NATO je danas koherentniiji i snažniji nego što je bio ranije, ocijenjeno je na panelu 2BS foruma i poručeno da je suštinskie važno da saveznici ostanu ujedinjeni u pružanju podrške Ukrajini.
Šefica za planiranje politike u kancelariji generalnog sekretara NATO-a, Benedeta Berti je, na panelu „Čuvari mira: Perspektiva samita u Viljnusu i NATO put naprijed“, kazala da je transformacija Alijanse počela 2014. godine nakon nelegalne aneksije Krima od strane Rusije.
Ona je rekla da da je apsolutno jasno da je predsjednik Rusije Vladimir Putin, kada je počeo agresiju na Ukrajinu, mislio da će Alijansu zateći podijeljenu.
„On je pogrešno mislio. Iako je mislio da će NATO biti oslabljen, NATO je sada snažniji nego što je bio dugo godina“, ocijenila je Berti.
Ona je navela da se rade prilagođavanja vojna i poliitčka, još od 2014. godine.
„Alijansa je sada koherentniija, ujedinjenija, jača nego što je bila duže vrijeme“, istakla je Berti.
Ona je podsjetila da se Finska pridružila NATO-u, a da se Švedska za to priprema.
„NATO će biti Alijansa 32 zemlje, koje dijele zajedničke vrijednosti. Time će se povećati kapaciteti i spremnost Alijanse da se odbrani“, kazala je Berti.
Ona je rekla da su uvjereni da će Finska i Švedska biti bezbjednije članstvom u Alijansi, a sa druge strane, to će i sami NATO osnažiti.
Ministar spoljnih poslova i trgovine Mađarske Peter Sijarto je, odgovarajući na pitanje da li postoji dovoljno razloga da se zadržava i sprečava ulazak Švedske u NATO, kazao da je predlog o ratifikaciji članstva podnijet parlamentu.
„Postoji očigledno razlog zašto se to nije desilo i molimo vas da to razumijete. Većina poslanika iz naše parlamentarne grupe, koja ima dvotrećinsku većinu u parlamentu, je izabrana po četvrti, peti ili šesti put u parlament“, rekao je Sijarto.
On je dodao da je posao tih poslanika da uanprijede život svog biračkog tijela.
„Sada, nakon 24 godine u parlamentu, moraju slušati stalne optužbe zemalja koje su stotine kilometara daleko od Mađarske - da ono što rade 20 godina je nedemokratsko, autokratski, diktatorski“, naveo je Sijarto.
To je, kako je kazao, neprihvatljivo i to je uvreda.
„Kada Švedska, s jedne strane, podstiče nas ili naše poslanike da ratifikujemo njeno članstvo, u kojem bismo željeli da budu zajedno sa nama, a u međuvremenu ne čujemo ništa bez to da nijesmo demokrate, to je rezulatat koji dobijemo. Mnogo puta sam rekao, kolege, nemojte to da radite i nađite način da povratite poštovanje u našem odnosu“, rekao je Sijarto.
To bi, kako je poručio, pomoglo.
„Ukoliko je Švedska spremna da odnose vrati na teren uzajamnog poštovanja, uvjeren sam da bi naši poslanici u parlamentu ubrzali proces ratifikovanja. Ali lopta je u njihovom dvorištu, na njima je i treba da povrate to uzajamno poštovanje“, rekao je Sijarto.
On je, govoreći o ratu u Ukrajini, kazao da situacija u kojoj se Mađarska nalazi nije dobro poznata drugima.
„Imamo 155 hiljada Mađara koji žive u Ukrajini, oni su ukrajinski državljani i regrutuju se u ukrajinsku vojsku“, rekao je Sijarto.
On je naveo da su mnogi od njih u prvim redovima fronta i da su mnogi od njih, nažalost, izgubili život.
„Mi, Mađari, ne želimo da više ljudi izgubi život. Jedini način da spriječite dalje žrtve jeste da zaustavite rat“, poručio je Sijarto.
Kako je naveo, tek kada se rat završi može se izgraditi osnov za mir.
„Danas je još gora šansa za mir nego juče. Za nas je princip suvereniteta i teritorijalnog integriteta obavezan i ne smije se praviti kompromisa sa tim, ali treba zaustaviti rat“, rekao je Sijarto.
Bivši stalni predstavnik Italije pri NATO-u Stefano Stefanini kazao je da je očigledno da će Ukrajina ući u EU ili NATO kada budu ispunjeni uslovi.
„Ono što je sadržano u saopštenju iz Viljnusa jeste da ti uslovi nijesu bili ispunjeni u vrijeme održavanja samog samita“, rekao je Stefanini.
On je kazao da su neki uslovi tehničke prirode.
„Da li NATO može da prihvati kao članicu zemlju koja je sada u ratu, a da time automatski ne primijeni član 5, koji bi ostale članice uvukao u rat“, naveo je Stefanini.
Upitan koji su, osim završetka rata, drugi uslovi, on je kazao da se oni odnose na uobičajene reforme u pravosuđu, na ono što svi kandidati imaju.
Na pitanje da li su dodatni uslovi apsurdni, Stefanini je odgovorio da su oni ostvarivi.
Generalna direktorica za političke poslove u Ministarstvu vanjskih poslova Bugarske Gergana Karadzhova je, odgovarajući na pitanje šta misli o nivou podrške koju NATO pruža Ukrajini, kazala da podršku Ukrajini posmatraju kao obavezu kojoj pristupaju veoma ozbiljno.
„Koliko god bude trebalo vremenski i šta god bude trebalo.. Moramo biti ozbiljni u odnosu na obaveze koje prihvatamo“, istakla je Karadzhova.
Ministarka odbrane Holandije Kajsa Olongren smatra da je vrlo važno da su se saveznici dogovorili da će Ukrajina biti članica NATO-a.
„Ne radi se o pitanju hoće li biti. Hoće, Ukrajina će biti članica“, kazala je Olongren.
To je, kako je dodala, ključni rezultata samita u Viljnusu.
„Moramo svakog dana biti svjesni toga da se radi o velikoj nelegalnoj aktivnosti, da se Ukrajina bori, da svakog dana imamo nevine žrtve u ovom ratu“, navela je Olongren.
Ona je podsjetila da je u Viljnusu potpisana izjava zemalja G7.
„Holandija je potpisala, kao i druge zemlje, tu se opet ističe naša obaveza i posvećensot da pružamo podršku Ukrajini. Suštinski je važno da ostanemo ujedinjeni u pružanju podrške Ukrajini“, naglasila je Olongren.
Kako je poručila, djela govore snažnije od riječi. „Konkretni koraci su ono što može da napravi pravu razliku na bojnom polju“, ocijenila je Olongren.
Bonus video:
