da u ovom trenutku vrlo teško možemo povući razlike između prethodnih i budućih, ako uzmemo u obzir činjenicu da su brojni akteri pregovora o novoj Vladi potpuno isti sa istim vrijednosno partijskim kontekstom“, dodala je Popović Kalezić.
Na pitanje koliki problem predstavlja to što se podrška imenovanjima u pravosuđu vezuje za to da li poslanik pripada ili ne partiji koja ima funkcije u izvršnoj vlasti, ona je odgovorila „da nas je, nažalost, dosadašnje vrijeme naučilo da izglasavanja u parlamentu idu po partijskim dogovorima“.
„Pa se nije čuditi što traženjem veće inkluzivnosti idemo ka konačnom postizanju dogovora oko pravosudnih funkcija. Hoće li nas inkluzivnost zaista i dovesti do prioriteta, pitanje je na koje ćemo vremenom dobiti odgovor“, dodala je Popović Kalezić.
Ona je ponovila da za trajuću institucionalnu krizu nije dobro što još nije formirana Vlada sa stabilnom većinom, koja bi ušla u rješavanje gorućih problema.
Prema riječima Popović Kalezić, proces reformi bio je težak i u periodu 42. i 43. Vlade, tako da i 44. teško može iznenaditi.
„Deblokada pravosuđa ići će teško, pogotovo ako uzmemo u ozbzir promjene koje su se dogodile i prije dvije godine unutar Tužilačkog savjeta, a nijesu dale potrebne rezultate“, ponovila je Popović Kalezić.
Za dalji napredak, kako je poručila, neophodno je popuniti sva mjesta u tužilačkoj organizaciji i policiji kvalitetnim kadrovima i doći do konačnog političkog konsenzusa oko izbora vrhovnog državnog tužioca u punom mandatu, ali i ostalih imenovanja u pravosuđu.
„Istovremeno, važno je napraviti otklon od kompromitovanih pojedinaca koji krše zakone i neprofesionalno obavljaju posao. U tom pravcu potrebno je razmotriti i uvođenje “vetinga”“, navela je Popović Kalezić.
Kako je kazala, jačanje institucionalne saradnje između tužilaštva, sudstva i policije uz učešće i ostalih organa, teško se može postići u institucionalnoj krizi i političkoj neizvjesnosti, „da ne govorimo o unapređenju transparentnosti i odgovornosti, koje skoro i da nema“.
„Tužilački savjet je krenuo ka izmjenama u tom pravcu i to svakako treba pohvaliti“, rekla je Popović Kalezić.
Bonus video:
