Ministar odbrane Dragan Krapović odbio je zahtjev da hrvatski zvaničnici na čelu sa vicepremijerom i ministrom odbrane Ivanom Anušićem posjete školski brod "Jadran" tokom njihovog jučerašnjeg boravka u Crnoj Gori, saznaju "Vijesti" iz vojnih i diplomatskih izvora.
Pored Krapovićevih stavova o ploči u Morinju i Jadranu, to bi mogao biti još jedan od razloga za ljutnju Anušića i otkazivanje sastanka sa Krapovićem koji je zakazan na zahtjev hrvatske strane, tvrde sagovornici "Vijesti".
Međutim, jedan od dipomatskih izvora tvrdi da uskraćivanje posjete Jadranu nije moglo biti razlog za otkazivanje sastanka, koji je dogovoren i definitivno zakazan početkom sedmice a, otkazan u petak ujutro, nakon intervjua Krapovića TV Vijesti.
Anušić je juče na društvenim mrežama objavio da nema smisla razgovarati sa Krapovićem zbog njegovih stavova koje je proteklih dana iznio u medijima, a koji "ne ostavljaju prostor za razgovor i potpuno odudaraju od stavova Republike Hrvatske i istorijskih činjenica". Takav odgovor "Vijesti" su dobile od hrvatskog Ministarstva odbrane.
Krapović je trebalo da se sastane sa hrvatskim kolegom u Tivtu, u okviru obilježavanja Dana hrvatskog naroda u Crnoj Gori.
Krapović je u četvrtak u emisiji "Načisto" Televizije "Vijesti", rekao da shodno potpisanim sporazumima nakon disolucije Jugoslavije, Hrvatska nema pravo da traži školski brod "Jadran" i da nisu spremni da pregovaraju o vlasništvu. U vezi sa pločom u bivšem vojnom logoru Morinj Krapović je rekao da je ploča postavljena na pogrešan način i da natpis ne odgovara činjenicama i da ta ploča treba da bude zamijenjena drugom sa adekvatnim tekstom.
Anušić je ubrzo nakon svog izbora u hrvatsku vladu simbolično pokazao da će mu spor sa Crnom Gorom oko vlasništva nad brodom Jadran biti jedan od prioriteta. On je izabran 16. novembra za potpredsjednika Vlade Hrvatske, a hrvatski mediji su objavili da je sliku stavio 1 . decembra.
U hrvatskim medijima objavljeno kako je vratio fotografiju Jadrana u kabinet i odlučio maksimalno da podrži diplomatske napore koji se trenutno preduzimaju kako bi se jedrenjak vratio u Split.
NE PROPUSTITE
Crna Gora je prošle godine nizom događanja obilježava 90. godišnjicu broda, zbog čega je Ministarstvo vanjskih i evropskih poslova Hrvatske početkom avgusta u noti izrazilo "najoštriji protest", optužujući Crnu Goru da "svojata tuđu imovinu".
Hrvatska je ranije u više navrata isticala da joj, poslije raspada bivše Jugoslavije pripada školski brod "Jadran", koji se nalazi u Crnoj Gori.
Bivši premijer Dritan Abazović više puta je rekao da brod "Jadran" nije otet i pripada državi Crnoj Gori.
"U cijeloj disoluciji Jugoslavije valjda je nešto trebalo da pripadne Crnoj Gori. Tu je stavljena tačka. On pripada nama", kazao je Abazović u septembru prošle godine.
Školski brod "Jadran" građen je od 1931. do 1933. godine u brodogradilištu "H.C. Stülcken &Sohn" u Hamburgu, u Njemačkoj, za potrebe mornarice Kraljevine Jugoslavije. Brod je projektovao jugoslovenski inženjer brodogradnje Josip–Jozo Škarica. Svečano je porinut u more 25. juna 1931. a završen 27. juna 1933. godine.
U svoju prvu luku u domovini - Tivat, "Jadran" je uplovio 16. jula 1933, a Kraljevskoj Mornarici zvanično je predat na velikoj svečanosti 19. avgusta 1933. godine u Tivtu, od kada se svake godine tradicionalno obilježava njegov rođendan - Dan broda.
Hrvatska strana tvrdi da nije bilo ratova 90-ih, Jadran ne bi ostao u Tivtu, gdje je u oktobru 1990. dovezen na remont, već bi bio u hrvatskim lukama.
Crna Gora se poziva na Sporazum o pitanjima sukcesije SFRJ kojeg je potpisala tadašnja SR Jugoslavija (zajedno sa Slovenijom, Hrvatskom, Makedonijom i BiH), 29. juna 2001. u Beču a međunarodno-pravni kontinuitet SRJ je nakon referenduma i izglasavanja nezavisnosti Crne Gore u maju 2006. naslijedila Srbija. Crna Gora i Srbija su međusobno već riješile pitanje "Jadrana" sporazumom koji su 2006. potpisali tadašnji predsjednici dvije države Boris Tadić i Filip Vujanović, prema kojem je brod ostao Crnoj Gori.
Bonus video:
