Bivši načelnik Generalštaba Vojske Crne Gore (VCG), admiral u penziji Dragan Samardžić tužbom protiv države traži naknadu materijalne štete na ime, navodno, neisplaćenog dodatka na zaradu od januara 2015. do decembra 2016. godine, kada je pored upravljanja VCG bio i direktor Direktorata za materijalne resurse u Ministarstvu odbrane.
Da je Samardžić podnio tužbu protiv Crne Gore - Ministarstva odbrane, “Vijestima” je potvrđeno iz kotorskog Osnovnog suda. Predmet je dodijeljen sudiji Veljku Bulatoviću, koji je za 15. novembar zakazao raspravu, kada bi penzionisani admiral trebalo da svjedoči.
Prema tužbi u koju su “Vijesti” imale uvid, iznos navodnog duga države prema Samardžiću trebalo bi da odredi sudski vještak.
“Samardžić je bio zaposlen u Ministarstvu odbrane, odnosno on je oficir VCG u penziji. Čitav svoj radni vijek je proveo kao profesionalno vojno lice VCG, da bi vojnu karijeru završio sa činom admirala. Između mnogih dužnosti i poslova koje je Samardžić obavljao kod tužene, pored svoje redovne dužnosti kao načelnik Generalštaba VCG, u periodu od 1. januara 2015. do 3. decembra 2016. godine, po usmenom nalogu ministra odbrane (a čiji nalog kao profesionalno vojno lice nije smio da odbije) obavljao je i dužnost direktora Direktorata za materijalne resurse u Ministarstvu odbrane”, piše u tužbi, te se predlaže saslušanja svjedoka.
U tom period na čelu Ministarstva odbrane bila je Milica Pejanović Đurišić.
U tužbi se navodi da Samardžiću nije isplaćivan dodatak na zaradu, iako je kao dopunsku obavljao dužnost direktora Direktorata.
“Članom 98 stav 2 Zakona o vojsci koji je bio na snazi u tom period, bilo je propisano da vršilac dužnosti, koji tu dužnost vrši pored dužnosti formacijskog mjesta na koje je postavljen, ima pravo na dodatak na zaradu u skladu sa propisom Vlade. S tim u vezi Vlada je donijela uredbu o bližim uslovima, načinu ostvarivanja i visini zarade drugih primanja lica u službi u VCG, koja je bila na pravnoj snazi u tužbenim zahtjevom navedenom periodu. Tom uredbom, u članu 18, bilo je propisano da profesionalnom vojnom licu - vršiocu dužnosti koji tu dužnost vrši pored dužnosti formacijskog mjesta na koje je postavljen, kao i profesionalnom vojnom licu koje je Sekretar za odbranu i bezbjendost pripada dodatak u procentu 20 odsto od dijela zarade koju ostvaruje po činu dužnosti - položanoj grupi”, navodi Samardžić u tužbi.
Kako se ističe, nesporno je da je Samardžić imao pravo na dodatak u procentu od 20 odsto od dijela zarade koju ostvaruje po činu i dužnosti, a samim tim i da “trpi štetu, a visinu je potrebno utvrditi”.
Vještak ekonomske struke, kako se navodi u tužbi, treba da utvrdi visinu naknade.
“Dodatno je za ukazati da je Samardžić ispunjavao uslove za generalnog direktora Direktorata za materijalne resurse, kao dužnost koju je dodatno obavljao, iako to nije odlučna činjenica iz razloga što je te poslove on obavljao i to po neposrednom nalogu ministra odbrane, o čemu svjedoče veliki broj potpisnaih akata. Samardžić je prethodno rješenjem Vlade bio 29. septembra 2007. godine, kao viceadmiral, postavljen na dužnost pomoćnika ministra odbrane - rukovodilac Sektora za materijalne resurse, što je kasnije reaorganizovano u Direktorat za materijalne resurse”, piše u tužbi.
Piše i da se Samadržić prije podnošenja tužbe obratio Agenciji za mirno rješavanje radnih sporova, ali da je donesno rješenje kojim se postupak obustavlja jer strane nijesu postigle saglasnost o predmetu spora.
“Podsjećamo da je članom 197 Zakona o obaligacionim odnosima propisano da će sud dosuditi naknadu u iznosu koji je potreban da se oštećenikova materijalna situacija dovede u ono stanje u koje bi se nalazila da nije bilo štetne radnje”, piše u tužbi.
Punomćnik Samardžića zato predlaže sudu da usvoji tužbeni zahtjev, te da se Ministarstvo odbrane obaveže da mu po osnovu materijalne štete na ime neisplaćenog dodatka na zarade isplati iznos, koji će biti preciziran nakon vještačenja, sa zateznom kamatom.
Prema biografiji koju su “Vijesti” ranije objavile, Samardžić je, nakon zavšene Mornaričke vojne akademije u Splitu, profesionalnu vojnu karijeru počeo 1985. u nekadašnjoj Jugoslovenskoj ratnoj mornarici, da bi kasnije službovao i u Vojsci Jugoslavije, odnosno Vojsci Srbije i Crne Gore. Nakon sticanja crnogorske nezavisnosti koja ga je zatekla u činu kapetana bojnog broda na mjestu komandanta tadašnje Mornarice VSCG, obavljao je niz visokih dužnosti u VCG i Ministarstvu odbrane.
On je devet godina bio načelnik Generalštaba VCG, nakon čega je bio vojno-diplomatski predstavnik Crne Gore na rezidentnoj osnovi u Austriji. U martu 2020. bivše DPS državno rukovodstvo ga je postavilo na dužnost vojnog predstavnika Crne Gore pri NATO i EU u Briselu, sa koje je penzionisan u januaru 2022. godine, kada je na čelu Ministarstva odbrane bila Olivera Injac.
“Vijesti” su krajem oktobra objavile da Specijalno državno tužilaštvo (SDT) još vodi izviđaj u krivičnom predmetu koji je u ljeto prošle godine formiran protiv Samardžića. U tom predmetu istražuje se eventualna odgovornost Samardžića, kao tadašnjeg pripadnika Jugoslovenske ratne mornarice i komandanta jednog od njenih ratnih brodova, za ratne zločine počinjene 15. novembra 1991. u Splitu...
Bonus video:
