Crna Gora ima dobre šanse da napreduje u atmosferi ubrzanja procesa pristupanja, ali samo ako uspostavi snažne institucije, dokaže demokratski kapacitet i obezbijedi vladavinu prava, smatra programska direktorka beogradskog Centra za evropske politike (CEP) Milena Mihajlović.
“Pored toga, u narednom periodu – da bi se ispunjavanje kriterijuma za članstvo ubrzalo – neophodno je daleko više ulagati u administrativne kapacitete, što predstavlja jedan od izazova za Crnu Goru”, rekla je Mihajlović za “Vijesti” komentarišući austrijski i njemačko-francuski non-pejper, koji bi trebalo da bude razmatran tokom samita koji je juče počeo u Granadi.
Oba non-pejpera se bave ubrzanjem proširenja EU i predviđaju postepenu integraciju do 2030. godine. Više zvaničnika EU i Crne Gore više puta je reklo da bi Crna Gora mogla biti prva naredna članica jer je lider u integracijama.
Crna Gora trenutno ima tehničku Vladu, nefunkcionalan parlament, a šest najvažnijih funkcija u pravosuđu je u v.d. stanju.
Ana Novaković Đurović, koordinatorka Ministarstvom evropskih poslova, uvjerena je da Crna Gora može ući u EU i prije 2030. godine ako se u sinergiji sve tri grane vlasti unaprijedi kvalitet i dinamika sprovođenja reformi, posebno na polju vladavine prava.
Smatra da austrijski i njemačko-francuski non-pejperi daju realnu procjenu stanja u pogledu reformi koje je potrebno sprovesti kako bi do 2030. godine EU bila spremna za prijem novih članica.
“Imajući u vidu da Crna Gora prednjači u pristupnim pregovorima u odnosu na ostale države kandidate, kao i ostale komparativne prednosti koje joj idu u prilog, vjerujem da dokument ide u prilog našoj državi”, kazala je ona “Vijestima”.
U austrijskom non-pejperu je ocijenjeno da EU mora pronaći načine da proces pristupanja učini opipljivijim i da se napredak u reformama direktno poveže sa konkretnim koristima za kandidate i njihove građane. Između ostalog, u dokumentu se predlaže da se zemljama regiona ponudi progresivna integracija u zajedničkom tržištu, inkluzija u trgovinskim i poreskim politikama... Austrijski predlog je iz maja prošle godine, ali je nedavno ponovo upućen Evropskoj komisiji.
Francusko-njemački predlog je da se novo rukovodstvo EU, koje će biti izabrano 2024. godine, obaveže da 2030. bude rok za proširenje i da EU bude spremna za to. U tom non-pejperu se predlaže da EU uspostavi devet principa prema kojima bi se rukovodila buduća strategija proširenja. Oni bi bili podijeljeni u dvije tačke. Prva bi bila “kvalifikacija za članstvo u EU” koja se odnosi na pripremu događaja za članstvo, a druga je “dinamika procedura za članstvo” što znači pripremu institucija EU. U kvalifikacijama za članstvo, koje se odnose na ispunjavanje uslova zemalja kandidata, ovaj predlog navodi pet ključnih tačaka - fundamentalna pitanja, geopolitički aspekti, rješavanje sukoba, dodatna tehnička i finansijska podrška i demokratski legitimitet.
Mihajlović smatra da bi usvajanje austrijskog i njemačko-francuskog predloga za zemlje Zapadnog Balkana, pa i za Crnu Goru, značilo produbljivanje integracije sa Unijom i prije samog članstva.
Ona je rekla da, ako bi pretpristupni fondovi bili dovoljno podignuti (dva do tri puta više u odnosu na trenutno stanje), to bi dovelo do značajnog podsticaja za lokalnu privredu i građanima direktno pokazalo koliko je EU korisna za njih.
“Naravno, svi ovi dodatni podsticaji treba da budu uslovljeni napretkom u fundamentalnim, političkim reformama i povećanjem spremnosti za članstvo u različitim pregovaračkim poglavljima i klasterima”, kazala je Mihajlović.
Ona je dodala da su neki od predloga u non-pejperima u velikoj mjeri oslikali predloge sadržane u Modelu faznog pristupanja EU, koji su iznijeli Centar za evropske politike iz Beograda i CEPS iz Brisela.
Na pitanje može li Austrija uticati na skeptične članice EU da odobre članstvo neke od zemalja Zapadnog Balkana do 2030. odgovorila je da Austrijanci u velikoj mjeri predstavljaju balans u odnosu na istočnoevropske i baltičke države članice koje prije svega zagovaraju napredak Ukrajine (pa i Moldavije) ka EU.
“Međutim, ključno je da predlog ubrzavanja procesa proširenja i priprema EU za proširenje do 2030. bude usvojen na Evropskom savjetu od strane svih država članica, budući da svaka članica ima pravo veta u procesu proširenja. Pored toga, ogroman dio posla je na samim zemljama kandidatima, koje tek treba da pokažu da zavređuju povjerenje EU partnera, kroz odgovornu politiku, dinamične reforme i pozitivnu komunikaciju procesa pristupanja ka građanima”, poručila je.
Na neformalnom sastanku lidera EU koji će biti održan danas u Granadi, očekuje se da se pošalje poruka da je proširenje geostrateško ulaganje u mir, sigurnost, stabilnost i prosperitet, te pokretač za poboljšanje ekonomskih i socijalnih uslova evropskih građana.
“Gledajući unaprijed u izglede za dalje proširenje Unije, i EU i buduće države članice moraju biti spremne. Države koje teže članstvu treba da pojačaju svoje reformske napore, posebno u oblasti vladavine prava, u skladu sa prirodom procesa pristupanja zasnovanom na zaslugama i uz pomoć EU”, navodi se u nacrtu deklaracije kojeg je objavio Radio Slobodna Evropa.
Ministarka Novaković Đurović očekuje da će deklaracija poslužiti kao mapa puta za efikasan i uspješan prijem novih članica.
“Osim kontinuirane podrške procesu pristupanja, očekuje da lideri država članica EU, odu korak dalje, u pogledu jasnijeg definisanja prioriteta i smjernica u okviru politike proširenja. Smatram da bi to dalo novi zamah procesu evropske integracije i poslužilo kao svojevrstan putokaz ne samo za države kandidate... tako i za države članice koje se takođe, moraju mijenjati kako bi bile spremne za prijem novih država”, kazala je.
Podrška Makrona platformi Milatovića
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović rekao je na Samitu u Granadi da je jasno da EU počinje mnogo aktivnije da radi na procesu proširenja.
“Imajući to u vidu, Crna Gora želi da iskoristi aktuelni geopolitički momenat”, poručio je Milatović, saopšteno je iz njegovog kabineta.
On je rekao da je samit dobra platforma za razgovore o evropskim temama i prilika da brojnim evropskim liderima predstavi evropsku platformu, koju je uputio političkim partijama u Crnoj Gori u ponedjeljak, u cilju ubrzanja evropskog puta Crne Gore.
On je rekao da je, kada je u pitanju ta platforma, dobio snažnu podršku i francuskog predsjednika Emanuela Makrona.
To bi, kako je naveo, pružilo snažan pozitivan signal svim drugim zemljama koje teže prijemu u EU da je proces pridruživanja živ i moguć.
Milatović je poručio da povećana geopolitička neizvjesnost, izazvana ruskom agresijom na Ukrajinu, i neželjeni posljednji događaji na Zapadnom Balkanu, čine da multilateralizam i konstruktivna saradnja s tradicionalnim saveznicima i partnerima širom svijeta ostaju snažno sredstvo u rješavanju svih novih izazova i podsticanju međunarodnog poretka zasnovanog na vladavini prava.
Region još ne vjeruje da će EU ubrzati proširenje
Mihajlović je rekla da je njen utisak da nigdje u regionu još nije uspostavljeno dovoljno povjerenja u ozbiljnost namjera Evropske unije da ubrza proces pristupanja.
"To je donekle i logična posljedica jednog dugačkog perioda stagnacije i odsustva suštinske političke zainteresovanosti zemalja i institucija EU da podstiču napredak našeg regiona ka članstvu. Mnogi eksperti su ovih godina glasno tvrdili da novog proširenja EU neće ni biti i da zemlje Zapadnog Balkana nemaju realnu perspektivu članstva, i ta pretpostavka se u velikoj mjeri odomaćila širom regiona, izazivajući zastoj u reformama i odsustvo političke volje da se rješavaju problemi koji stoje na putu ka EU", kazala je.
Podsjeća da su neke regionalne inicijative nikle kao odgovor domaćih lidera na razočarenje takvim stavom EU, sa idejom da se zemlje regiona okrenu jedne drugima, “kad nas već EU ne želi".
Sličan stav ima i specijalni izaslanik EU za dijalog Beograda i Prištine Miroslav Lajčak.
On je prošle sedmice za britanski Ekonomist rekao da je EU spremna i ovaj put ozbiljna.
"Ali imam osjećaj da region još nije uvjeren u to”, kazao je Lajčak.
U tekstu Ekonomista "EU konačno ponovo pokreće mašinu za proširenje" navodi sa da dva velika problema stoje na putu formalnog prijema novih članica - prvi se odnosi na kandidate, a drugi na spremnost kluba kojem žele da se pridruže.
“Postoji dobar razlog zašto Bosna i Hercegovina, Crna Gora i ostali već nisu u EU. Nijedna od njih nije posebno dobro vođena. Sve pate od mješavine autokratije, korupcije i slabe vladavine prava. Moldavija, Gruzija i Ukrajina imaju ruske trupe na svojoj teritoriji. EU se ponosi sobom kao 'projektom mira' ali napetosti i dalje postoje između dvije potencijalne članice, Srbije i Kosova, uključujući povremene oružane sukobe. Srbija se odbila pridružiti sankcijama protiv Rusije; njen predsjednik, Aleksandar Vučić, je u nedavnom govoru pred Generalnom skupštinom UN kritikovao Zapad zbog starih nesuglasica. Kosovo, s druge strane, nije čak priznalo kao državu pet trenutnih članica EU”, podsjeća se u tekstu.
Dodaje se i da Crna Gora, »nekada lider za članstvo u EU«, ima prelaznu vladu više od godinu.
Bonus video:
