Direktorica Akcije za ljudska prava (HRA) Tea Gorjanc Prelević istakla je da očekuju da se usvoji zakonsko rješenje koje daje jednaka prava i civilnim žrtvama NATO bombardovanja i drugim državljanima Crne Gore koji su stradali u BiH, na Kosovu, ili i Crnoj Gori kada SR Jugoslavija iz političkih razloga nije priznavala ratno stanje.
Izmjenama i dopunama zakona Zakona o boračkoj i invalidskoj zaštiti koji su podnijeli poslanici Nove srpske demokratije i Demokratske narodne partije predloženo je da se civilnim žrtvama rata smatraju samo žrtve oružanog sukoba sa NATO 1999.godine u Crnoj Gori, a ne i one iz Crne Gore koje su stradale od oružanih sukoba u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini ili na Kosovu.
Predlog zakona juče nije dobio zeleno svjetlo matičnog Odbora za zdravstvo, rad i socijalno staranje, s obzirom da su tokom izjašnjavanja četiri poslanika bila uzdržana. Uzdržani su bili poslanici PES-a, Demokrata i Bošnjačke stranke, dok su tri glasa podrške dali predstavnici Nove i Demokratske narodne partije.
“Ohrabruje nas to što taj selektivni predlog zakona nije prošao matični odbor jer su poslanici Bošnjačke stranke, Pokreta Evropa sad i Demokrate bili uzdržani. To pokazuje da ni na plenumu predlog ne bi dobio većinu”, kazala je za Vijesti Gorjanc Prelević.
Ona je istakla da se ne može opravdati to da se pravo uskrati bilo kojoj civilnoj žrtvi i da se status žrtve uopšte uslovljava jednom političkom kategorijom - proglašenjem ratnog stanja – koja, kako je ocijenila, ne samo da isključuje ljude otete u Štrpcima, nego i one na Kosovu pošto je to ratno stanje ukinuto.
Slaven Radunović je u ime predlagača na sjednici Odbora rekao da su u predlog zakona uveli kategoriju da se obeštete porodice civilnih žrtava rata kao potencijalnog korisnika budžeta države, jer se radi o porodicama koje su ostale bez svojih najmilijih u ratu. Istakao je da je bilo dosta polemika i razgovora na temu koje sve žrtve treba obuhvatiti ovim zakonom.
On je rekao da su u dogovoru sa potpredsjednikom Vlade Momom Koprivicom, koji je bio inicijator zakona u prošlom mandatu i ljudima iz Ministarstva, utvrdili da proces utvrđivanja na koliko bi se to ljudi odnosilo, podrazumijeva određeni vremenski period koji je potreban Ministarstvu.
“Napravili smo dogovor, koji bi bio, nadam se, konsenzusom prihvaćen - da Ministarstvo do početka proljećnog zasijedanja pribavi najprecizniju evidenciju o ljudima za koje se već zna da su nažalost preminuli, i da se napravi projekat kojim bi Vlada obezbijedila doživotna davanja za porodice ili za korisnike koji su živi, a koji su ranjeni”, rekao je on.
Ta bi se davanja, kako je rekao, odnosila i na žrtve iz voza u Štrpcima i u drugim slučajevima kojih ima.
“Oni u ovom trenutku imaju brojku od 51, za koje smatraju da bi mogli da budu korisnici. I sami sumnjaju u taj broj i trebalo bi to preciznije utvrditi”, kazao je.
On je rekao da iz tog razloga nije moguće u ovom trenutku proširiti zakon, jer nema vremena i ne zna se na koga bi se odnosilo. Predsjednik Odbora za zdravstvo, rad i socijalno staranje Dražen Petrić je pitao Radunovića da li će podnijeti amandmane u odnosu na dogovor sa Vladom. Radunović je odgovorio potvrdno, navodeći da ranjenih u Murinu sa žrtvom bombardovanja Šipčanika ima sedam, dok se za poginule Vlada saglasila da se u tri jednake rate njihove porodice obeštete.
Klub poslanika Bošnjačke stranke podnio je juče osam amandmana na Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o boračkoj i invalidskoj zaštiti, koji, kako su saopštili, za cilj imaju jednako tretiranje civilnih žrtava rata, kao i pravo porodice civilnih žrtava rata na pomoć države.
Iz BS-a navode da su njihovi amandmani usklađeni i sa inicijativama i apelima brojnih organizacija i udruženja, radi donošenja pravednog i kvalitetnog zakonskog rješenja, koje će tretirati civilne žrtve rata podjednako.
Predloženim izmjenama i dopunama Zakona o boračkoj i invalidskoj zaštiti, koje su podnijeli poslanici Nove srpske demokratije i Demokratske narodne partije, nijesu obuhvaćene civilne žrtve rata kao kategorija lica za koja se veže pravo koje njihove porodice ostvaruju i koja je potrebno zaštititi ovim Zakonom.
“Iako civilne žrtve rata nijesu direktni korisnici prava po osnovu predmetnog Zakona, smatramo da isti moraju biti obuhvaćeni kao lica za koja se prava njihovih porodica vežu, odnosno iz čijih okolnosti slučaja prava proizilaze”.
Iz BS-a navode da predloženim izmjenama Zakona nije precizirano ko su civilne žrtve rata, a što smatraju da mora biti definisano ovim Zakonom.
“Osim toga, izmjenama koje su definisane u Predlogu kojima je definisana porodica civilne žrtve rata nijesu obuhvaćena lica koja su državljani Crne Gore, a stradali su izvan teritorije naše države - oteti putnici iz voza u Štrpcima, kao ni lica koja su stradala u vezi sa ratnim dešavanjima, u periodu kada na teritoriji naše države nije bilo proglašeno ratno stanje, ali su ta lica žrtve dešavanja koji su nastali u vezi sa sukobima koji su se dešavali u navedenom periodu na području šire teritorije nekadašnje zajedničke države , na primjer prinudno nestali na području Kosova poslije ukidanja ratnog stanja)”.
Gorjanc Prelević je kazala da očekuju da svi prihvate amandmane koje je podnijela Bošnjačka stranka i da se jednaka prava obezbijede svim civilnim žrtavama rata, kojih u Crnoj Gori sveukupno nema mnogo.
Iz Centra za žensko i mirovno obrazovanje - Anima Kotor pozvali su poslanike da na Predlog zakona reaguju amandmanski i izjednače sve civilne žrtve rata a ne samo neke.
"Crna Gora je umiješana u ratna dešavanja devedesetih. Njene institucije učestvuju u projektovanju zaborava, selektivnog kažnjavanja i neadekvatnog odnosa prema zločinima i žrtvama što ometa suočavanje sa prošlošću, zadovoljenje pravde i stvaranja mira. Odlukom da se na selektivan način da status civilne žrtve rata samo “našim žrtvama” a ne nekim “drugim”, nastavilja se ratna politika. Neprihvatljivo je dijeljenje žrtava po osnovu etničkog porjekla i vjeroispovjesti", smatraju iz ANIME.
Bonus video:
