Šansa za članstvo u Evropskoj uniji (EU) koja se otvorila brutalnom agresijom Rusije na Ukrajinu polako se zatvara, a Crna Gora je sopstvenom krivicom propušta, kazala je građanska aktivistkinja Dina Bajramspahić.
Bajramspahić je agenciji MINA kazala da će takozvani „Paket proširenja“ biti predstavljen u ponedjeljak, ali da prethodni mjeseci nažalost nijesu iskorišteni da Crna Gora „upiše“ još neki poen ili popravi koju ocjenu u susret novom godišnjem Izvještaju Evropske komisije.
„To će se negativno odraziti na percepciju EU i država članica o zrelosti i unutrašnjim kapacitetima Crne Gore da upravlja svojim razvojem i radi na svojim sopstvenim interesima. Posljedice tumaranja i zaostajanja će živjeti građani“, smatra Bajramspahić.
Ona je rekla da, ako je glavna ocjena Evropske unije prije godinu bila da je Crna Gora izgubila fokus sa integracija, godinu dana kasnije slika je još neveselija.
„Imajući u vidu da smo upravo dobili novu Vladu, iako je krajnje neslavno započela svoj mandat, u nepristojno sitnim satima, kršeći i Ustav i Zakon o prijestonici, bez poštovanja prema Skupštini koja joj je nadređena, još ima vremena da ako želi, nova Vlada kvalitetnije veže svoj rad za naše „evropske obaveze““, navela je Bajramspahić.
Ona je kazala da ekspoze nedovoljno odražava zaostale obaveze Crne Gore iz svih pregovaračkih poglavlja a naročito onih ključnih, vezanih za vladavinu prava i funkcionisanje demokratskih institucija.
Ona je rekla da se čini da su se autori ekspozea više trudili da osmišljavaju nove bombastične projekte nego da se vrate na neispunjene obaveze koje već godinama čekaju da budu realizovane i koče napredak države i formalno penjanje EU stepenicama.
„Prozor koji se otvorio brutalnom agresijom Rusije na Ukrajinu se polako zatvara i mi ga sopstvenom krivicom propuštamo“, upozorila je Bajramspahić.
Ona je podsjetila da od juna 2020. godine, odnosno prije parlamentarnih izbora kada je otvoreno posljednje poglavlje, Crna Gora nije napravila niti jedan formalni korak naprijed.
Kako je Bajramspahić kazala, uspjesi se u procesu pregovora mjere otvaranjem i zatvaranjem poglavlja i nikako drugačije. „Poglavlja znače reforme. Nekome „poglavlja“ zvuče kao tehnokratska stvar, ali za Crnu Goru to jedini ozbiljan i strateški pristup“, istakla je Bajramspahić.
Ona je rekla da su sve drugo jalove stvari, ćorsokaci u kojima se traći vrijeme i energija i tone u zaostajanje.
"Pod okriljem pristupnih pregovora treba da unaprijedimo društvo i kvalitet života, uz podršku najrazvijenijih zemalja svijeta i demokratskih praksi koje su dale rezultat“, poručila je Bajramspahić.
Ona smatra da komunikacija sa EU mora da bude hitno unaprijeđena i usmjerena na jasan cilj - punopravno članstvo Crne Gore u EU, koje nosi za građane opipljive benefite vidljive golim okom.
Umjesto toga, kako je Bajramspahić ocijenila, posljednjih mjeseci u Crnoj Gori se sa najviših državnih adresa vidjelo širenje euroskepticizama i kritikovanje EU umjesto posvećenosti obavezama.
„Ili ćemo sprovoditi reforme i ispunjavati zadatke i time kvalitativno mijenjati administraciju i društvo u cjelini, ili ćemo nastaviti da se iscrpljujemo u konfliktima nedorasle političke elite koje nam zamazuju oči jeftinim zabavama u nedostatku sposobnosti da sprovede reforme“, rekla je Bajramspahić.
Ona je kazala da Crna Gora, da bi mogla zatvarati poglavlja, mora najprije da ispuni 83 prelazna mjerila u oblasti vladavine prava koja joj je Evropska unija isporučila u decembru 2013. godine.
„Zabluda je da je potrebno samo imenovati ključne funkcije u pravosuđu jer čak trećina tih mjerila, dakle gotovo trideset, nije ispunjena ili je samo djelimično ispunjena“, navela je Bajramspahić.
Ona je kazala da njihova realizacija iziskuje ogroman rad, vrijeme, koordinaciju velikog broja državnih organa i posvećenost.
Kako je Bajramspahić dodala, ne radi se o jednokratnim aktivnostima već o složenim reformskim zahvatima koji su mjesecima zapostavljeni.
Prema njenim riječima, sve reformske aktivnosti koje je potrebno realizovati u pregovaračkom poglavlju 23 „Pravosuđe i temeljna“ prava definisane su Zajedničkom pozicijom EU, kroz 45 privremenih mjerila.
Bajramspahić je pojasnila da je 18 mjerila je zadato u oblasti pravosuđa, 14 u dijelu borbe protiv korupcije, kao i 11 u dijelu temeljnih prava.
„Jedno mjerilo je opšteg karaktera i tiče se monitoringa nad sprovođenjem Akcionog plana za poglavlje 23, a jedno se odnosi na saradnju državnih organa s nevladinim organizacijama u pregovoračkom procesu“, dodala je Bajramspahić.
Ona je kazala da je, u poglavlju 24 „Pravda, sloboda i bezbjednost“, Zajedničkom pozicijom EU definisano ukupno 38 privremenih mjerila.
Kako je pojasnila, po četiri mjerila odnose se na oblast migracija, oblast azila i na oblast Šengena i vanjskih granica, zatim dva na oblast vizne politike, dok je pet mjerila je definisano u oblasti pravosudne saradnje u građanskim i krivičnim stvarima, 13 u oblasti policijske saradnje i borbe protiv organizovanog kriminala.
Prema njenim riječima, jedno mjerilo je u oblasti borbe protiv terorizma, četiri u oblasti saradnje u oblasti droga, dok je jedno mjerilo opšteg karaktera i tiče se monitoringa nad sprovođenjem Akcionog plana za poglavlje 24.
„Većina privremenih mjerila za poglavlja 23 i 24 se odnosi na usklađivanje strateškog, zakonodavnog i institucionalnog okvira u navedenim oblastima s evropskim i međunarodnim standardima, dok je manji dio aktivnosti posvećen uspostavljanju početnog bilansa ostvarenih rezultata u oblastima od posebnog značaja“, kazala je Bajramspahić.
Ona je navela da u neke od nezavršenih obaveza spada ispunjavanje preostalih preporuka Venecijanske komisije i GRECO-a, finiširanje procesa racionalizacije pravosudne mreže, efikasno procesuiranje ratnih zločina pred domaćim sudovima, donošenje nacionalne strategije za borbu protiv korupcije, jačanje performansi, nezavisnosti i kvaliteta rada Agencije za sprječavanje korupcije.
Bajramspahić je dodala da u nedovršene obaveze spadaju i izmijene ili donošenje novog Zakona o sprječavanju korupcije, unapređenje bilansa rezultata i efikasnosti pravosudnog odgovora na korupciju i organizovani kriminal, donošenje seta medijskih zakona, istraživanje napada na novinare, uključujući one iz ranijeg perioda, kao i povećanje smještajnih kapaciteta za prihvat tražilaca azila.
Ona je istakla da Crnu Goru čeka i potpuno uspostavljanje sistema za bezbjednu razmjenu podataka između organa uključenih u borbu protiv organizovanog kriminala, otvaranje skloništa za žrtve trgovine ljudima.
Crnu Goru, kako je navela Bajramspahić, čeka i inoviranje zakonodavnog okvira koji se tiče borbe protiv pranja novca u skladu s FATF standardima, kao i revidiranje Zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću shodno preporukama EK.
Ona je rekla da javnost o svim tim zaostalim obavezama nije ništa čula u javnosti, pa da ostaje „samo da se nadamo da u menadžmentu najnovije Vlade postoji svijest i odgovornost za budućnost evropskog puta Crne Gore“.
„Ako nova Vlada i parlamentarna većina iole ozbiljno misli da sprovodi „evropsku agendu“, mora odmah to da pokaže. Ukoliko se narednih šest mjeseci izgubi na grabljenje resursa po dubini i širini i jun naredne godine i dvanaestu godišnjicu pregovora ćemo dočekati bez pomaka“, zaključila je Bajramspahić.
Bonus video:
