Savjet za odbranu i bezbjednost od jula ne može da zasijeda i donosi ključne odluke koje se tiču komandovanja Vojskom Crne Gore i bezbjednosne situacije u državi, uključujući proglašenje ratnog i vanrednog stanja i mobilizacije u slučaju potrebe.
Savjet, koji čine šefovi države, parlamenta i Vlade ne može da se sastaje, jer sjednicama moraju da prisustvuju sva tri člana i da jednoglasno donose odluke, shodno svom Poslovniku o radu.
To je u ovom trenutku nemoguće, s obzirom da je Skupština bez predsjednika od 27. jula. Tada je počela a ubrzo prekinuta konstitutivna sjednica parlamenta kojom je predsjedavao najstariji poslanik Milan Lekić. Tada su potvrđeni mandati poslanicima, ali nije izabran šef parlamenta. Lekić nema nikakve druge nadležnosti osim da predsjedava nastavkom sjednice do izbora predsjednika Skupštine.
Taj izbor zavisi od pregovora o sastavu nove vlade, trenutno je ta pozicija pripala Koaliciji za budućnost Crne Gore, a u igri za tu poziciju najizgledniji kandidat je predsjednik Nove srpske demokratije Andrija Mandić.
Građanska aktivistkinja i bivša članica radne grupe za poglavlje 23 , Dina Bajramspahić ocijenila je da postoji “ozbiljan razlog” što je Savjet ustavna kategorija.
“Ustavotvorac se sa ozbiljnim razlozima opredijelio da najsloženije odluke o komandovanju Vojskom, analizi i ocjeni stanja bezbjednosti, kadrovskoj politici u Vojsci za oficire, proglašenju ratnog i vanrednog stanja, upotrebi Vojske u mirovnim misijama, donosi tročlano tijelo, upravo imajući u vidu kompleksnost i osjetljivost odluka o kojima je riječ, a sa druge strane, vodeći računa da zloupotreba ovih ovlašćenja bude svedena na manju mjeru nego u slučaju da je u rukama jedne osobe, ma o kojoj državnoj poziciji da se radi”, rekla je ona Vijestima.
Savjet predlaže a Skupština odlučuje o uvođenju ratnog i vanrednog stanja i slanju vojnika u međunarodne misije.
Iz odgovora sekretara Savjeta, pukovnika Velibora Bakrača Vijestima proizilazi da je to tijelo ne može da zasjeda. “Poslovnik o radu Savjeta za odbranu i bezbjednost (Savjet) u članu 8 definiše da sjednici Savjeta moraju prisustvovati svi članovi. U stavu 2 istog člana precizirano je da Savjet donosi odluke konsenzusom”.
Vojska se može angažovati u zemlji u situacijama poput zemljotresa, poplava i drugih prirodnih katastrofa, ali ne može pomoći u inostranstvu. “Ukoliko dođe do vanrednih situacija u zemlji Vojsku angažuje ministar odbrane na osnovu ovlašćenja iz Zakona o Vojsci Crne Gore, a u slučaju odgovora na zahtjev druge države za pomoć u vanrednim situacijama odluku donosi Savjet na predlog ministra odbrane Crne Gore”, rekao je Bakrač.
“Vijesti” saznaju da se upravo to desilo u avgustu, kada Savjet nije mogao pozitivno da odgovori na zahtjev Slovenije da im zbog poplava sa kojima se suočila zemlja, pošalje određeni broj vojnika u pomoć.
Shodno Zakonu o odbrani, Savjet odobrava Plan upotrebe Vojske, što uključuje donošenje odluke o upotrebi jedinica Vojske u sprovođenju zadataka koji se odnose na podršku prilikom prirodnih i vještački izazvanih katastrofa i drugih nesreća i na doprinos unutrašnjoj bezbjednosti u miru u okviru dodijeljene misije Vojske za podršku drugim institucijama. To tijelo određuje mjere pripravnosti za Vojsku, imenuje i razrješava oficire za vojno-diplomatske predstavnike i vrši i druge poslove utvrđene Ustavom ili zakonom.
Savjet ne bi mogao da donese ni odluku o eventualnoj mobilizaciji ako bi se za tim stvorila potreba. Bakrač je pojasnio da Zakon o Vojsci Crne Gore definiše da mobilizaciju Vojske naređuje predsjednik Crne Gore, u skladu sa odlukom Savjeta.
Shodno Ustavu, predsjednik Crne Gore je predsjedavajući Savjeta, i komanduje Vojskom u skladu sa odlukama tog tijela.
Odgovarajući na pitanje da li postoje teme koje su na čekanju, o kojima Savjet treba da se izjasni, a o njima trenutno ne može da se odlučuje, Bakrač je rekao da je ministar odbrane dostavio predloge o postavljenju i razrješenju za oficire i oficirke Vojske Crne Gore koji se ne mogu razmatrati dok se ne izabere treći član Savjeta.
Bajramspahić je ocijenila i da drugi član Savjeta, premijer Dritan Abazović, sada u tehničkom mandatu, nema legitimitet, jer je izgubio povjerenje Skupštine i parlamentarne izbore, “tako da nema demokratsku potporu da vrši vlast”.
Ustav propisuje da “Vlada kojoj je prestao mandat nastavlja rad do izbora Vlade u novom sastavu”
Bakrač je kazao da je posljednja sjednica Savjeta održana 20. jula 2023. godine, Toj sjednici je prisistvovala tadašnja predsjednica Skupštine, Danijela Đurović.
Na poslednjoj sjednici Savjet je predložilo da se u planu bužeta za 2024. godinu povećaju izdvajanja za modernizaciju jedinica i povećanja zarada zaposlenih u Vojsci Crne Gore.
U prošloj i pretprošloj godini održane su po četiri sjednice.
Bonus video:
