Grupa sedam zemalja članica Evropske unije, poziva na tješnju saradnju sa Zapadnim Balkanom u području zajedničke vanjske i bezbjednosne politike i ubrzanje pristupnog procesa s tim zemljama.
Grupu koja se naziva "prijatelji zapadnog Balkana" čine Hrvatska, Slovenija, Austrija, Češka, Grčka, Italija i Slovačka.
"Non-pejpr" o Zapadnom Balkanu
"Mi 'prijatelji Zapadnog Balkana' imamo posebnu odgovornost da Zapadni Balkan držimo visoko na političkoj agendi EU i u podršci regionu na putu prema EU", kaže se u non-pejperu s kojim su ministri vanjskih poslova država članica EU upoznati prije sastanka u ponedjeljak u Briselu.
"Pozivamo da se osnaži i ubrza pristupni proces i pozivamo institucije EU da predstave jasan program za postupnu i ubrzanu integraciju s konkretnim implementacionim koracima do 2024. i nakon toga, a na osnovu pravednih i rigoroznih uslova i načela o vlastitim zaslugama", dodaje se u dokumentu u koji je agencija Hina imala uvid.
'Zapadni Balkan izložen malignim utjecajima trećih zemalja'
U non-pejperu se navodi da je Zapadni Balkan izložen “destabilizujućim fatorima, poput malignog uticaja trećih zemalja, hibridnih prijetnji i ilegalnih migracija".
Navodi se da EU treba da da novi podsticaj za dublju saradnju u području zajedničke vanjske i bezbjednosne politike i da pojača dijalog sa zemljama Zapadnog Balkana.
"Budući da od naših partnera očekujemo da se usklade s vanjskom politikom EU, vjerujemo da bi pojačani dijalog doprinio da oni bolje razumiju pozicije EU. Pojačana saradnja učinila bi nas efikasnijim u suočavanju sa vanjskim pritiscima i u suprotstavljanju ruskom i drugim štetnim narativima koji su nespojivi s vrijednostima EU i međunarodnim poretkom temeljenom na pravilima", dodaje se u non-pejperu.
Češći sastanci s čelnicima Zapadnog Balkana'
U svrhu jačanja saradnje, sedam članica EU, ozmeđu ostalog, predlaže da se ministri vanjskih poslova država Zapadnog Balkana pozivaju na neformalne sastanke šefova diplomatija EU najmanje jednom u šest mjeseci i da se ambasadori Zapadnog Balkana pozivaju na sastanke Političko-bezbjednosnog odbora EU takođe barem jednom u šest mjeseci.
Takođe se zauzimaju za jačanje saradnje u područjima kritične infrastrukture i sajber bezbjednosti, kao i za dalju podršku zemljama Zapadnog Balkana u području odbrane u okviru Evropskog instrumenta za mir.
Bonus video:
