Milatović: Nadamo se ulasku u EU 2028. godine, izbori više nisu pitanje života i smrti

"U jeku ruske agresije na Ukrajinu, imamo bolje razumijevanje iz Brisela da su za evropsku sigurnost jako bitni dobri susjedski odnosi"

9016 pregleda 17 komentar(a)
Milatović, Foto: Kancelarija za odnose s javnošću Predsjednika Crne Gore
Milatović, Foto: Kancelarija za odnose s javnošću Predsjednika Crne Gore

Predsjednik države Jakov Milatović poručio je danas da smatra da će Crna Gora ući u Evropsku uniju (EU) 2028. godine.

On je to rekao na sjednici Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope, odgovarajući na pitanja poslanika.

Milatović je rekao da je u Crnoj Gori bilo mnogo teških zadataka od promjene vlasti, ali da je jačanje sudskog sistema jedan od načina reformi.

"Jačanje sudskog sistema uključuje i čišćenje od raznih loših uticaja unutar njega. Imali smo situaciju da ljudi koji treba da budu borci protiv organizovanog kriminala korupcije, zapravo budu dio tog sistema. Prema Ustavu Crne Gore zbor članova tužilaštva zahtijeva dvotrećinsku većinu. Trenutno smo u fazi izbora sudija Ustavnog suda, Sudskog savjeta i do kraja mjeseca ćemo imati izbor VDT", istakao je Milatović.

Kako je konstatovao, napravljen je progres u vladavini prava, ali postoje nova poglavlja koja se tiču ekonomije i tehnička pitanja koja su spremna da budu zatvorena.

"Do kraja 2026. imamo poglavlja koja moramo zatvoriti i nadamo se ulasku Crne Gore u EU do 2028. godine. U jeku ruske agresije na Ukrajinu, imamo bolje razumijevanje iz Brisela da su za evropsku sigurnost jako bitni dobri susjedski odnosi. Vjerujem da EU takođe treba pozitivnu priču koju će biti pokazatelj ostalim kandidatima, a da je ta pozitivna priča Crna Gora. Na taj način bi mogli pokazati ostalim državama da se reforme isplate", kazao je Milatović.

Poslanica Elvira Kovač je konstatovala da smo u prošlosti imali nedostatak zalaganja na Zapadnom Balkanu i da je jedan od bitnih zadataka je obnova entuzijazma za ulaskom u EU.

Zatim je postavila pitanje Milatoviću šta misli, koji novi koncept je potreban Zapadnom Balkanu.

Milatović je istakao da smatra da postoji novi momentum u Briselu za proširenje i da mu je drago što je Evropska komisija (EK) došla sa novim planom za Zapadni Balkan (ZB) koji je iznijela predsjednica EK Ursula fon der Lajen i podsjetio na četiri stuba na kojima se zasniva plan rasta za ZB.

"Kada je u pitanju ostatak regiona, najveći korak će biti pozitivna priča kao što je Crna Gora. Ja uvijek kažem evropskim liderima da postoji određena doza skepticizma na Balkanu kada je u pitanju ulazak u EU. Kao što znate, posljednja članica koja je ušla je Hrvatska prije 11 godina i toliko godina nemamo proširenje, a u međuvremenu smo imali izlazak Velike Britanije", saopštio je Milatović.

Poslanik iz redova konzervativaca je konstatovao da Savjet Evrope slavi 75 godina od osnivanja, a zatim postavio pitanje Milatoviću koje političke lekcije se mogu povući iz tog?

"Da bih odgovorio, moram podsjetiti zašto je Savjet Evrope osnovan. Glavni razlozi su demokratija, vladavina prava. Glavna lekcija jeste da je demokratski razvoj nije jednosmjerna ulica. Ovo je postalo očigledno nakon ruske agresije na Ukrajinu. Demokratija nije jednosmjerna ulica već nešto što mora biti njegovati na dnevnoj bazi. To je najveća lekcija koju smo naučili posljednjih godina", jasan je Milatović.

Poslanik iz poslaničke grupe ALDE je podsjetio da je Crna Gora članica Savjet Evrope od 2007.godine, a da je 2012. otvorila pregovore sa EU.

Kako je kazao, Crna Gora je jedina država kandidat koja je otvorila sva poglavlja i uz potpunosti vezao svoju politiku bezbjednosti sa politikom EU i kao takva država najbliža ulasku u EU.

On je istakao nadanja njegove političke grupacije da će sadašnja vladajuća koalicija u Crnoj Gori ostati ujedinjena na putu ulaska Crne Gore u EU i pitao da li je moguće očuvati političko jedinstvo kada je u pitanju nastavak izgradnje vladavine prava i ulaska Crne Gore u EU?

"Mislim da je to mnogo bitno pitanje. Rekao sam da izbori u Crnoj Gori više nisu pitanje života i smrti i da ljudi imaju mogućnost da demokratski izaberu svoje predstavnike, što nije slučaj svugdje u svijetu", istakao je Milatović.

Kako je podsjetio, prvi put u istoriji Crne Gore je vlast smijenjena na izborima 2020. godine.

"Od tada, već imamo treću vladu. Fokus Crne Gore je izgradnja demokratije. U razvijenim državama vlade dolaze i odlaze, ali su ključne institucije koje guraju državu ka reformama. Sadašnji sastav Skupštne je iznio mnoga pitanja koja prošli sastavi nisu mogli, pogotovo izbor Sudskog savjeta, sudije Ustavnog suda i izbor guvernera CBCG", kazao je Milatović.

Milatović je saopštio da je ubijeđen da će Crna Gora, ako nastavi ovim putem, 2026. godine moći da zatvori sva poglavlja, 2027. godine da ih ratifikuje, a 2028. da uđe u EU.

Poslanica Ujedinjene ljevice iz San Marina je pitala Milatovića da li će ulazak Crne Gore u EU izvaditi male države iz izolacije?

Milatović je rekao da smatra da bi ulazak cijelog regiona Zapadnog Balkana donio napredak cijelog evropskog kontinenta i da je ruska agresija na Ukrajinu bila poziv za buđenje.

Poslanik Melon je podsjetio da je popis u Crnoj Gori bio veoma politizovan i da je predsjednik Srbije, Aleksandar Vučić istakao da je ovo pitanje veoma bitno za Srbiju.

Takođe, pitao je koje političke posljedice država Crna Gora može imati od rezultata popisa.

Milatović je odgovorio da je posljednji popis u Crnoj Gori sproveden 2011. godine i da je sljedeći trebalo da bude održan 2021. godine, ali da je otkazan zbog pandemije koronavirusa.

"Od prvog trenutka imam stav šta je popis, a to je statističko pitanje koje je sproveo Zavod za statistiku po propisima Eurostata. Veoma sam srećan da smo imali dijalog oko popisa između vlade i opozicije. Očekujem da popis, kao i svuda u svijetu, pokaže činjenice, kakve god one bile. To je najvažniji statistički izvještaj za državu i ključan za donošenje daljih odluka. Smatram da se, kada je riječ o popisu, priča samo o dva pitanja, a njih ima mnogo više. Jedno od pitanja koje je jako bitno je koliko je mladih ljudi u Crnoj Gori i na osnovu podataka sa popisa - da li imaju prilike da ostanu u Crnoj Gori", kazao je Milatović.

Poslanik Tomas Hasler je konstatovao da su slobodni mediji neophodni za demokratiju i da je zato važno da novinari i mediji rade neometeni.

Milatović je rekao da su promijenjeni zakoni i pooštrene kazne za napade na novinare što je naišlo na dobru ocjenu od EU.

"Medijske slobode su porasle, prema izvještaju Reportera bez granica. Postoje izazovi kada su u pitanju nerazjašnjeni slučajevi napada i ubistva na novinare. Za sudski sistem, to će biti težak zadatak", konstatovao je Milatović.

Poslanica Arta Bilali Zendeli iz Sjeverne Makedonije je pitala Milatovića koji su njegovi predlozi, kao mladog političara i lidera ostalim liderima u regionu?

"Region mora da teži ulasku u EU i ubrzavanju reformi. Crna Gora to radi, a nadam se i ostale države u regionu. Prosperitet i bezbjednost Balkana je u EU", odgovorio je Milatović.

Poslanik Kotje je podsjetio da dijalog Crne Gore i EU traje od 2015.

"Želim da čestitam na progresu koje vaša država uspostavlja. Reforma sudskog siestema, sloboda medija, borba protiv korupcije su neki od najbitnih elemenata", istakao je on.

"Na pitanje političke volje da nastavimo sa reformama - mislim da sve što sam rekao u izlaganju govori da postoji politička volja. Takođe, u parlamentu imamo situaciju gdje je demokratija shvaćena ne samo kao stvar brojki, već kao i razumijevanje da se moraju naći kompromisi i staviti se u cipele druge partije. Vidimo neke stvari koje nismo mogli riješiti u parlamentu posljednjih četiri ili pet godina", kazao je Milatović.

Poslanica iz Austrije je napomenula da je ta država uvijek podržavala težnje Crne Gore ka članstvu u EU.

"Drago mi je što čujem da ste imali demokratske promjene i da želite da ispunite sve kriterijume. Da li biste mi mogli reći dokle ste stigli u ostvarivanju tih kriterijuma? Šta ste učinili da mladi ljudi žele da ostanu u zemlji?"

Milatović je istakao da su, kada su mladi ljudi u pitanju, bitne dvije stavke - meritokratija prilikom zapošljavanja tj. njihove mogućnosti na tržištu kako u javnom sektoru tako i u preduzetništvu, a druga su plate.

"Ekonomske reforme koje smo sproveli su dovele do povećanja minimalne i prosječne plate i očigledno to doprinosi da mladi ljudi ostanu u Crnoj Gori. Meritokratija i ekonomski rast su put naprijed Crne Gore", zaključio je Milatović.

Milatović se prije odgovaranja na pitanja obratio poslanicima Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope.

Bonus video: