Mandić u igri za Skupštinu, Demokrate prihvatile šest mjesta u vladi

Lider Nove srpske demokratije (NSD) Andrija Mandić biće najizgledniji kandidat za šefa parlamenta ako se Pokret Evropa sad (PES) dogovori o formiranju manjinske vlade uz podršku koalicije Za budućnost Crne Gore (ZBCG), saznaju nezvanično “Vijesti”.

Mandatar za sastav vlade i lider PES-a Milojko Spajić preksinoć je tražio od ZBCG da podrže njegov manjinski kabinet, ponudivši im zauzvrat funkciju predsjednika Skupštine i pozicije “po dubini”, odnosno mjesta u državnim kompanijama, preduzećima i institucijama. Neke od tih pozicija ZBCG pokriva i sada, iako nije u aktuelnoj Vladi.

Izvor “Vijesti” sa sastanka Spajića, predstavnika manjinskih partija i ZBCG-a, kaže da je mandatareva ideja da ta koalicija podrži iz parlamenta, bez učešća u izvršnoj vlasti, kabinet u kom bi bili PES, manjinske stranke i Socijalistička narodna partija (SNP). Iako bi to trebalo da znači da će van vlade ostati Demokratska Crna Gora (Demokrate), koja je ranije utvrdila aranžman sa Spajićem, ta stranka je ipak u igri jer je kasno sinoć odlučila da odustane od funkcije šefa Skupštine, na kojoj je insistirala, i prihvati novu ponudu mandatara, po kojoj bi trebalo da joj pripadnu dva potpredsjednička mjesta i četiri ministarstva u vladi.

Demokrate bi, navode izvori Vijesti iz te stranke, trebalo da dobiju pozicije potpredsjednika vlade, odnosno zamjenika premijera za bezbjednost, unutrašnju politiku i politički sistem, potpredsjednika za spoljne i evropske poslove, ministarstva unutrašnjih poslova, odbrane, kulture i medija, te turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera.

Izvor iz vrha PES-a nije potvrdio da je s Demokratama sklopljen dogovor o tome da im pripadne šest pozicija u izvršnoj vlasti.

"Tako bi bilo da su Demokrate jedine u vladi", naveo je sagovornik.

Mandatar se na pregovore sa ZBCG odlučio pošto su Demokrate prošle sedmice odbile da šef Skupštine i vlada budu izabrani odlučujućim glasom predsjednika Demokratske unije Albanaca (DUA) Mehmeda Zenke.

Spajić je, nakon izbora 11. juna, pregovarao sa ZBCG, ali do dogovora nije došlo jer je ta koalicija odbila njegovu ponudu koja je uključivala mjesta potpredsjednika vlade, ministra prosvjete, turizma, sporta i mladih, mjesta potpredsjednika Skupštine iz parlamentarne većine i reda žena... Koalicija ZBCG je u pregovorima insistirala da njima, shodno rezultatu izbora, treba da pripadne pozicija predsjednika parlamenta, a ne Demokratama Alekse Bečića. Demokrate su u razgovorima sa Spajićem bile “rezervisale” čelnu poziciju u Skupštini za Bečića.

Spajić je novi plan o kabinetu predstavio na sastanku kome, od manjinskih partija, jedino nije prisustvovao predstavnik Hrvatske građanske inicijative (HGI), sa čijim bi liderom Adrijanom Vuksanovićem mandatar trebalo naknadno da razgovara.

Izvor “Vijesti” tvrdi da su predstavnici ZBCG na sastanku saopštili da će, ako im pripadne mjesto prvog čovjeka parlamenta, ispunjavati međunarodne obaveze, da neće dovoditi u pitanje spoljnopolitički kurs države i da neće potencirati teme koje dijele javnost. Ta koalicija je poslije izbora predlagala uvođenje moratorijuma na “sporne” teme, poput Kosova, NATO-a, Srebrenice...

Međutim, sagovornik “Vijesti” iz vrha te koalicije navodi da misli da su male šanse da se dogovori aranžman sa ZBCG i da je država trenutno bliža izborima.

“Sve i da prihvatimo ponudu, opet bi nastala neka konfuzija u vezi sa podrškom vladi. Postoji raspoloženje da se ponuda prihvati, ali kako kad nešto nije formalno ponuđeno”, dodaje.

Sagovornik sa preksinoćnjeg sastanka navodi da se govorilo i o opciji da se za izbor vlade traži podrška neke “procrnogorske partije”, prvenstveno Socijaldemokrata (SD). Dodaje da je jedna od tema razgovora bilo i pitanje eventualnog odgađanja popisa stanovništva, koji bi trebalo da se održi od 1. do 15. novembra. Međutim, objašnjava da je to upitno, jer se još ne zna da li vlada može biti napravljena do novembra.

Nacionalne partije manjinskih naroda bi o Spajićevoj ponudi trebalo da se izjasne u narednih par dana. Većina njih juče nije odgovorila “Vijestima” na pitanje da li će podržati opciju da koaliciji ZBCG pripadne funkciji šefa zakonodavnog doma, dok su iz nekih od njih rekli da će se danas odrediti o tome.

Dio manjinskih partija, prvenstveno HGI, oštro se protivio učešću ZBCG u vladi, dok su iz Bošnjačke stranke (BS) ranije indirektno poručivali da ne žele saradnju s koalicijom koju predvode Mandić i Milan Knežević, govoreći da je državi potrebna vlada jasne evroatlantske orijentacije.

S druge strane, iz nekih albanskih nacionalnih stranaka slali su signale u pravcu toga da im ZBCG nije neprihvatljiv partner, navodeći da je taj savez napravio dobar korak prihvatanjem principa PES-a o formiranju vlasti, među kojima su sprovođenje ekonomskog programa Evropa sad 2.0, jednake šanse prilikom izbora na funkcije i slično.

Spajić bi, kako sad stvari stoje, do kabineta mogao da dođe i bez glasova manjinskih stranaka. Ako njegovu ideju podrže svi poslanici sa liste PES-a, njih 24, uključujući i one koji su se protivili prvobitnom planu da napravi vladu bez ZBCG, on bi, uz 13 poslanika te koalicije, sedam Demokrata i dva SNP-a, došao do podrške 46 poslanika - pet više od minimuma potrebnog za izbor vlade.

Međutim, pitanje je da li bi međunarodni partneri Crne Gore, prvenstveno SAD, prihvatili aranžaman koji podrazumijeva učešće ZBCG u vlasti. Ambasada SAD je u više navrata poručivala da im ZBCG nije saveznik, te da se “raduju saradnji s vladom čiji članovi podržavaju pristupanje Crne Gore EU, jedinstvenu podršku NATO-a Ukrajini, građansku prirodu države...”

Dodatni problem je to što je šef Skupštine po funkciji član Savjeta za odbranu i bezbjednost koji, između ostalog, donosi odluke o komandovanju Vojskom Crne Gore (VCG), analizira i ocjenjuje bezbjednosnu situaciju u državi, predlaže upotrebu vojske u međunarodnim snagama... To znači da on ima uvid u tajne podatke, uključujući i one koji dolaze od međunarodnih partnera - prvenstveno NATO-a. Koalicija ZBCG, koju čini dio stranaka doskorašnjeg Demokratskog fronta (DF), oštro se protivila članstvu u tom savezu.

Spajić je prije mjesec tvrdio da ima većinu za izbor vlade, ali je podrška počela da mu se osipa odmah po najavi da namjerava da formira vladu bez ZBCG-a, a sa bivšim saveznicima Demokratske partije socijalista (DPS).

Zbog toga je izgubio i glasove nekih poslanika sa liste PES-a, pa trenutno nema većinu potrebnu za izbor kabineta, koji je prvobitno planirao da napravi sa Demokratama, SNP-om i manjinskim strankama.

Spajić je mandat za sastav vlade dobio 10. avgusta, a rok da završi taj posao ističe mu 8. novembra.

Upravljanje Skupštinom iskoristili za blokadu Savjeta

Kako su “Vijesti” pisale, koalicija ZBCG upravljala je parlamentom od februara do aprila prošle godine, kad je, nakon smjene Bečića s pozicije šefa parlamenta, predsjedavanje preuzeo tadašnji potpredsjednik zakonodavnog doma Strahinja Bulajić.

On je tako postao i član Savjeta za odbranu i bezbjednost, pa je početkom marta prošle godine blokirao rad tog tijela, napustivši sjednicu na čijem dnevnom redu je bio predlog Ministarstva odbrane o upućivanju pripadnika VCG u sastavu snaga NATO-a za sprovođenje aktivnosti odgovora na krize.

Bulajić je tada rekao da je odbio da pošalje vojnike van granica Crne Gore, a pojedini funkcioneri DF-a su tvrdili da je odbio da ih uputi u Ukrajinu, u kojoj je bio počeo rat.

Iz kabineta tadašnjeg predsjednika Mila Đukanovića i premijera Zdravka Krivokapića demantovali su da je trebalo da se odlučuje o slanju vojnika u Ukrajinu, navodeći da to nije bila ni tačka dnevnog reda i da takvu odluku Savjet ne može donijeti bez rasprave i potvrde parlamenta. Iz Ministarstva odbrane tada su saopštili da taj resor i VCG nikada nisu razmatrali, niti predložili Savjetu upućivanje vojnika u krizna područja, pa ni u Ukrajinu.