Danijel Živković, vršilac dužnosti predsjednik Demokratske partije socijalista (DPS) i poslanik u Skupštini Crne Gore, smatra da treba što prije ući u formiranje Vlade, da se pogrešno baviti izbornom aritmetikom, već da su bitni programski principi.
„Dosta se u Crnoj Gori nakon završenih izbora govori o izbornoj aritmetici – 41, 49 ili više poslanika. Pogrešno se baviti brojevima, jer Vlada će biti stabilna ukoliko se gradi na istim vizijama i principima“, kazao je Živković na 16. Regionalnom evroatlantskom kampu, REACT, koji se u organizaciji NVO „Alfa Centra“ održava na Žabljaku.
Kako je istakao, DPS ne zanimaju nikakve funkcije, i nije im važno jesu li vlast ili opozicija, već ih samo interesuje prosperitet Crne Gore. Aritmetiku treba, prema njegovim riječima, ostaviti sa strane, jer rješenje je okupljanje oko istih principa, a ne funkcija.
„Ne može Crna Gora izaći iz ove situacije ako nema društvenog koncezusa. Vlade od 2020. godine nijesu se pokazale sposobnim da vode državu jer da jesu ne bi bile smijenjene. Prva Vlada je za godinu izgubila povjerenje, druga manjinska za sto dana.
Sad imamo završene parlamenmtarne izbore, posložene su karte na stolu i opet se bavimo aritmetikom“, kazao je Živković, navodi se u saopštenju za javnost.
Prema njegovim riječima najvažnija pitanja koja treba da budu postavljena prilikom formiranja nove Vlade je da li svi politički subjekti dijele stav da se Crna Gora, kao samostalna i nezavisna država, razvija na temeljima antifašizma.
„Politički pluralizam je dobar za svako društvo, ali ako nemate dobar temelj, a to su antifašizam, sloboda i nezavisnost, nikada nećemo sagraditi kuću. Ako trgujete sa ministarstvima i funkcijama vrlo brzo će sve to propasti. Uzalud se dijele i povećavaju resori, ako nemate zajedničke programske principe zasnovane na temeljima antifašizma. Ako imate viziju da želite prosperitetno i razvijeno društvo onda ćete da radite na tome, a ne samo da se deklarativno zalažete“, smatra v.d. predsjednika DPS-a.
Svjestan je da je tokom 30 godina vladavine DPS-a bilo i stvari koje treba popraviti, i zna koje su greške napravljene, ali isto tako ne treba zaboraviti, istakao je, ni sve dobre poteze, a njih je bilo dosta.
Istakao je da su 2016. godine pojedine političke strukture u Crnoj Gori bile protiv ulaska u NATO savez, a danas se svi zalažu za evropske integracije, mada je pitanje da li je zaista to tako. Kako je kazao, pojedini politički subjekti ne priznaju agresiju Rusije, pa je pitanje da li oni mogu biti dio Vlade koja želi da ima predznak evroatlanski.
Iako je u Crnoj Gori u zadnje tri godine došlo do stagnacije kada su u pitanju pregovori oko EU, i izvještaji Evropske komisije govore da je u ovom momentu Crna Gore izgubila status kredibilnog partnera EU, to se može, smatra on, brzo promijeniti ukoliko postoji političke mudrosti
„Nadam se da postoji dovoljno pameti u Crnoj Gori koja može biti i van politike da u naredne dvije–tri godine završimo sve domaće zadatke i da sačekamo odluku, bez obzira na sve negativne izvještaje Evropske komisije. Crna Gora je i dalje u prednosti u odnosu na ostale zemlje u regiuonu, ali samo uz postignuti politički koncezus. Ono oko čega svi politički subjekti treba da se okupe je budućnost Crne Gore u EU“, kazao je Živković.
Tokom drugog dana REACT-a, kako se navodi u saopštenju, učesnici su imali priliku i da slušaju o dezinformacijama, o crnogorskoj Vojsci u sistemu kolektivne odbrane NATO-a, kao i da li su mladi zainteresovani za političku participaciju.
Marko Banović, analitičar iz Digitalno forenzičkog centra, kazao je da se često priča o dezinformacijama, ali da se suštinski i institucionalno ne bavimo tom temom, ni kroz obrazovni sistem, ni kao društvo. Istakao je da dezinformacije utiču na svakodnevni život građana i da se uglavnom odnese na one teme koje građane dijele. Poseban problem sa dezinformacijama i lažnim vijestima, prema riječima Banovića, imaju demokratije jer jer treba odrediti šta je cenzura i kršenje slobode govora a šta je zloupotreba ljudskih prava. Istakao je da je digitalni autorizam, koji je počeo da se izvozi i na taj način autoritarne zemlje šire svoj uticaj, danas sve izraženiji i predstavlja prijetnju demokratiji i demokratskim procesima. Prema riječima Banovića medijska pismenost, koja je najbolji vid borbe protiv dezinformacija, ne tretira se ozbiljno prije svega od strane donosioca odluka.
Želimir Pojužin, major Generalštaba Vojske Crne Gore, govorio je o pojmu bezbjednosti na nacionalnom i međunarodnom nivou, elementima nacionalne bezbjednosti, savremenim oblicima prijetnje i o vojsci Crne Gore u sistemu kolektivne odbrane NATO.
„Razvijamo proces standardizacije što znači da prihvatamo NATO standarde, odbijamo ih ukoliko nijesu primjereni našoj veličini, finansijskim mogućnostima ili teritorijalnoj organizaciji, ili ih primijenimo u onoj mjeri koliko je to moguće u skladu sa posebnostima naše države. NATO standardi tiču se opreme, tehnike,procedura određenih ponašanja recimo na bojnom polju, u miru, ali postoje i standardi za civilne institucije, jer država je u NATO-u nije samo Vojska u NATO-u, a vojska je samo jedan segment države koji participira“, kazao je Pojužina.
Nikola Zirojević, predsjednik omladine Socijaldemokrata, smatra da je položaj mladih u Crnoj Gori nezadovoljavajući, kao i da su, bez obzira na porast stepana kritičke misli i slobode da izraze neslaganje i bunt, mladi nezainteresovani da se bave politikom. Politika je, prema njegovim riječima, stoji u saopštenju, u protekle tri godine postala mnogo prljav posao, a svaki mladi čovjek koji danas odluči da se bavi politikom zaslužuje priznanje za hrabrost, jer mora biti svjestan da će se, kako on, tako i njegova porodica, suočiti sa razno-raznim stvarima. Preporučio je mladima da autoritet ne vežu za funkciju, već za ime i prezime, jer je onda nebitno hoće li ili neće imati funkciju koja je prolazna. Smatra da je zajedništvo svih mladih i svih političkih subjekata ključ da se poboljša njih položaj, kao i da je trenutni skupštinski saziv pogodno tlo za to jer ima najveći broj mladih poslanika.
„Treba da se izborimo makar za dio onoga za šta su se izborili iz ženskog poslaničkog kluba. Zašto da nemamo i kvote za mlade, kao i klub mladih poslanika. Lako je poboljšati status mladih, ali nam za to treba istinska volja i da svi radimo na budućnosti države, a upravo su mladi budućnost“, poručio je Zirojević.
Smatra da je posao političara human, iako su u Crnoj Gori uradili sve da stvore percepciju da je bavljenje tim poslom nepošteno, pa je jedan od zadataka mladih političara da tu pecepciju promijene i od Crne Gore stvore mjesto gdje svi mogu lijepo da žive.
Prema njegovim riječima nije dobro da se mladi političari ugledaju na starije lidere, jer bi politička scena bila bogatija ako bi svaka osoba dala svoj pečat.
„Nijesmo svjesni kakvo bogatstvo imamo i koliko to bogatstvo ne valorizujemo, kao i koliko smo sami sebi neprijatelji. Problem je u našim glavama i mentalitetima“, poručio je Zirojević.
Sonja Milatović, predsjednica Savjeta mladih DPS-a, smatra da je dobar dio mladih zainteresovan za politički aktivizam, ali da postoji i grupa koju politika ne zanima. Smatra da je društvena kriza probudila kritičku misao kod mladih i da aktivno percipiraju u političkom životu Crne Gore, ali da je porazna činjenica da mladi u maloj mjeri vjeruju nosiocima politika.
„Svaki mladi čovjek koji stupi na političku scenu treba da sebi odgovori zbog čega je odlučio da se bavi politikom i da se potrudi da makar jednu stvar u zajednici učini boljom“, kazala je Milatović.
Iako ambijent u Crnoj Gori za bavljenje politikom nije ohrabrujući, to ne smije da djeluje obeshrabrujući na mlade. Prema njenim riječima autoritet se u okviru većih struktura gradi rezultatima, a svaka osoba se nameće svojim radom.
Iako izvjestan broj ne samo mladih, nego i starijih, politički aktivizam izjednačava sa političkim klijentelizmom, svi oni koji počnu da se bave politikom zarad zadovoljenje ličnih apetita, smatra Milatović, brzo je napuste, jer se u njoj ne osjećaju komotno.
Za nju je nepokolebljivost glavna vrlina političara, jer treba pokazati da „imaš kičmu, svoje ja i da neko od vas ne može napravi ono što nijeste“. Mentalitet je, smatra, najveći kamen spoticanja, a voljela bi da svi ljudi imaju priliku da rade i da im jedina preporuka za posao i napredak u radu bude znanje.
I drugi dan REACT-a obilježila je izuzetna aktivnost učesnika, tako su pitanja bila brojna, a govornici raspoloženi da na svako odgovore.
Na ovogodišnjem REACT-u, koji je počeo 27. septembra i traje do 30. septembra, učestvuje 50 mladih iz regiona, a predavanja i panel diskusije održaće 20 predavača.
Bonus video:
