Inicijativa predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića može se posmatrati kao pokušaj nuđenja alternative Pokretu Evropa sad (PES) za izlaz iz izazovne pregovaračke situacije, preuzimanja pregovaračkog procesa i liderstva u partiji ili, u krajnjem, kao predlog za formiranje koncentracione vlade, smatra analitičarka Ana Nenezić.
Komentarišući Platformu za Crnu Goru u EU, koju je juče predstavio Milatović, ona je “Vijestima” rekla da bi se to moglo posmatrati kao konstruktivan doprinos ubrzanju procesa EU integracija i pokušaj vraćanja ovih pitanja u fokus javnosti, da je predstavljena nakon konstituisanja Skupštine i formiranja vlade.
“Međutim, kako su oba procesa u toku, strateški izbor predsjednika da danas predstavi ovaj dokument može upućivati i na druge motive”, kazala je.
Milatović je platformu uputio juče parlamentarnim partijama u cilju, “vraćanja reformske i evropske agende u društveno-politički fokus, kao i zajedničko djelovanje na ubrzanju evropskog puta”.
“Ova platforma predstavlja poziv svim parlamentarnim subjektima da se okupimo oko zajedničkih ciljeva, da pokažemo odgovornost prema građanima i radimo na jačanju kohezije našeg društva”, rekao je Milatović na konferenciji za novinare.
Podsjetio je da su izbori bili 11. juna, a još nema vlade ni predsjednika Skupštine i da je posljednjih mjeseci tema EU integracija stavljena u drugi plan, da su je zasjenile političke teme i novi talas političke polarizacije.
Iz koalicije Za budućnost Crne Gore za “Vijesti” su rekli da će tekst platforme pažljivo analizirati, dok su iz Demokratske partije socijalista (DPS) saopštili da je Milatović došao na njihovu platformu, ali i dalje nije dovoljno sazrio da bi ga prihvatili za partnera.
Ana Nenezić navodi da kako dokument nije pravno obavezujući, ne postoji nijedna prepreka za bilo koju partiju da na platformu stavi potpis, bez obzira da li je u skladu sa njihovim programskim i političkim načelima.
“Naprotiv, politički je oportuno. Po svojoj sadržini dokument se ne razlikuje od ranijih sličnih inicijativa, niti sadrži mehanizam koji bi dao dodatnu garanciju da će predloženi principi zaista biti ispunjeni. Niti ih moze sadržati, jer su sva navedena pitanja u domenu nadležnosti zakonodavne i izvršne vlasti”, rekla je.
Prema njenim riječima, ako bi ipak sve stranke pristale na ovu platformu, logičan zaključak koji se nameće je da predsjednik zagovara formiranje koncentracione vlade, sinergiju svih političkih subjekata, kako bi se izbjegli novi izbori i rizik od “bugarskog scenarija” u Crnoj Gori.
To bi, kako kaže, iako bi moglo biti strateški ispravno za ubrzavanje procesa EU integracije, ujedno značilo da se mandatar (Milojko) Spajić percipira kao neefikasan u pregovaračkom procesu, da je nesporno da pregovori neće biti uspješni, što nije u skladu s javnim porukama koje PES iznosi.
“Stoga, sagledavajući izabrani trenutak za prezentaciju ove inicijativu treba je posmatrati ili kao pokušaj nuđenja alternative PES-a za izlaz iz izazovne pregovaračke situacije, pokušaj preuzimanja pregovaračkog procesa i političkog liderstva u PES-u ili, u krajnjem, kao predlog za formiranje koncentracione vlade”, rekla je Nenezić.
Potpisivanjem Platforme, partije “izražavaju posvećenost zajedničkim principima budućeg institucionalnog i političkog djelovanja”. Ti principi, kako je navedeno u Platformi, odnose se na, između ostalog, unapređenju vladavine prava, izbor nosilaca najviših pravosudnih funkcija, uspostavljanju održivog ekonomskog razvoja, borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije, reformi izbornog zakonodavstva, profesionalizaciji javne uprave, izgradnji demokratskih institucija, kreiranju kvalitetnijeg obrazovnog sistema, unapređenju uslova za zivot i rad mladih, osnaživanju koncepta ekološke države, kao i jačanju pozitivnog imidža Crne Gore u regionu i međunarodnoj zajednici.
Jedan od principa u Platformi podrazumijeva “potpunu usklađenost sa vanjskom i bezbjednosnom politikom EU”, što, između ostalog, podrazumijeva i podršku sankcijama Rusiji.
Iz koalicije ZBCG su odgovorajući na pitanja “Vijesti” da li im je prihvatljiva Platforma koju je predložio Milatović i ovaj njen princip, poručili da se zalažu za ulazak Crne Gore u EU. Nijesu precizno odgovorili da li im je prihvatljiv princip o usklađivanju sa vanjskom i bezbjednosnom politikom EU.
“Pažljivo ćemo izanalizirati tekst i uskoro se odrediti prema njemu. Mi smo odavno saopštili da Crna Gora treba što prije da dobije vladu i da prilikom njenog formiranja mora biti ispoštovana volja naroda, što znači da njenu okosnicu treba da čine stranke koje su oborile bivši kriminalni režim, koji je zaustavio Crnu Goru na putu integracija, i koje su podržale Jakova Milatovića na predsjedničkim izborima”, rekao je poslanik ZBCG Jovan Vučurović.
Kazao je da te političke strukture, među kojima je ZBCG, mogu da odgovore na sve izazove pred kojima se nalazi Crna Gora, a naročito da se uhvate u koštac sa kriminalom i korupcijom, da pokrenu reforme u sudstvu i tužilaštvu, da dovedu do boljeg života građana i u konačnom da uvedu Crnu Goru u EU.
“Za nas je i važno da se konačno zaustave spinovi i snažna kampanja da je koalicija ZBCG neka antievropska snaga, što nije tačno. Zalažemo se za ulazak Crne Gore u EU i svojom borbom smo dokazali da smo okrenuti tim, demokratskim vrijednostima”, poručio je Vučurović.
Odgovarajući na pitanje da li je platforma osnova za formiranje vlade, Milatović je rekao da je ona puno veća od bilo koje crnogorske vlade.
“Platforma je magistrala, u okviru nje biće više vlada, sa razlikama u ekonomskoj, socijalnoj politici i mnogim drugim stvarima. Ovo je magistrala oko koje kao društvo treba da se složimo. Ovo je naš zajednički imenitelj”, rekao je Milatović.
Smatra da bi Crna Gora, nakon ključnih imenovanja u pravosuđu, mogla početi da zatvara pregovaračka poglavlja, navodeći da je optimista da bi država mogla postati članica EU do 2028. godine.
Podsjetio je da je država odavno počela taj proces, ali da su izgubljene neke šanse za pristupanje Uniji.
“Mnogo suštinskih promjena urađeno je nakon 2020. godine, pogotovo onih koji se tiču unapređenja životnog standarda. Dosta smo uradili i u dijelu reforme pravosuđa. Treba da uradimo dodatni zajednički korak kako bismo zaokružili ovaj proces”, rekao je Milatović.
Odgovarajući na pitanje zašto je baš sada predstavio platformu i da li su mu to sugerisali američki zvaničnici tokom posjete Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), rekao je da Crna Gora nema više vremena za čekanje kada je u pitanju evropska agenda.
“Trebalo bi barem, da ste i vi i građani stekli dojam da sam čovjek koji odluke donosi suvereno, i u konsultacijama sa svojim savjetnicima”, naveo je Milatović.
Ključ kod mandatara, da sam bio u kampanji dobili bismo 40 odsto
Milatović je rekao da je ključ za sastav vlade u rukama mandatara Milojka Spajića i poručio političkim partijama da ne prebacuju lopticu predsjedniku države.
“Smatram da nova vlada treba da bude inkluzivna. Nikad nijesam govorio ko treba, a ko ne treba da bude u njoj. Nijesam učestvovao u predizbornoj kampanji, da sam učestvovao PES bi možda imao 40 odsto (glasova)”, rekao je Milatović da li se miješa u sastavljanje vlade i da li njegov stav i dalje isti kada je u pitanju učešće koalicije ZBCG u novoj vladi.
On je ranije, u intervjuu RTCG, rekao da “put koji je trasiran treba da bude dodatno realizovan”.
“Mislim da u tom smislu treba, naravno, na programskim principima pozvati konstituente, ovdje mislim i na konstituente koalicije ZBCG, GP URA i sve druge partije, i partija manje brojnih naroda, kako bi se velikom većinom opet ostvarili ciljevi o kojima smo razgovarali, ali ne nauštrb nekih od tih ciljeva”, kazao je.
Na pitanje zašto on kao zamjenik PES-a ne poštuje odluke organa partije, kazao je da se od početka zalaže za vladu koja ima snažniju podršku u parlamentu.
Rekao je da problemi nastaju zbog nedostatka komunikacije i tu leži rješenje problema sa poslanicama PES-a i rješenje za formiranje vlade.
Poslanice Radinka Ćinćur i Jevrosima Pejović odbijaju da podrže sastav vlade kojeg predlaže mandatar.
Na pitanje da li Spajić treba da vrati mandat, Milatović je odgovorio da je to pitanje za Spajića, koji može da drži mandat 90 dana i to je legitimno.
Dodao je da ako dođe do vraćanja mandata, obaviće novi krug konsultacija.
“Deklaracija političara bi pomogla”
Iz više diplomatskih izvora “Vijestima” je rečeno da je neka vrsta zajedničke formalne saglasnosti političkih snaga u Crnoj Gori o putu zemlje u Evropsku uniju mogla pomoći da se taj put ubrza.
“Postoji dobra namjera jedne velike članice EU da dodatno ‘pogura’ Crnu Goru u integracijama”, rekao je jedan od izvora “Vijesti”. “Uslovi za to su poznati, a deklaracija najvećih političkih stranaka o integracijama i brzom izboru na pravosudne funkcije tome bi značajno pomogla”.
Jedan od ključnih uslova je izbor na pravosudne funkcije koje sada obavljaju vršioci dužnosti ili su upražnjene.
Bonus video:
