Holandija će sarađivati sa novom crnogorskom vladom, ali bismo više voljeli vladu koja dijeli evropske vrijednosti, kao što ih dijeli većina građana Crne Gore.
To je “Vijestima” kazao ambasador Kraljevine Holandije u Crnoj Gori i Srbiji Joust Reintjes, odgovarajući na pitanje hoće li njegova država sarađivati s budućom izvršnom vlašću, koju bi trebalo da podržava koalicija Za budućnost Crne Gore (ZBCG).
On je, između ostalog, rekao da su holandske firme zainteresovane za ulazak na crnogorsko tržište - u pomorskom sektoru i u oblasti zaštite životne sredine.
“Recimo, jedan od naših najvećih brodograditelja je zainteresovan da udruži snage sa institucijama na nekoliko projekata”, naveo je Reintjes, koji dužnost obavlja iz Beograda.
Uoči nedavne “Orandžijade” “Vijestima” ste kazali da vaša vlada želi da “intenzivira odnose sa Zapadnim Balkanom” i da je to jedan od razloga otvaranja konzulata u Podgorici i imenovanja diplomate višeg ranga za Crnu Goru. Zbog čega želite jačanje odnosa i šta većim prisustvom u Crnoj Gori planirate da postignete?
Vlada Holandije ima ambiciju da intenzivira odnose sa zemljama Zapadnog Balkana, u kontekstu Evropske unije i u bilateralnim odnosima. Ovdje je veoma važno biti svjestan toga da evropska budućnost Zapadnog Balkana može da doprinese našoj zajedničkoj bezbjednosti, stabilnosti i ekonomskom napretku.
Crna Gora je važan partner Holandiji. Članica je NATO-a od 2017. i buduća članica Evropske unije. Sem toga, povezani smo međunarodnom policijskom i pravnom saradnjom. Da podsjetim da blisko sarađujemo i u međunarodnim organizacijama kao što su Svjetska banka, Međunardoni monetarni fond i Evropska banka za obnovu i razvoj.
Većim prisustvom u Crnoj Gori približavamo Holandiju ljudima koji ovdje žive. Cilj nam je i dalje jačanje odnosa i saradnja sa vladom Crne Gore, civilnim i privatnim sektorom.
Koliko holandskih kompanija posluje u Crnoj Gori, i da li su investitori iz vaše zemlje zainteresovani za nova ulaganja?
Ima svega nekoliko holandskih kompanija koje posluju u Crnoj Gori. Bilateralna trgovina je trenutno oko 50 miliona eura godišnje, i tako je posljednjih nekoliko godina. Ima prostora za jačanje ekonomskih veza između naše dvije zemlje, i postoji interesovanje holandskih firmi za ulazak na tržište u pomorskom sektoru i u oblasti zaštite životne sredine. Recimo, jedan od naših najvećih brodograditelja je zainteresovan da udruži snage sa institucijama na nekoliko projekata. Takođe, ima puno eksperata iz oblasti održive gradnje i urbanog ozelenjavanja u Holandiji - ovo postaju sve relevantnije teme, naročito u Crnoj Gori koja razvija nove turističke kapacitete.
Naravno, može se uraditi još toga, naročito u oblasti vladavine prava i poslovnog ambijenta, da bi zemlja dostigla svoj puni potencijal u privlačenju stranih kompanija. Firme žele da računaju na funkcionalno i potpuno nezavisno sudstvo i tužilaštvo. Na primjer, politička nestabilnost posljednjih nekoliko godina je izazvala nesigurnost među investitorima, koji traže predvidljivost i konzistentnost kad prave biznis planove.
Ovim zapravo želim da pomenem da na tržištu imamo etablirane kompanije kao što su Hajneken i Filips. Holanđani su poznati po svom inovativnom duhu u svjetskoj trgovini, tako da kad se pročuju priče o pozitivnom iskustvu u poslovanju u Crnoj Gori, siguran sam da će mnoge kompanije početi da razmatraju dolazak na ovo tržište.
Da li Holandija i dalje ima rezerve prema proširenju EU na Crnu Goru i ostale balkanske države? Pod kojim uslovima bi vaša zemlja podržala širenje EU?
Holandija je i dalje posvećena evropskoj perspektivi zemalja Zapadnog Balkana, što se vidi kroz pojačano djelovanje, pritom ostajući striktna, fer i angažovana kad je u pitanju proširenje Evropske unije. Ideja vodilja je i dalje činjenica da je proces pridruživanja zasnovan na zaslugama.
“Osnovna načela” su najvažnija u procesu proširenja. Jake institucije koje garantuju demokratiju, vladavina prava i reforma bezbjednosnog sektora su i dalje ključni. Zemlja koja je kandidat za članstvo u Evropskoj uniji mora da ispoštuje sve zahtjeve Evropske unije.
Dozvolite da se vratim na naše angažovanje ovdje: sve zemlje kandidati, uključujući i Crnu Goru, mogu da računaju na našu pomoć. Holandija ima dugu i obimnu saradnju sa institucijama i civilnim društvom u Crnoj Gori, kroz institucije Evropske unije i kroz bilateralnu saradnju, a sa ciljem da se ispune neophodni uslovi.
Kako ocjenjujete trenutnu poziciju Crne Gore u pregovorima s EU, a kako ostalih država kandidata?
Potencijal Crne Gore za članstvo u Evropskoj uniji je jasno vidljiv iz činjenice da su sva pregovaračka poglavlja otovorena, a tri su i provizorno zatvorena. Ipak, u proteklom periodu smo vidjeli da nema pravog napretka kad su u pitanju reforme.
Od vlade u Crnoj Gori zavisi da li će iskoristiti taj potencijal i primijeniti neophodne reforme, prije svega u oblasti “osnovnih načela”.
Ovo se ne može postići samo reformama i novim zakonima i regulativom. U ovoj fazi pregovora primarna je implementacija tih zakona tako što će, na primjer, da se omogući sudijama i tužiocima da dobiju neophodnu podršku za obavljanje svoje uloge u demokratskom društvu. Ovdje i politička volja igra važnu ulogu! Sudije i tužioci moraju biti u mogućnosti da rade nezavisno i da se odupru spoljašnjem pritisku.
Nažalost, ovo još uvijek nije slučaj. Zbog toga se naročito divim onim sudijama i tužiocima koji se odupiru bilo kakvom uticaju, to zahtijeva smjelost i hrabrost.
Prije godinu ste u jednom intrevjuu kazali da vlade koje upravljaju Crnom Gorom od kraja 2020. godine, “nisu uspjele da se suštinski primaknu Briselu”. Nije li to slučaj i s vladama od prije 2020?
Jedini način da se “priđe bliže Briselu” je da se ispune kriterijumi koji su dogovoreni i da se primijene predviđene reforme. Ovdje još uvijek ima dosta posla.
U prethodnom periodu su preduzeti i neki dobri koraci u raznim oblastima. Na primjer, Crna Gora se potpuno usaglasila sa spoljnom i bezbjednosnom politikom Evropske unije. A pridružila se i sankcijama povodom rata u Ukrajini. Pohvaljujemo Crnu Goru zbog ovih važnih koraka, naročito u vrijeme dok traje rat.
Sudije i tužioci moraju da budu u mogućnosti da rade nezavisno i da se odupru spoljašnjem pritisku. Nažalost, ovo još uvijek nije slučaj. Zbog toga se naročito divim onim sudijama i tužiocima koji se odupiru bilo kakvom uticaju, to zahtijeva smjelost i hrabrost
Kako gledate na najavu formiranja manjinske vlade u Crnoj Gori, koju bi u početku iz parlamenta, bez učešća u izvršnoj vlasti, podržavala koalicija ZBCG (nekadašnji Demokratski front), koju SAD ne smatra partnerom? Da li bi Holandija sarađivala s vladom kojoj bi ta koalicija davala podršku?
Pažljivo pratimo formiranje vlade, što je najvažnije za reforme i evropsku budućnost Crne Gore.
Od političkih stranaka zavisi odluka o tome ko će činiti vladu. Građani biraju političke partije na izborima, to je demokratski princip kog se držimo. Sarađivaćemo sa novom vladom, naravno, ali bismo više voljeli vladu koja dijeli evropske vrijednosti, kao što ih dijeli većina građana Crne Gore.
Pokažite da je proširenje EU moguće do 2030.
Da li je proširenje EU moguće do 2030, kako odskora tvrde visoki zvaničnici te zajednice?
Na Crnoj Gori je da pokaže da je spremna i da je ovo moguće, sa stabilnom vladom koja je u stanju da primijeni reforme i zadrži Crnu Goru na evropskom putu.
Evropska komisija će predstaviti izvještaje o napretku u novembru. Ove godine će to prvi put biti za 10 zemalja. Ovo je dobar momenat da se pogleda u budućnost i razmisli o budućim koracima.
Bonus video:
