Najveći izazov u pristupanju zemalja Zapadnog Balkana Evropskoj uniji (EU) je nedostatak političke volje i nespremnost određenih država da sprovedu sve neophodne reforme, ocijenio je njemački političar i bivši član Evropskog parlamenta Knut Flekenštajn.
Flekenštajn je, na REACT forumu u organizaciji Alfa Centra, kazao da je siguran da će, uz dovoljno jak pritisak naroda, Zapadni Balkan uspjeti da pristupi EU.
On je, odgovarajući na pitanja učesnika o eventualnim benefitima Otvorenog Balkana, kazao da ta inicijativa ne može biti alternativa EU, ali svakako može biti korak naprijed u razvoju ekonomije regiona.
Profesori sa Humanističkih studija na Univerzitetu Donja Gorica Nikoleta Đukanović i Predrag Zenović istakli su da je EU najznačajniji spoljno-trgovinski igrač i otvorena zajednica u kojoj dominira ekonomsko zajedništvo.
“Dok u spoljno-političkom djelovanju nema jedinstven stav, jer djeluje kao zajednica država u kojoj se svaka članica prema osjetljivom spoljno-političkom pitanju ophodi u odnosu na to kakve će reprekusije imati po njih, a ne po EU”, dodali su Đukanović i Zenović.
Đukanović je rekla da, u Crnoj Gori, EU najviše kritikuju oni koji je ne poznaju, iako je daleko od toga da nema osnova za kritike.
Kako je rekla, politika uslovljavanja ne daje više rezultate kao nekada, pa se zbog toga danas govori o boljim mehanizmima i evaluacijama za politike pristupanja.
“Iako se sve političke partije deklarišu kao proevropske, u stvarnosti takvih partija u Crnoj Gori nema. Upravo su političke partije najveći kočničari priključenja”, kazala je Đukanović.
Zenović je naveo da, iako se na EU često gleda kao na zajednicu sa različitim komponentama, ne treba zaboraviti da je ona nastala kao koncept mira, koji nije bio tako čest u burnoj evropskoj istoriji.
„Proširenje kao kategorija ukazuje da postoji jasno izražen geopolitički momenat i da se ono dešava kada EU vidi spoljno politički izazov ili prijetnju. U prvom redu, tu se misli na Rusiju”, rekao je Zenović.
On je kazao da je na državama koje žele da pristupe EU da taj geopolitički momenat iskoriste.
“Ako nam je cilj da se integrišemo i da EU bude organizacija jednakih u kojoj svi zajedno djelujemo, onda mora doći do promjene pecepcije građana koji EU uglavnom vide kao socio-ekonomsku organizaciju za poboljšanje života, a ne kao vrednosnu zajednicu“, ocijenio je Zenović.
Generalni direktor Direktorata za medije u Ministarstvu kulture i medija Neđeljko Rudović rekao je da je bolje i zdravije društvo moguće samo uz profesionalne medije.
“U Crnoj Gori imamo slobodne i profesionalne medije, sa svim manama, ali nikada nećemo uspjeti da stavimo tačku na borbu za slobodno društvo i slobodno novinarstvo jer će uvijek neko pokušati da nas vrati koji korak unazad“, istakao je Rudović.
Direktor Radio i televizije (RTV) Nikšić Nikola Marković ocijenio je da je, s obzirom na sveukupno stanje u društvu, medijska scena dobra, iako je zadnjih godina vidljiva njena regresija.
„Imali smo situaciju da je zagađenje medijske scene dugo godina dolazilo spolja, ali u zadnjih nekoliko godina imamo pojavu novih medija, neregistrovanih portala, čiji su vlasnici iz inostranstva, i nadogradili su se na medijsko zagađenje koje je dolazilo iz inostranstva“, kazao je Marković.
On je rekao da se moraju naći zakonska rješenja kako bi se društvo zaštitilo od neprofesionalnih uticaja.
Novinar TV E Borislav Višnjić smatra da je crnogorsko društvo jako polarizovano, a da je ta polarizacija najvidljivija u medijima, kao i da se podjele najbolje vide kroz samoregulaciju.
Političari, bilo da je riječ o prethodnoj ili novoj vlasti, prema riječima Višnjića, nijesu u stanju da trpe kritiku, ali mediji moraju biti korektivni faktor i nosioci kritičke misli.
„Ako nemamo volje između sebe da se dogovorimo o poštovanju kodeksa, ne treba nam nikakva vlast. Mislim da nikada nijesmo bili građanska država i sada nam se dešavaju ove devijacije“, kazao je Višnjić.
Bonus video:
