Sa manje od 24 sata prije nego što Evropska komisija objavi dugo očekivani izvještaj o proširenju, nade su velike na Zapadnom Balkanu da će EU napokon nastaviti sa procesom proširenje na ove zemlje, piše Politiko navodeći da je Crna Gora u vodećoj poziciji.
"Mala zapadnobalkanski država je najveći favorit da postane 28. članica Evropske unije, kako je nedavno naznačila predsjednica EK Ursula fon der Lajen prilikom posjete Podgorici", navodi briselski Politiko u svom Plejbuk-u.
"Naša ambicija je da postanemo 28. članica do 2028. godine", rekao je ambasador Crne Gore pri EU Petar Marković za Plejbuk, dodajući da su glavna prepreka imenovanja u pravosuđu za šta nije postignuta većina.
Pravila EU ne dozvoljavaju Crnoj Gori da zatvori druge poglavlja pristupanja dok ne riješi ovu prepreku, ali Marković kaže da se nada da bi nova vlada uskoro mogla da riješi ovu situaciju.
Crna Gora sa EU pregovora od juna 2012. godine i od tada je otvorila sva pregovaračka poglavlja, ukupno 33, a privremeno zatvorila samo tri. Evropska komisija je 2020. godine usvojila revidiranu metodologiju pristupanja, koju je prihvatila Crna Gora. Prema novoj metodologiji, ako se ne ispune prelazna mjerila za ključna poglavlja 23 i 24, koja se odnose na pravosuđe i vladavinu prava, nijedno drugo poglavlje neće moći da se zatvori.
Politiko navodi da političke razgovore u Briselu i širom glavnih prijestonica EU usmjerava pitanje da li će Komisija podržati početak pregovora o pristupanju sa Ukrajinom, ali većina zemalja Zapadnog Balkana čeka više od deceniju i željno očekuje napredak. Međutim, ruski rat protiv Ukrajine dao je novi zamah proširenju EU i ponovo pokrenuo zahtjeve za članstvo većine zemalja Zapadnog Balkana.
"Sada vidim da postoji veći politički pritisak, postoji zamah", rekao je za Plejbuk privremeni ambasador Srbije pri EU Danijel Apostolović. "Zbog rata i novog geopolitičkog konteksta, oni (EK) žele da malo ubrzaju proces, ali, kažu, proces mora ostati zasnovan na zaslugama".
Prema navodima Politika, neki zvaničnici su rekli da je, prema nacrtu predloga koji je kružio na nedjeljnom sastanku šefova kabineta (tzv. Hebdo), Komisija podržala otvaranje pregovora o pristupanju sa Ukrajinom, Moldavijom i "na iznenađenje mnogih Bosnom i Hercegovinom".
Glasine o zelenom svjetlu za Sarajevo nisu naišle na dobar odjek kod nekih evropskih diplomata koji su ljutito ukazali na navodno nazadovanje Bosne i Hercegovine po pitanju vladavine prava.
"Dali smo Bosni status kandidata pod pretpostavkom da će to podstaći reforme, a od tada smo samo vidjeli pogoršanje vladavine prava i političke situacije. Kako sada možemo odlučiti da otvorimo pregovore s njima i još očekivati da druge zemlje kandidati savjesno sprovode svoje reforme?", pitao je jedan EU diplomata.
Politiko piše da je, prema riječima nekoliko zvaničnika, bilo mnogo podignutih obrva i na predlog Komisije da se dodijeli status kandidata Gruziji, uprkos zabrinutostima u vezi sa njenim naklonostima prema Rusiji. Ipak, kako se dodaje, Brisel pojačava svoje angažovanje sa balkanskim zemljama pred ključni samit lidera EU, koji imaju poslednju riječ o predlozima za proširenje.
Šef evropske diplomatije Žozep Borelj pozvao je svoje kolege iz regiona da razgovaraju o spoljnoj politici u Briselu 13. novembra, rekla su trojica starijih diplomata Plejbuku. Spekuliše se da će lideri Balkana imati poseban samit sa svojim evropskim kolegama u Briselu 13. decembra - dan prije samita Evropskog savjeta.
Politiko navodi da "najveća i najmoćnija zemlja u regionu", Srbija, nastoji da uđe u EU od Samita u Solunu 2003. godine, međutim, posljednjih godina njen napredak je zastao zbog odbijanja da uvede sankcije Rusiji.
"Mi smatramo da sankcije nisu način da se riješe stvari, s obzirom na to da je srpsko stanovništvo suočeno sa sankcijama tokom devedesetih godina", rekao je za Plejbuk izaslanik Srbije u Briselu Danijel Apostolović. "Građani su veoma protiv toga, jer sankcijama optužujete cijelo stanovništvo."
Bonus video:
