U Skupštini Crne Gore deklarativno postoji potrebna podrška za izbor Faruka Resulbegovića za nedostajućeg, sedmog sudiju Ustavnog suda. Međutim, dok dio partija poručuje da bi Resulbegovića trebalo izabrati što prije, po mogućnosti do kraja novembra, neke druge kažu da bi upražnjene pozicije u pravosuđu trebalo popuniti “u paketu”.
Podršku Resulbegoviću najavljuju, što direktno, što indirektno, svi akteri vladajuće većine - Pokret Evropa sad (PES), koalicija Za budućnost Crne Gore (ZBCG), Demokrate, Socijalistička narodna partija (SNP), Albanski forum i Albanska alijansa, te opozicioni Građanski pokret (GP) URA. Imajući u vidu da skupštinska većina ima 46 poslanika, a GP URA četiri, to znači da Resulbegovića podržava 50 parlamentaraca - jedan više nego što mu je neophodno za izbor u drugom krugu glasanja.
No, nije isključeno da bi Resulbegovića mogli da glasaju i neki poslanici koji nisu podržali izbor Vlade.
Šef poslaničkog kluba PES-a Miodrag Laković, rekao je Vijestima da ta partija ima “pozitivan stav u odnosu na izbor Resulbegovića”, ali da smatraju da njegov izbor, kao i deblokadu pravosuđa, treba razmatrati “kao paket”.
“A ne samo dogovor oko jedne funkcije. U tom smislu, treba pokrenuti najširi dijalog”, istakao je.
PES nije učestvovao u prvom krugu glasanja za Resulbegovića, u februaru, jer je ta stranka u Skupštinu ušla tek naklon junskih parlamentarnih izbora.
Predsjednik Demokratske narodne partije (DNP) i jedan od lidera koalicije Za budućnost Crne Gore (ZBCG) Milan Knežević, poručuje da su i oni spremni da glasaju za Resulbegovića i da očekuju da sjednica parlamenta bude održana u najskorije vrijeme.
“Vjerujem da će kolegijum predsjednika Skupštine u toku ove sedmice dogovoriti termin održavanja sjednice na kojoj bi glasali za sedmogu sudiju Ustavnog suda”, kazao je on Vijestima.
Njegov kolega iz ZBCG, poslanik Nove srpske demokratije (NSD) Jovan Vučurović, navodi da se ta koalicija zalaže da se što prije ostvare promjene u pravosuđu i popune upražnjena mjesta, jer je, prema njegovim riječima, situacija u toj oblasti alarmantna i zahtijeva efikasnu reakciju “svih društvenih činilaca koji su opredijeljeni za reforme”.
“Svjedoci smo da je u sudstvu i tužilaštvu još uvijek snažan uticaj kadra bivšeg režima, koji je uništavao institucije i koristio ih za obračun s političkim protivnicima. Vrijeme je da napravimo važan, odlučujući iskorak, da se snažno posvetimo ovim demokratskim procesima, kako bismo ostvarili rezultate koje očekuju i građani i partneri iz međunarodne zajednice. Koalicija ZBCG je spremna za ovaj važan posao, i smatramo da postoje preduslovi da ga završimo brzo i efikasno”, naglašava on za Vijesti.
Šef Poslaničkog kluba i generalni sekretar Demokrata Boris Bogdanović, najavio je takođe da će ta partija podržati Resulbegovića, kao i u prvom krugu glasanja.
On je kazao da Demokrate ulcinjskog tužioca smatraju izuzetno časnim pravnikom, čiji integritet i profesionalizam u brojnim pravnim postupcima “nisu samo bili primjer hrabrog i zakonitog postupanja, već i odraz pravog profesionalca koji služi pravdi i zakonu”.
“Stoga, s ponosom potvrđujemo našu podršku i najavljujemo da ćemo, u skladu s našim najvišim principima i vrijednostima, ponovo dati naš glas g. Resulbegoviću. Ovaj čin nije samo potvrda naše riječi, već i odraz našeg dubokog uvjerenja u važnost pravne nezavisnosti i integriteta u temeljima našeg pravosudnog sistema”, saopštio je Bogdanović Vijestima.
Kako je dodao, klub poslanika Demokrata očekuje da se izborom Resulbegovića zaokruži potpuna funkcionalnost Ustavnog suda, i to na prvoj narednoj sjednici Skupštine, za koju smatra da bi mogla biti održana do kraja novembra.
Predsjednik Socijalističke narodne partije (SNP) Vladimir Joković, rekao je Vijestima da će oni glasati za Resulbegovića ako to bude dogovor skupštinske većine.
Podršku Resulbegoviću u više navrata su najavljivali iz Albanskog foruma i Albanske alijanse.
Funkcioner Albanskog foruma Nik Đeljošaj, kazao je Vijestima da će vladajuća većina narednih dana razgovarati o popuni upražnjene sudijske pozicije.
"Da li će izbor biti Resulbegović ili ćemo ponoviti oglas - ostaje da odlučimo nakon razgovora, ali obje opcije su mogućnost. Najvažnije je da ove godine moramo da kompletiramo Ustavni sud, izaberemo vrhovnog državnog tužioca u punom mandatu i pokažemo da je naša posvećenost prema Evropskoj unija prioritet", podvukao je.
Lider Građanskog pokreta (GP) URA i doskorašnji premijer Dritan Abazović, poručio je prošle sedmice da su oni takođe spremni da glasaju za predloženog kandidata za sedmog sudiju Ustavnog suda.
“Pozivam predsjednika Skupštine da zajedno na kolegijumu odredimo kad će biti datum sjednice. Što se nas tiče, sjutra ujutru smo spremni da glasamo...”, dodao je.
Iz opozicionih Demokratske partije socijalista (DPS) i Bošnjačke stranke (BS) Vijestima nisu odgovorili hoće li glasati za Resulbegovića, dok su iz Socijaldemokrata (SD) naveli da još nisu donijeli odluku jer sjednica nije zakazana.
Resulbegović u prvom krugu glasanja (27. februara) nije dobio dvotrećinsku većinu od 54 poslanika, koja mu je bila potrebna za izbor. Glasalo ga je 46 parlamentaraca, a uzdržani su bili poslanici DPS-a i BS-a. Iz DPS-a su tada saopštili da ulcinjskog tužioca nisu podržali zbog odsustva dogovora manjinskih stranaka o zajedničkom kandidatu za sudiju, dok je BS za tu funkciju htio svog kandidata.
Iako je iz Skupštine bilo najavljeno da će se o Resulbegoviću ponovo glasati 4. aprila, to se nije desilo.
Ministar pravde Andrej Milović (PES) tražio je prošle sedmice od šefa Skupštine Andrije Mandića (ZBCG) da se hitno pokrene dijalog unutar parlamentarne većine, ali i organizuju uporedni sastanci s opozicijom o popuni ključnih pozicija u pravosuđu - jednog mjesta u Ustavnog sudu, tri u Sudskom savjetu, te pozicije vrhovnog državnog tužioca (VDT).
Sudski savjet je od 2018. godine u neustavnom mandatu, a funkcija VDT-a u v. d. stanju od 2019.
Milović je u dopisu naveo da je za predloženi cilj od izuzetne važnosti saradnja vlasti i opozicije, naglašavajući da vjeruje u Mandićevu opredijeljenost da Skupština “djeluje proaktivno i efikasno, u sveobuhvatnom procesu jačanja institucija i stvaranju uslova za nesmetano sprovođenje pravde za sve građane Crne Gore i uspostavljanju vladavine prava”.
Crna Gora je prošle nedjelje u predstavljenom izvještaju Evropske komisije (EK) dobila loše ocjene u pregovaračkim poglavljima u oblasti vladavine prava, od kojih dominantno zavisi njen dalji put ka Evropskoj uniji (EU). EK u izvještaju konstatuje da nije bilo napretka u reformi pravosuđa.
“Potrebna je stvarna i nedvosmislena posvećenost izvršne i pravosudne vlasti za garantovanje primjene reformi, kao i politički dijalog u parlamentu kako bi se osigurala potrebna većina za sva imenovanja u pravosuđu i zakonodavne predloge”, piše u dokumentu.
Ćalović Marković: Dobra inicijativa, ali bojim se političkog kadrovanja
Izvršna direktorica NVO Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vanja Ćalović Marković, ocijenila je za TV Vijesti da je Milovićeva inicijativa dobra.
“Pošto dolazi odmah nakon izvještaja EK i pokazuje da su oni spremni da na neki način odgovore na ono što su bile najsnažnije kritike, a to je da nemamo formirane te institucije. U tom smislu mi je razumljivo da se na neki način pokreće inicijativa - da se sve te institucije koje su obezglavljene popune novim kadrom”, istakla je.
Međutim, Ćalović Marković kaže da je brine da li se i nova vlast trudi da na značajne pozicije instalira kadar koji je pod njhovom političkom kontrolom.
“Pa se bojim da će i ova situacija, gdje imamo poveliki broj vrlo važnih funkcija, omogućuti da se pravi neka vrsta poltičkih dogovora, a da se možda manje pažnje javnosti fokusira na svaku od tih funkcija pojedinačno, a sve one su od izuzetno velikoga značaja”, konstatovala je.
Bonus video:
