Model prema kome glavni pregovarač sa Evropskom unijom (EU) za svoj rad odgovara i Vladi i ministarki evropskih poslova (MEP), ograničava ga sa stanovišta nedovoljnog uvažavanja te pozicije, ali i moći koju će teško generisati iz unutrašnjih redova Ministarstva.
To su ocijenili sagovornici “Vijesti” komentarišući da li će glavni pregovarač biti funkcija “pro forme”, s obzirom na to da je Odlukom o uspostavljanju strukture za pregovore o pristupanju Crne Gore EU, koju je Vlada usvojila početkom decembra, predviđeno da će glavni pregovarač obavljati poslove rukovođenja radom Pregovaračkog tima i odgovarati za svoj rad Vladi i ministru evropskih poslova.
Kancelarija glavnog pregovarača je posljednjih godina bila pridružena kabinetu premijera nakon što je 2018. godine bilo ukinuto Ministarstvo evropskih poslova.
Crna Gora je bez glavnog pregovarača od odlaska Jovane Marović sa te funkcije u novembru prošle godine. Za novog pregovarača ministarka evropskih poslova Maida Gorčević predložila je univerzitetskog profesora Predraga Zenovića, o čemu će se izjasniti Vlada.
Nije dobro bez veće hijerarhijske pozicije
Docentkinja na Univerzitetu “Donja Gorica”, Nikoleta Đukanović ocijenila je za “Vijesti” da je pregovaračka struktura više puta mijenjana, i bez obzira što rješenja koja su se mogla vidjeti do 2020. godine nisu dala gotovo nikakve rezultate u procesu pregovaranja, ipak glavni pregovarač mora imati značajnu samostalnost i ovlašćenja u svom djelovanju, a ne samo odgovornost.
“Do sada smo imali priliku da vidimo veliku inertnost i nezainteresovanost organa za proces integracija, čak i kada je izvještavanje Evropskoj komisiji u pitanju, a da o ispunjavanju određenih kriterijuma ne govorimo. Tako da budući pregovarač izuzev što mora imati znanje i iskustvo u ovoj oblasti, treba da bude osoba koja ima autoritet da našu uspavanu administraciju pokrene, motiviše i pogura da ozbiljno shvate obaveze koje nas očekuju”, istakla je Đukanović.
Ona je ocijenila da je riječ o vrlo složenom i zahtjevnom procesu, u kome i najbolji učinak pregovarača neće biti dovoljan, ukoliko on ne bude praćen zalaganjem i djelovanjem cjelokupne administracije.
“Zato mislim da rješenje da pregovarač nema veću hijerarhijsku poziciju nije dobro, kako sa stanovišta nedovoljnog uvažavanje te pozicije tako i sa stanovišta moći koju će pregovarač teško generisati iz unutrašnjih redova Ministarstva evropskih poslova”, istakla je.
Govoreći o predloženom kandidatu za glavnog pregovarača, Đukanović je kazala da vjeruje da izbor Zenovića kao vrsnog intelektualca i izuzetnog profesora iz oblasti evropskih studija daje nadu da je državi stalo do evropskih integracija:
“Izborom čovjeka od velikog znanja i iskustva, zavidne biografije i bibliografije, daje nadu da se ključne pozicije u državi ipak mogu popuniti i bez partijske knjižice”.
Saradnik na programima u Centru za građansko obrazovanje (CGO) Nikola Mirković je kazao da je CGO u kontinuitetu zastupao stav da je Ministarstvo evropskih poslova kao zaseban resor suvišno i sistemski neuklopljivo, te da je Kancelarija za evropske poslove pri kabinetu predsjednika Vlade, na čelu sa glavnim pregovaračem koji bi odgovarao direktno premijeru, adekvatno rješenje.
“Vidjeli smo i da je taj model u Sloveniji, na primjer, bio izuzetno uspješan, a između ostalog i zato što se izvršna vlast u toj zemlji mijenjala a taj model je garantovao kontinuitet pregovaračke strukture i pregovarača”, istakao je Mirković.
On je ocijenio da model koji je sad odabran u Crnoj Gori, značajno komplikuje stvari, ograničava pregovarača čime mu se u startu urušava autoritet, a ostavlja mnogo prostora za prebacivanje odgovornosti među različitim akterima.
“Podsjetio bih i da je posljednji Izvještaj EK već ukazao na nedostatak usmjerenja i koordinacije među ministarstvima, a bojim se da ovaj model to neće promijeniti”, rekao je Mirković.
On je istakao da ovaj model sada ne daje ni minimalan okvir da se glavni pregovarač neće mijenjati sa nekom novom Vladom, navodeći da takve promjene otežavaju proces pregovora i jednoj i drugoj strani.
“Pozicija Glavnog pregovarača se kroz vrijeme mijenjala u Crnoj Gori, a svakako je najgori bio posljednji period kad smo ostali bez ključne osobe u ovoj oblasti ostavkom Jovane Marović na pozicije potpredsjednice Vlade, ministarke evropskih poslova i glavne pregovaračice”, kazao je Mirković.
Odlukom, koju je Vlada usvojila početkom decembra, propisano je da strukturu za pregovore čini Kolegijum za pregovore, glavni pregovarač, Savjet za vladavinu prava, Pregovarački tim za vođenje pregovora o pristupanju Crne Gore EU i pregovaračke radne grupe za pripremu i vođenje pregovora po pojedinim poglavljima.
“Uspostavljanjem nove strukture će se dodatno ubrzati dinamika pregovaračkog procesa, odnosno ispunjavanje završnih mjerila po poglavljima pravne tekovine EU, kao i privremenih mjerila u poglavljima 23 i 24”, saopšteno je tada iz Vlade.
Teret je i “manjak institucionalne memorije”
Nikoleta Đukanović je ocijenila da je imenovanje pregovarača izuzetno važno u procesu pregovaranja i neophodno u trenutku u kome se Crna Gora danas nalazi, a posebno imajući u vidu da je ta pozicija nepokrivena već više od godinu.
“Za političke partije i vlade koje tvrde da im je proces integracija prioritet, to ne bi smjelo da se dešava. Svjedoci smo čestih promjena pregovaračke strukture, nedosljednim i nekoinzstentnim rješenjima u formacijama te struktue, čestim promjenama u kadrovskim rješenjima, manjku institucionalne memorije, što će predstavljati veliki teret budućem pregovaraču”, ocijenila je Đukanović.
Nikola Mirković je podsjetio da je Crna Gora bila više od 390 dana bez glavnog pregovarača, navodeći da je to nedoupustivo dugo za zemlju u kojoj donosioci odluka ističu da im je prioritet članstvo u EU.
“Ta činjenica dobro oslikava i poziciju Crne Gore u procesu pregovora sa EU, odnosno produženo stagniranje, pa čak i regresija u određenim oblastima. Takođe, ukazuje i na izostanak iskrene posvećenosti vlasti za integrisanje evropskih standarda i vrijednosti u crnogorski sistem i društvo”, istakao je Mirković.
On je naglasio da je imenovanje glavnog pregovarača preduslov kako bi se započelo odblokiranje i onih tehničkih dijelova procesa pregovora.
“Međutim, očekivani učinak primarno zavisi ne samo od obrazovnog profila i integriteta glavnog pregovarača, a što mora biti podrazumijevajuće, već i od toga kakvo on ima praktično iskustvo u oblasti evropskih integracija, kao i institucionalno ili organizaciono koordinaciono umijeće, odnosno da li će i kako nedostatak takvog iskustva moći premostiti dovoljno brzo”, kazao je Mirković.
Ministarka Maida Gorčević je na konsultativnom saslušanju pred skupštinskim Odborom za evropske integracije prethodne sedmice, rekla da je, s obzirom na obim posla koji se očekuje u evropskim integracijama, dobro da ima više ljudi koji će voditi taj proces.
“Ja kao ministarka sa političkog nivoa, glavni pregovarač koji će voditi procese sa pregovaračkom strukturom i državni sekretar koji će biti imenovan za nacionalnog koordinatora za instrument pretpristupne podrške (NIPAK)”, kazala je Gorčević.
Ona je ocijenila da će na taj način taj tim od tri osobe moći brže, bolje i efikasnije da odgovore svim zadacima i izazovima.
“Već danas su pošli predlozi za generalne direktore direktorata, glavnog pregovarača, koje ćemo imenovati na narednoj sjednici Vlade. Tako da do kraja ove godine imamo i formalno zaokružen tim”, navela je Gorčević.
Ana Nenezić: Političku volju mora pratiti adekvatna pregovaračka struktura
Crna Gora nema pregovaračku strukturu koja je spremna za narednu fazu pregovora sa Evropskom unijom (EU), ocijenila je Ana Nenezić iz Instituta za društveno-politička istraživanja Analitiko, dodajući da će državi biti potreban društveni dogovor oko daljih pravaca djelovanja.
Nenezić je kazala da Crna Gora dugo luta u formulisanju adekvatne pregovaračke strukture, koja bi bila postavljena na osnovama koje mogu garantovati najbolje rezultate, i da je tako bilo i u 43. i 42. Vladi.
Proces pregovaranja, kako je navela, ima dva vrlo važna segmenta, politički i tehnički.
“Što se tiče tehničkog aspekta, imali smo i do sada rezultate, međutim, u političkom dijelu smo prilično zakazali, ili smo napravili određenu vrstu kočnice time što nijesmo bili spremni da izađemo iz postavljenih okvira i deblokiramo sistem pravosuđa, što je bio jedan od preduslova u okviru poglavlja 23”, kazala je Nenezić u intervjuu agenciji MINA.
Istakla je da se sada prvi put vidi da postoji politička saglasnost, ili potrebna parlamentarna većina kako bi se izašlo iz ćorsokaka, ali da političku volju mora pratiti adekvatna pregovaračka struktura.
Nenezić je dodala da se nada da za reformu pregovaračke strukture neće biti potrebno dugo vremena, jer ga Crna Gora nema.
Ona je kazala da se nova ministarka evropskih poslova Maida Gorčević opredijelila za rješenje koje podrazumijeva zasebnu funkciju glavnog pregovorača i da je to bolji pristup.
“Na bazi uporednih iskustava, vjerujem da glavni pregovorač treba da bude vezan za kabinet premijera, jer govorimo o osobi koja će i na tehničkoj, ali i političkoj ravni moći da vrši jednu vrstu uticaja na ministre i ministarstva da isporuče ono što su njihove obaveze”, navela je Nenezić.
Istakla je da je izazovno i ograničavajuće to uraditi, ukoliko se glavni pregovarač nalazi u okviru Ministarstva i u funkcionalnom i političkom smislu je ispod ministra.
Bonus video:
