Albanci koji imaju prebivalište u Crnoj Gori, a koji su na privremenom radu u inostranstvu, treba da budu animirani da dođu u domovinu u vrijeme predstojećeg popisa stanovništva, da bi direktno učestvovali u njemu.
Prema nezvaničnim saznanjima “Vijesti”, to je zaključeno na jučerašnjem sastanku sadašnjih i bivših političkih predstavnika Albanaca, održanom u Podgorici, koji je organizovao predsjednik Nacionalnog savjeta Albanaca u Crnoj Gori Faik Nika.
Savjet je sinoć saopštio "Vijestima" da je “dominantan stav većine” bio da popis treba odgoditi. Uprkos tome, oni su naveli da poseban poziv upućuju “Albancima iz Crne Gore koji se nalaze privremeno van Crne Gore, a imaju državljanstvo Crne Gore, da se neposredno uključe i prijave se”, jer je, kako navode, rezultat popisa “od vitalnog značaja” i da će od toga “direktno zavisiti nacionalni interes Albanaca u Crnoj Gori”.
“U ovom procesu važno je da se izjasnimo da smo Albanci i da nam je maternji jezik albanski. Pozivamo vas da se s ponosom izjasnite o svom nacionalnom i jezičkom identitetu”, poručili su.
Susret, čija je jedina tema bio popis, održan je u hotelu Kju (Cue), a prisustvovali su mu predstavnici više partija, među kojima su i one bez albanskog predznaka.
Na sastanku su, između ostalih, bili lideri Demokratske partije Fatmir Đeka, Albanske alternative Nik Đeljošaj, Force Genci Nimanbegu i Demokratskog saveza Albanaca Nikola Camaj. Prisustvovali su i visoki funkcioner Građanskog pokreta URA Omer Bajraktari, aktuelni i bivši poslanici Demokratske partije socijalista (DPS) Drita Lola i Luiđ Škrelja, predstavnica Demokratske unija Albanaca (DUA) Hatidža Đoni, nekadašnji čelnik Demokratskog saveza u Crnoj Gori Mehmet Bardhi...
Popis bi trebalo da se održi od 1. do 15. novembra, i na njemu se, prema međunarodnim standardima koje Uprava za statistiku (Monstat) mora da poštuje, registruju osobe koje “pretežno borave” na mjestu gdje će biti popisani. Ova definicija podrazumjeva da ta osoba većinu godine (preko šest mjeseci) živi u tom mjestu boravka, bez obzira da li je državljanin ili stranac koji ima registrovano boravište.
Na nedavnom Monstatovom brifingu za novinare objašnjeno je da one koji su privremeno odsutni, tokom perioda popisa može prijaviti član domaćinstva i za njih dati tražene podatke. Rečeno je i da definiciju “pretežnog boravka” koriste sve države prilikom svojih popisa, kao i da će crnogorski državljani ili osobe porijeklom iz Crne Gore koje pretežno borave u inostranstvu, biti popisani u tim državama bilo da je posrijedi klasični popis putem ankete ili administrativni koji se sprovodi korišćenjem institucionalnih baza podataka.
Popisi se sprovode i zbog međunarodnih potreba, da bi se vidjelo kretanje stanovništva između država, kao i demografska slika cijelog regiona, evropskog kontinenta i svijeta, pa bi “duplo brojanje”, i u Crnoj Gori i u inostranstvu, dalo lažnu sliku.
Neke albanske partije vodile su kampanju uoči posljednjeg popisa, održanog 2011, i pozivale Albance da ne zaborave da evidentiraju “bliske srodnike koji su u inostranstvu”.
“To je civilizacijski postupak i moralna obaveza, jer su i oni dio našeg naroda”, govorili su tada iz Force.
Oni su pozivali građane Crne Gore albanske nacionalnosti da se “bez ustručavanja izjasne o svojoj nacionalnoj i jezičkoj pripadnosti”. Apelovali su na Albance da na popisu “pokažu dostojanstvo i svijest o tome da znaju ko su i koji im je maternji jezik”. Apel se, kako su saopštavali, naročito odnosio na sredine s mješovitom populacijom kao što su Bar, Podgorica, Plav i Rožaje.
Dio stranaka, prvenstveno DPS i Socijaldemokrate, zahtijeva odgađanje predstojećeg popisivanja, jer tvrdi da za njegovo sprovođenje ne postoje tehnički uslovi i da vlada nema legitimitet da ga realizuje, jer joj je izglasano nepovjerenje. DPS, kako su objavile “Vijesti” prije nekoliko dana, razmatra nekoliko opcija ako Vlada ne odgodi popis, a jedna od njih je poziv na bojkot tog procesa.
Odgađanje je tražio i dio političkih predstavnika Albanaca (Đeljošaj) i Bošnjačko vijeće, ali samo na mjesec dana. Oni insistiraju da se za to vrijeme stvore “neophodni uslovi” za popis, prvenstveno u smislu štampanja popisnog materijala na svim jezicima u službenoj upotrebi.
S druge strane, neki politički akteri, poput koalicije Za budućnost Crne Gore (ZBCG), već su u toj kampanji, i poručuju da će se popis održati “na veliku žalost bivšeg režima”, da će to biti “prvi slobodan popis u istoriji Crne Gore”, da “strah obuzima DPS i njihove satelite zbog toga što više nema političkog i sistemskog pritiska na Srbe”...
Iz Vlade, koja jedina može odgoditi taj proces, u više navrata su saopštili da to toga neće doći, poručujući da od tog pitanja ne treba praviti “bauka”.
Popis je prvobitno trebalo da se održi 2021, ali je odgođen zbog pandemije koronavirusa, dok ga u 2022. nije bilo zbog nesaglasja tada vladajućih partija. Potencijalno treće odgađanje bilo bi problematično jer bi se stvorila prevelika vremenska razlika u odnosu na prethodni popis, a njegovo održavanje je i obaveza iz pristupnih pregovora s EU.
Modifikovan logo popisa
Nik Đeljošaj je prije dvadesetak dana zahtijevao od Vlade da razriješi rukovodstvo Monstata i zamijeni ih “stručnjacima koji znaju i nemaju šovinističke pobude”. On je Monstatu spočitao, između ostalog, da je logo popisa izrađen “po izgledu na Njegoševu kapelu”.
Logo je u međuvremenu modifikovan, što je i Đeljošaj juče objavio na svom Fejsbuk nalogu. Izmjena se odnosi na dodavanje albanske riječi “regjistrimi” (popis) u postojeći logo.
“I Albanci da obrađuju podatke”
Nacionalni savjet Albanaca saopštio je da je dominantan stav većine prisutnih na jučerašnjem sastanku bio da se popis odgodi “do stvaranja pozitivno-pravnih, kao i tehničkih pretpostavki koji se odnose na transparentnost izrade i donošenje podzakonskih akata, kao i odgovarajućih formulara i pravilnika, prilikom kojih nijedan Albanac nije učestvovao ili ima informaciju o tome”.
Sa skupa je, dodaju, predloženo da u komisiji za obradu podataka i informacija budu uključeni i pripadnici albanske manjine.
“... Apelujemo na sve Albance u Crnoj Gori da se povodom realizacije popisa aktivno i ozbiljno uključe i učestvuju u ovom procesu, da se slobodno izjasne o svom nacionalnom identitetu i svom albanskom maternjem jeziku”, podvukli su.
Skupu su, kako navode, osim političkih predstavnika Albanaca prisustvovali i nezavisni intelektualci i emintentne ličnosti.
Napomena: U verziji teksta objavljenoj u štampanom izdanju Vijesti piše da je sastanku albanskih lidera u ime DUA, umjesto Hatidže Đoni, prisustvovao predsjednik te stranke Mehmed Zenka. Izvinjavamo se čitaocima zbog greške.
Bonus video:
