Sjedinjene Američke Države (SAD) imaće skromna očekivanja od buduće crnogorske vlasti, ali i veliko nepovjerenje prema koaliciji Za budućnost Crne Gore (ZBCG), koja bi trebalo da bude njen dio.
To je za “Vijesti” ocijenio diplomata i profesor međunarodnih odnosa Vesko Garčević, odgovarajući na pitanje kakvu će politiku SAD voditi prema Crnoj Gori nakon što je definitivno dogovoreno da u vlasti bude i savez ZBCG, koji SAD ne smatra partnerom.
Lideri te koalicije i još devet stranaka sklopili su prekjuče sporazum po kome bi ZBCG trebalo da podržava vladu iz parlamenta, a da u nju uđe do kraja 2024. godine. Vladu bi, do tada, trebalo da čine Pokret Evropa sad (PES) i dio njegovih koalicionih partnera, Demokrate, Socijalistička narodna partija (SNP), Albanski forum i Albanska alijansa.
Potpisivanjem sporazuma, koalicija ZBCG obavezala se na potpunu usklađenosti države sa spoljnom i bezbjednosnom politikom Evropske unije (EU), što indirektno podrazumijeva nastavak podrške sankcijama Rusiji, na članstvu države u NATO-u, na saradnju sa svim zemljama koje Crne Gora priznaje, što podrazumijeva i Kosovo... Ta koalicija protivila se sankcijama EU Rusiji, članstvu u NATO-u, priznanju nezavisnosti Kosova...
Garčević je ocijenio da postoji visoki nivo nepovjerenja SAD i drugih NATO saveznika u iskrene namjere ZBCG za sprovođenje načela koja su dio koalicionog sporazuma. Nepovjerenje je, prema njegovim riječima, bazirano ne samo na izjavama čelnika te koalicije, već i na njihovim postupcima u prošlosti.
“Kao što mnogi građani Crne Gore ne vjeruju DPS-u (Demokratskoj partiji socijalista) da se reformisao, sa sličnom dozom ‘povjerenja’ mnogi zapadni partneri gledaju na riječi lidera ZBCG da će promijeniti svoju politiku i poštovati sporazum”, ističe on.
Iz Ambasade SAD u Podgorici “Vijestima” prekjuče su saopštili da su i dalje veoma zabrinuti zbog mogućnosti da ZBCG bude u vlasti. Ambasadorka SAD Džudi Rajzing Rajnke nekoliko dana ranije rekla je dnevniku, aludirajući na ZBCG, da će učešće u vlasti “grupa ili lidera koji odbijaju da osude rusku agresiju, odbijaju da se zalažu za prava Ukrajine, odbijaju da podrže sankcije EU protiv Rusije, odbijaju da štite prava manjina i odbijaju da poštuju suverenitet susjednih zemalja poput Kosova, drastično omesti napore Crne Gore u ostvarenju njenih evropskih aspiracija”.
“Vijestima” juče iz koalicije ZBCG nisu željeli da komentarišu ocjene Ambasade SAD.
Garčević je rekao da će očekivanja SAD biti skromna, sudeći po izjavama koje su prethodile formiranju vlade, te da se to ne odnosi samo na ideologiju nekih stranaka u koaliciji, već i na njen kapacitet da sprovede reforme.
“I Brisel i Vašington će zahtijevati ubrzanje demokratskih reformi, uz jačanje državnih institucija. Jačanje institucija je teško sprovesti ako je dio koalicionog sporazuma zapošljavanje ‘po dubini’, čime se u drugi plan stavlja sposobnost kandidata. Ova praksa je bila prisutna i prije 2020. i promjene vlasti, ali se sprovodila prećutno. Sad ona postaje pisana norma prilikom potpisivanja koalicionih ugovora”, podvlači sagovornik.
Prema sporazumu, koaliciji ZBCG bi, do rekonstrukcije, trebalo da pripadne pozicija šefa parlamenta, 20 odsto od ukupnog broja političkih imenovanja u upravnim odborima kompanija u državnom vlasništvu, kao i oko 12 odsto od ukupnog broja ambasadora iz političke kvote. Kandidat za čelnika parlamenta biće predsjednik Nove srpske demokratije (NSD) Andrija Mandić, jedne od članica te koalicije.
Kad uslijedi rekonstrukcija vlade, plan je da ZBCG dobije potpredsjedničko mjesto za infrastrukturu i četiri ministarstva - saobraćaja, prosvjete, turizma, te prostornog planiranja i urbanizma.
Učešću ZBCG u vlasti međunarodni partneri su se i do sada protivili, prvenstveno SAD, ističući u više navrata da im ta koalicija nije saveznik, te da se “raduju saradnji s vladom čiji članovi podržavaju pristupanje Crne Gore EU, jedinstvenu podršku NATO-a Ukrajini, građansku prirodu države...”
Predstavnici ZBCG više puta su saopštavali da su spremni da stave “moratorijum” na pitanja koja dijele javnost u Crnoj Gori, ali i da ne žele da ih iko “prevaspitava”.
Mogu blokirati Savjet za odbranu i bezbjednost kad požele
Garčević upozorava da će Mandić, kao potencijalni šef Skupštine, biti ne samo u posjedu povjerljivih dokumenata koje NATO članice dijele sa Crnom Gorom, već da će moći da blokira rad Savjeta za odbranu i bezbjednost “kad pomisli da je to poželjno”.
Predsjednik parlamenta po funkciji je član tog tijela.
“Sjetimo se šta se desilo prošle godine, kad je Mandićev kolega Strahinja Bulajić, kao privremeni predsjednik Skupštine, blokirao rad Savjeta u momentu kad je Crna Gora odlučivala o pomoći NATO saveznicima. Podsjetimo, takođe, da je tom prilikom Mandić javno čestitao Bulajiću”, navodi Garčević.
Bulajić je početkom marta prošle godine blokirao rad Savjeta, napustivši sjednicu na čijem dnevnom redu je bio predlog Ministarstva odbrane o upućivanju pripadnika vojske u sastavu snaga NATO-a za sprovođenje aktivnosti odgovora na krize. On je tada rekao da je odbio da pošalje vojnike van granica Crne Gore, a pojedini funkcioneri ZBCG, odnosno tadašnjeg Demokratskog fronta, tvrdili su da je odbio da ih uputi u Ukrajinu, u kojoj je bio počeo rat.
Bonus video:
