Najmanja zastupljenost žena u Vladi do sada nije dobra za napredak društva i pokazuje da usaglašavanje sa evropskim praksama po pitanju obaveze postizanja rodne ravnopravnosti, ostaje samo na riječima.
To su ocijenili sagovornici “Vijesti”, komentarišući postavku Vlade Milojka Spajića u kojoj su od ukupno 23 člana, tek četiri žene, ili 17.39 odsto. Nijedna od njih nije potpredsjednica Vlade, iako za tu poziciju ima rekordnih pet mjesta.
U Vladi Spajićevog prethodnika Dritana Abazovića bilo je 19 odsto žena, Zdravka Krivokapića 28,5 odsto, Duška Markovića 19 odsto i Mila Đukanovića, u periodu od 2012. do 2016. godine - 16 odsto.
Kada je riječ o zastupljenosti žena u vladama u regionu, u Srbiji je 11 žena na ključnim mjestima u Vladi, uključujući premijerku, a jedno potpredsjedničko mjesto je takođe rezervisano za ženu. U Hrvatskoj od 18 resora u Vladi četiri pokrivaju žene, a jedna je potpredsjednica. U Makedoniji od 20 članova vlade pet su žene, a jedna pokriva i potpredsjedničku funkciju.
Samo se u Crnoj Gori “kaska”
Saradnica na programima u Centru za građansko obrazovanje (CGO) Maja Marinović ocijenila je za “Vijesti” da EU ima jasne standarde kada je riječ o rodnoj ravnopravnosti, pa je tako posljednji izvještaj EK ukazao na neophodnost unapređenja sposobnosti Skupštine da integriše i nadgleda pitanja rodne ravnopravnosti:
“Ali i ograničenosti uticaja pravnog okvira o rodnoj ravnopravnosti, zbog nedostatka političke volje da se ovo pitanje prioritizira u okviru ukupnih mehanizama odgovornosti vlade”.
... Kroz tu vizuru su za žene određene tradicionalne uloge majke i domaćice, dok im se u onom što je napredovanje u politici, u konkretnom slučaju ali ne i samo tu, postavlja ‘stakleni plafon’, kazala Maja Marinović
Marinović je ocijenila da najmanja zastupljenost žena u Vladi, od kojih nijedna nije potpredsjednica, kao i svega 21 odsto žena u aktuelnom skupštinskom sazivu, očigledno nijesu bolja slika stanja niti vode do boljih nalaza novog izvještaja EK.
“Napredak Crne Gore i usaglašavanje sa evropskim praksama po pitanju obaveze postizanja rodne ravnopravnosti, ne smije biti samo na riječima, već i na djelu kroz ravnopravnu uključenost žena koje čine polovinu populacije i zaslužuju veću zastupljenost u strukturama vlasti”, kazala je.
Ona je istakla da region u značajnom ima slične probleme, ali da je ipak bilo više napretka u nekim periodima, navodeći da osim procentualne zastupljenosti, važan indikator predstavlja i pozicioniranost žena.
“Tako da smo imali ili imamo primjere u regionu koji se čine i dalje u Crnoj Gori nedostižnima. Hrvatska je imala ženu predsjednicu države izabranu na direktnim izborima, a imala je i uticajne žene u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti. Srbija i danas ima premijerku, a imala je i nekoliko predsjednica Skupštine, Kosovo ima predsjednicu države... Stiče se utisak, ipak, da se u Crnoj Gori to nekako presporo mijenja...”, kazala je Marinović.
Kopredsjednica Ženskog kluba i potpredsjednica Skupštine u prethodnom sazivu Branka Bošnjak (PzP) je kazala da bi u Zakonu o Vladi, “ako se uopšte donese, jer se ne pominje u ekspozeu”, neophodno uvesti kvote za žene.
“Jer vidimo kad ostavimo na volju muškarcima, da žena nema… Po ovom pitanju, značajno zaostajemo za pojedinim zemljama regiona, a ‘busamo’ se da smo lideri po pitanju EU integracija…”, kazala je Bošnjak.
“Mačo pir”
Maja Marinović je ocijenila da tako nizak procenat zastupljenosti žena u Spajićevoj Vladi predstavlja izraz izostanka razumijevanja da su žene integralni dio društva i potrebe da im se otvori makar približno jednak prostor kao muškarcima, odnosno nedostatka političke zrelosti.
“Time se podvlači i da živimo u društvu kojeg primarno oblikuju stereotipi i predrasude, a kroz tu vizuru su za žene određene tradicionalne uloge majke i domaćice, dok im se u onom što je napredovanje u politici, u konkretnom slučaju ali ne i samo tu, postavlja ‘stakleni plafon’”, kazala je Marinović.
Koordinator programa ljudskih prava i pravde u Građanskoj alijansi (GA) Pavle Ćupić je ocijenio da ovako slaba zastupljenost žena u Vladi šalje lošu sliku društvu, te ne doprinosi podsticanju i ohrabrivanju da se više uključe u društveni i politički zivot.
“Treba napomenuti da prema posljednjem popisu u Crnoj Gori žene čine nešto više od polovine ukupnog stanovništva”, kazao je Ćupić.
Branka Bošnjak je kazala da je Vlada trebalo da nastane na jasnoj i mjerljivoj programskoj platformi, da se prvenstveno uvaže iskustvo i stručne kompetencije kandidata za pojedine resore, postujući rodnu izbalansiranost i partijsku zastupljenost shodno izbornom rezultatu. Ona navodi da je i “ova Vlada nastala isključivo kao mjera partijske trgovine, a o svemu ostalom se vrlo malo, ili nimalo, vodilo računa, a ponajmanje o srazmjernom učešću žena”.
“Premijer Spajić snosi odgovornost jer je kao neko ko se daje za proevropskog, modernog političara trebalo da insistira na rodnoj izbalansiranosti. Ovako, opet su žene stradale u tom ‘mačo piru’, toj muškoj podjeli partijskog plijena. Tamo gdje je moć opet su žene isključene”.
Bošnjak podsjeća da od rekordnog broja potpredsjedničkih mjesta - pet, nijedno ne zauzima žena, te da očekuje da će se najavljenom rekonstrukcijom, ako do nje uopšte i dođe, stanje još pogoršati.
Odgovarajući na pitanje da li je mala zastupljenost žena u Vladi dobar primjer za sve druge političke aktere i stranke u pogledu vođenja rodno balansiranih javnih politika, Marinović podsjeća na istraživanje CGO-a iz oktobra 2022. godine, koje ukazuje da 73 odsto ispitanika smatraju da su žene dorasle visokim pozicijama.
“Istovremeno, jaki su i patrijarhalni obrasci, pa tako skoro trećina (32,3 odsto) i dalje muškarce navodi kao bolje političare. Razlog za to je i u činjenici što žene rijetko imaju priliku da pokažu svoje kapacitete, talenat i sposobnost vođstva, jer su nedovoljno vidljive i uključene”, istakla je Marinović.
Ona je kazala da se tokom izborne kampanje gdje je procenat žena na listama oko zakonskog minimuma, dalo naslutiti da će biti marginalna zastupljenost žena u 44. Vladi.
“Nedovoljna politička participacija žena ukazuje na potrebu za promjenama u pristupu i političkim strategijama kako bi se osigurala veća inkluzivnost i ravnopravnost u politici. Udio žena u politici ostaje nizak dok god same političke partije ne pokažu suštinske promjene kroz veće uključivanje žena, a to ide nedopustivo sporo”, kazala je Marinović.
Pavle Ćupić navodi da aktuelna zastupljenost žena u Vladi definitivno ne predstavlja dobru praksu i da na to u kontinuitetu ukazuju:
“Smatramo da nam je potrebna inkluzivna i nediskriminatorna politika koja će se na odgovarajući i pravedan način odnijeti prema polovini stanovništva Crne Gore”.
Učvršćuje se stereotip da politička arena nije mjesto za žene
Marinović podsjeća da istraživanje CGO-a iz 2022. godine ukazuje i da građani prepoznaju veliku izloženost javnim napadima i govoru mržnje žena koje se bave javnim poslovima, kao i da je to češće nego u slučaju njihovih muških kolega (65 odsto).
“Mi imamo situaciju da nam hronično nedostaje i progresivnih donosilaca odluka, koji bi, između ostalog razbijali patrijarhalne obrasce u društvu, a na to treba dodati i talas retradicionalizacije posljednjih godina. Ženama u, još uvijek, dominantno muškom svijetu politike teško je da se izbore za svoje mjesto, a postaje nemjerljivo teže uz rastuću i nesankcionisanu mizoginiju kojoj svjedočimo”, istakla je Marinović.
Time se, kako je navela, samo učvršćuje stereotip da politička arena i nije mjesto za žene, a istina je da se samo slažu balvani prepreka za žene.
“Žene u bilo kojem dijelu javne sfere u Crnoj Gori, uz naglasak da je to najizraženije u politici, prolaze kroz vrtlog negativnih komentara i pokušaja diskreditacije kroz komentarisanje privatnog života i izgleda žene, a bez unošenja argumenata koji se odnose na sadržaj koji je neka žena iznijela, zanemarivanje njenih vrijednosti i poslovnih sposobnosti”, istakla je Marinović.
Ovo je, kako je kazala, naglašeno kroz društvene mreže, posebno Facebook i X, na kojima se ciljaju žene neargumentovanim i vulgarnim komentarima. Posljednji takav primjer su napadi na poslanicu opozicionog DPS-a Aleksandru Vuković, koja je danima izložena uvredama i mizoginom govoru na društvenim mrežama.
“Očekivano, to djeluje obeshrabrujuće i demotiviše njihovo javno angažovanje. Posebno je zabrinjavajuće kad takvi oblici najprizemnijeg vrijeđanja žena dolaze od onih koji imaju funkcije u političkim partijama ili organima javnog sektora, ili pak pripadaju akademskoj sferi, advokaturi...”, kazala je Marinović.
Ona je kazala da to što to suštinski ostaje nekažnjeno kako u vidu osude onih subjekata ili sektora kojima pripadaju, pa čak i neefikasnog procesuiranja, kada se neka žena odluči da se na taj način pokuša zaštiti, samo podstiče spiralu mizoginije i zato se može reći da za to najviše odgovornosti nose oni koji su u poziciji da to sankcionišu, a žmure na takve nedopustive situacije.
Pavle Ćupić ocjenjuje da ovakav odnos može negativno uticati na žene da se aktivno uključuju u društveni i politički život.
“Nosioci moći u političkim partijama moraju da povedu računa i da omoguće da žene u njihovim partijama napreduju i dobijaju odgovarajuće pozicije”, kazao je on.
Istakao je da GA kroz realizaciju niza projekata radi na ohrabrivanju i podizanju kapaciteta političarki na lokalnom nivou kroz formiranje ženskih odborničkih klubova i organizovanje niza obuka u raznim oblastima.
“U narednom periodu ćemo nastaviti sa našim aktivnostima i uključićemo sve više političarki na lokalnom nivou u želji da ih ohrabrimo i podstaknemo da zauzmu onu ulogu društvu koju zaslužuju. Uz to, vjerujemo i da će lokalne političarke umnogome doprinjeti da se položaj žena u njihovim zajednicama poboljša”, ocijenio je Ćupić.
I Bošnjak je saglasna da sve ovo djeluje demotivišuće, uz ambijent gdje se, kako je kazala, “žene na javnoj sceni, posebno političarke, od neistomišljenika, nemilosrdno linčuju najprimitivnijim komentarima i surovim mizoginim ispadima polusvijeta po društvenim mrežama, što ne nailazi na jedinstvenu osudu svih partija jer i taj polusvijet glasa”.
“Nerijetko i kolege, političari ne polemišu sa stavovima svojih koleginica, već se komentarise sve ostalo osim njihovog stava”, kazala je Bošnjak.
Ona je ocijenila da je neophodno zakonski, srazmjerno udjelu u društvu, osigurati inkluzivnost, tj. udio žena u vlasti, ne samo zakonodavnoj, već i izvršnoj.
Bonus video:
