Imperijalne ambicije i nesposobnost Rusije da prihvati novu stvarnost najveći su izazov za atlantsku zajednicu, i zapad mora da vrati Ukrajinu i ojača snage na Zapadnom Balkanu koji je ostao kritična tačka, poručeno je na 2BS Forumu.
Izvršni direktor Mayak Intelligence, Mark Galeoti, je na panelu "Crveni alarm: razotkrivanje bezbjednosnih izazova Rusije prema transatlantskoj zajednici", kazao da retorika ruskog predsjednika Vladimira Putina poslednjih dana govori da je rat u Ukrajini globalna borba.
"Ovdje se ne radi o ratu za i protiv Ukrajine, već da Rusija brani sebe od zapada koji pokušava da potkopa, marginalizuje i čak rascijepa Rusku Federaciju, a Ukrajina je samo najvidljivi teren na kojem se borbe vode. Dakle, to je trenutna retorička linija i očigledno samo alibi, objašnjenje zašto se ono što je zamišljeno kao kratak napad u Ukrajini pretvorilo u dug i, rekao bih, od strane Rusije, nepobjediv rat", rekao je Galeoti.
On smatra da Rusija, kao i dobar dio ruske elite, pokušava da internalizuje ideju da je Rusija u borbi za opstanak.
“Prema Putinu, ovdje se ne radi o daljoj invaziji i dobijanju teritorije, već o razbijanja modela unipolarnog svijeta, poretka gdje dominiraju Sjedinjene Američke Države (SAD) i stvori novi u kojem nacionalni suverenitet suštinski zavisi od toga koliko ste jaki”, naveo je Galeoti.
On je kazao da Rusijom rukovodi srednjovjekovni dvor, uski krug ljudi koji ima veliku moć, bogati se neprestano, te da svi u Putinovom okruženju uglavnom promišljanju na isti način kao on.
Na pitanje da li je Putin najveća prijetnja bezbjednosti, Galeoti je kazao da problem predstavljaju i naslednjici Putina jer to nijesu prirodne demokrate, već surovi “autokratski kleptokrati”, koje ne interesuje demokratizacija Rusije.
Šefica kancelarije GLOBSEC-a u Kijevu, Julija Osmalovksa, kazala je da kao najveći bezbjednosni izazov za atlanstku zajednicu vidi u tome što stalno raste neizvijesnost zbog imeprijalnih ambicija i nesposobnost Rusije da prihvati novu stvarnost.
“Stvarnost da su se ranije sovjetske države odvojile i zbog takvih dešavanja, nesugurnost i nezbebjednost će biti prisutni u Evropi”, dodala je Osmalovska.
Na pitanje da li će Rusija iz rata izaći slaba i izolovana u političkom i ekonomskom smislu, Osmalovksa je kazala da će Rusija, koliko god išla prema Kini, ipak uvijek željeti da pripada tehnološki naprednom svijetu.
“Mogu šta god hoće da kažu o evroatlantskom svijetu ali on pate što su isključeni iz G7,G9 i ostalo. Rusija želi da bude dio te tranzicije koja kreće sa zapada. Vjerujem da će bez obzira, ako dođe do promjene, trežiti da se približi evroatlantskoj zajednici, ali uvijek treba biti oprezan sa njima”, rekla je Osmalovska.
Ona smatra da su, kada su zemlje sa obje strane Atlantika, na istoj strani kada je u pitanju Rusija.
Osmalovska je kazala i da trenutno postoji najviši nivo konsolidovane pozicije i percepcije Rusije kao prijetnje od strane različitih aktera unutar transatlantske zajednice.
“Međutim, ne isključujemo rizike odstupanja pojedinih zemalja unutar ovog jedinstva. A Ukrajina upravo sada čini mnogo da održi i zadrži ovo jedinstvo”, dodalaje Osmalovska.
Profesor na Američkom pomorskom ratnom koledžu Nikolas Gvozdev je kazao da poslednjih godina svjedočimo naporima Rusije da pokuša da podijeli Evropu.
On je rekao da Rusija, pod vladavinom Putina koristi razna sredstva, uključujući i ekonomska, da utiče na druge sile, pokušava da promijeni tok.
“To je jedan pogled na svijet koji pripada vremenu 19. vijeka, ne današnjice, da manje sile treba da prihvate ono što veće sile smatraju da treba da se uradi i Rusija je tako sebe pozicionarala kao glavnog snabdjevača važnih roba u sistemu svjetske ekonomije”, rekao je Gvozdev.
On je kazao da izazov na zapad nije samo odgovor na izazov koji dolazi iz Rusije, već kako naći alternativne izvore roba, energije koje su neophodne zapadnim ekonomijama kako bi ostale konkurentne i mogle da ponude sigurnost i bezbjednost.
Gvozdev je rekao da su sankcije koje su uvedene kako bi se odsjekla Rusija bez sumnje imale uticaj, ali da je pitanje da li su imale dovoljno uticaja da se promijeni ponašenje i primora Kremlj da ide u drugom pravcu.
On je istakao da sile koje nemaću sankcije treba da budu u stanju da finansijski podnesu trošak protiv sankcija, te da je zapad potcijenio te troškove.
Gvozdev je kazao da Rusija, uprkos neuspjesima u Ukrajini, nije prestala da bude aktivna na Zapdnom Balkanu i da region ostaje “kritična tačka”.
“Žele da stvore nesigurnost kroz medije, političke partije koje su istomišljenci, ili za to koriste i geo-ekonosmke alatke”, naveo je Gvozdev.
On je kazao da je Rusija uvijek imala strah da neće biti sila koja će postavljati stvari na agendu aktuelnih pitanja i da će činjenica da nije za stolom kod nje izazvati motiv da uradi sve što može da se vrati za taj sto.
“Zapad mora imati pozitivnu agendu da vrati Ukrajinu i da ojača snage na Zapadnom Balkanu. To je izazov pred SAD i evropskim parterima, da ponude pozitivnu agendu, da proširi i izgradi alatke za to. Jer kada se režim u Moskvi promijeni, nadam se da ćemo imati Rusiju koja će biti saradnjički nastrojena”, rekao je Gvozdev.
Bonus video:
