Iako je nesporno da komentariše stvari koje nisu u nadležnosti predsjednika Crne Gore, bilo bi preoštro reći da se šef države Jakov Milatović miješa u rad Vlade, jer ne postoje dokazi za direktan upliv u pitanja izvršne vlasti.
To je za “Vijesti” ocijenio građanski aktivista Stefan Đukić komentarišući postupanje Milatovića, kog dio javnosti i partija optužuje da pojedinim svojim potezima izlazi iz ustavnih i zakonskih ovlašćenja koja mu daje predsjednička funkcija.
Među posljednjim primjerima takvog djelovanja je to što je Milatovićev savjetnik za regionalni razvoj Aleksandar Stijović krajem decembra najavio da su skandinavski investitori zainteresovani za ulaganje u dvije državne kompanije - EPCG Željezaru i Plantaže.
Prije toga, Milatović je kritikovao partijskog kolegu i premijera Milojka Spajića zbog načina na koji pravi Vladu, sugerisao mu koga bi trebalo da pozove u nju, potom komentarisao broj potpredsjedničkih mjesta u izvršnoj vlasti, sastajao se s radnicima rudarsko-metalske industrije, razgovarao s predstavnicima Evropske banke za obnovu i razvoj o investicijama...
Dok iz Vlade nisu odgovorili na pitanja “Vijesti” o tome da li se Milatović miješa u njihov rad, njegova savjetnica za politički sistem i unutrašnju politiku Biljana Papović tvrdi da predsjednik to ne čini.
Ona navodi da Milatović komentarisanjem broja potpredsjednika u Vladi nije ulazilo u nadležnosti, personalna rješenja ili političke pregovore, već da se “ukazalo da efikasnost i optimalna struktura moraju biti priporitet prilikom kreiranja institucija”.
“To je ujedno i primarni cilj reforme javne uprave koju ista ta Vlada sprovodi”, dodaje Papović.
Ona dalje navodi da je povezivanje Vlade s potencijalnim stranim investitorima dio namjere da se kroz institucionalnu saradnju, a u skladu s nadležnostima, postignu što bolji ekonomski rezultati.
“Pokušaji da se tim primjerima potkrijepi teza da predsjednik Milatović izlazi iz ustavnih nadležnosti, mogu biti ili stvar elementarnog pravnog neznanja ili loše namjere”, ističe Papović.
Po Ustavu, predsjednik predstavlja državu u zemlji i inostranstvu, komanduje Vojskom na osnovu odluka Savjeta za odbranu i bezbjednost, proglašava zakone usvojene u Skupštini i raspisuje izbore. Uz to, šef države predlaže mandatara za sastav Vlade, dvoje sudija Ustavnog suda i zaštitnika ljudskih prava, postavlja i opoziva ambasadore na predlog Vlade, prima akreditive, dodjeljuje odlikovanja, daje pomilovanja...
Papović podsjeća i na ulogu predsjednika u zakonodavnom procesu i ovlašćenje da sagledava sadržinu određenog zakona prije proglašenja i mogućnost da Skupštini vrati na ponovno odlučivanje zakon za koji smatra da ima određene nedostatke (tzv. suspenzivni veto).
“Ostvarivanje ove funkcije predsjednika nemoguće je bez prethodnog aktivnog praćenja društvenih okolnosti koje su uslovile donošenje određenog zakona i potencijalnog preventivnog ukazivanja na probleme u pojedinim oblastima. To, zasigurno, ne znači ‘miješanje’ u nadležnost bilo kog drugog organa, jer nijedan državni organ u svojoj nadležnosti nema monopol nad iznošenjem stavova ili mišljenja u oblastima u kojima djeluje, već je to neotuđivo pravo svakog pojedinca u Crnoj Gori”, poručuje sagovornica.
Stefan Đukić konstatuje da je nesporno da Milatović komentariše stvari koje nisu u domenu njegove nadležnosti, i da to zna svako. Međutim, kaže da, s druge strane, pošto Vlada predstavlja sve građane, pa tako i predsjednika u smislu vršenja politike, svaki građanin ima pravo da komentariše, sugeriše, “miješa se” u rad.
“Možda predsjednik i više od ostalih ima tu obavezu, pošto je jedina funkcija koja je direktno birana od strane građana i zna tačno koliko ‘glasova’ nosi. To što ni u kom slučaju ne smije da prekoračuje ovlašćenja, a to smo vidjeli da nije ni lako jer ona nisu dobro definisana zbog loših zakona i Ustava (a to smo vidjeli u posljednjem mandatu Mila Đukanovića), ne znači da ne treba da daje svoje mišljenje”, napominje Đukić.
Navodeći da su Milatović i Spajić iz iste partije (Pokret Evropa sad), sagovornik kaže da među njima očito postoje različita tumačenja kako treba voditi politiku, dodajući da je to dobro.
“To nas samo može povesti ka demokratičnijem društvu, pa možda i boljim zakonima”, poručuje Đukić.
Milatović je u novogodišnjem intervjuu za “Vijesti”, odgovarajući na pitanje zašto nema konsultacija sa Vladom u vezi diplomatskih aktivnosti i predstavljanja zemlje i vođenja vanjske politike, rekao da koordinacija rada institucija sistema nedostaje Crnoj Gori, kako bi sistem davao kvalitetnije i bolje rezultate.
“Insistiram upravo na institucionalnoj saradnji i kabinet predsjednika je već početkom novembra pozvao Vladu na konsultacije o koordinaciji i generalnom usaglašavanju određenih važnih tema u domenu spoljne politike”.
Predsjednik je rekao da je neophodna i koordinacija, tj. diskusija u odnosu na teme koje se tiču odbrane i bezbjednosti, i konsultacija u odnosu na mnoge druge važne društvene teme, te da je siguran da će ona vjerovatno početkom naredne godine doći do svog izražaja.
Milatović se od stupanja na dužnost bavio i još nekim pitanjima koja potencijalno nisu u njegovoj nadležnosti - platformom za pristupanje države Evropskoj uniji (EU), prezentovanjem prostornog plana u zgradi predsjednika...
Biljana Papović kaže da su uloga, značaj i nadležnosti predsjednika jasno definisani u Ustavu. Navodi da činjenica da je predsjednik jedina ličnost koja se bira na neposrednim izborima, govori u prilog tome da je jedan od rijetkih pojedinaca koji sa punim ustavnim legitimitetom može predstavljati i zastupati Crnu Goru i građane.
Ona dodaje da se spoljnopolitičko djelovanje predsjednika, ali i ono koje se tiče unutrašnje politike, vrši u ime Crne Gore, sa ciljem ispunjavanja državnih prioriteta, a ne u ličnom i privatnom svojstvu pojedinca koji obavlja tu funkciju.
“Uzmimo za primjer proces evropskih integracija, kao jedan od ključnih prioriteta crnogorskog društva. To je set reformi koje moraju biti implementirane u našem političkom sistemu, kako bismo ispunili kriterijume EU neophodne za punopravno članstvo, u brojnim oblastima - vladavina prava, izborni proces, reforma javne uprave, ekonomske reforme, socijalna politika, obrazovanje, zaštita životne sredine...”.
Papović ističe da je ukazivanje na neophodnost reformi i unapređenje javnih politika u ovim oblastima upravo dužnost i obaveza predsjednika, imajući u vidu da su evropske integracije jedan od ključnih prioriteta spoljne politike, koji pritom podržava preko 80 odsto crnogorskih građana.
“Ne možemo govoriti o ubrzanju evropskog puta ako na unutrašnjem planu ne podstičemo reforme i uspostavljanje funkcionalnih i efikasnih institucija”, kazala je Papović, poručujući da se jasno nameće zaključak “da sinergija političkog legitimiteta i ustavne obaveze da predstavlja Crnu Goru u zemlji i inostranstvu, Milatoviću nameće obavezu da zastupa interese države, njenih građanki i građana na svim nivoima”.
Papović: Milatovićevi potezi u cjelosti usklađeni s Ustavom
Papović je kazala da banalizovanje javnih istupa predsjednika na način što se ono karakteriše kolokvijalnim sintagmama poput “miješanje u nadležnost”, “ulaženje u nadležnost” i sl, koje, tvrdi, nemaju uporište u ustavno-pravnom sistemu, ne mogu poništiti činjenicu da je svako njegovo dosadašnje djelovanje u cjelosti bilo usklađeno sa nadležnostima utvrđenim članom 95 Ustava Crne Gore.
“U tom smislu, predsjednik će i u budućnosti nastaviti da djeluje poštujući svoje nadležnosti, zadržavajući svoje nesporno pravo da se određuje prema društvenim temama od javnog interesa”, zaključuje ona.
Bonus video:
