Na Međuvladinoj konferenciji u Briselu dat je realni okvir za ocjenu ispunjenosti mjerila iz poglavlja 23 i 24 i usvajanje Izvještaja o procjeni ispunjenosti privremenih mjerila (IBAR) do ljeta 2024, ali dinamika i kvalitet reformskih procesa i naša spremnost da ih ostvarimo biće presudni, rekla je ministarka evropskih poslova Maida Gorčević.
Ona je u intervjuu “Vijestima” rekla da su izazov mjerila koja se odnose na izmjenu Ustava Crne Gore i izbornog zakonodavstva, kao i izrada tabela bilansa rezultata pravosudnih procesa, posebno onih koji se odnose na napade na novinare i medijske radnike i ubistvo urednika “Dana” Duška Jovanovića.
Da li je na Međuvladinoj konferenciji održanoj u ponedjeljak u Briselu, preciziran rok u kom Crna Gora mora ispuniti obaveze u pregovorima s EU? Ako jeste, koji je to rok?
Međuvladina konferencija koja je održana nakon više od dvije godine zastoja, predstavlja potvrdu da je Evropska komisija prepoznala i da vrednuje rezultate koje je Crna Gora u veoma kratkom roku ostvarila. Takođe, ona je snažan podstrek i vjetar u leđa da još intenzivnije nastavimo sa napretkom u pristupanju EU. Sve što smo uradili u posljednjih skoro tri mjeseca, a tu prije svega mislim na imenovanja u pravosuđu, unaprijeđen dijalog vlasti i opozicije, stvaranje funkcionalne pregovaračke strukture i konstantnu usaglašenost sa zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom EU, snažan su argument da je politika proširenja bazirana na meritornom principu prioritet oko kojeg postoji konsenzus među državama članicama. U ovom trenutku preciziran je realni okvir za ocjenu ispunjenosti mjerila iz poglavlja 23 i 24, usvajanje IBAR-a do ljeta 2024, ali dinamika i kvalitet reformskih procesa i naša spremnost da ih ostvarimo biće presudni.
Koja će mjerila biti najteže realizovati i zašto?
Kad su u pitanju privremena mjerila za pregovaračka poglavlja 23 i 24, postoje određena mjerila koja se odnose na izmjenu Ustava Crne Gore, izradu tabela bilansa rezultata u pogledu pravosudnih procesa, kao i određena softverska rješenja za pristup tužilaštva relevantnim bazama podataka koja predstavljaju izazov iz različitih razloga. Tu su i izmjene koje se odnose na izborno zakonodavstvo koje, kao i izmjene Ustava, iziskuju širi društveni konsenzus... Kada govorimo o rezultatima u postupcima, tu prije svega mislimo na određene napade na novinare i medijske radnike, nažalost i na ubistvo Duška Jovanovića i ubistva drugih lica koja su dala doprinos u izvještavanju ili u borbi protiv organizovanog kriminala. Takođe, od nas se očekuje i uspjeh u postupcima koji se odnose na ratne zločine. Evropska komisija od nas očekuje određene rezultate, ne samo kroz izmjene legislative, već i u primjeni zakona.
Šta će biti ključne obaveze insititucija da bi se ispunila mjerila iz poglavlja 23 i 24?
Usvajanje strateških i normativnih akata, implementacija postojećih, kao i zakonski okvir i praksa koja potvrđuju nezavisnost, integritet i profesionalizam institucija u oblasti vladavine prava, jesu ono na čemu EK bez ostatka insistira. Tu se prije svega misli na usvajanje Strategije o reformi pravosuđa i nove IKT strategije. Kad je riječ o normativnim aktima, očekuju se određena usvajanja zakonskih rješenja koja se tiču disciplinske i etičke odgovornosti sudija i državnih tužilaca. Takođe, to se odnosi i na prihvatanje GREKO (Grupa država Savjeta Evrope za borbu protiv korupcije) preporuka po pitanju normativnih akata koji se odnose na zakon o sprečavanju korupcije, a isto tako i usvajanje strateškog dokumenta koji bi taj zakon pratio. I po ovom pitanju, kao i po svim pitanjima kada je riječ o poglavljima 23 i 24, EU želi da vidi i konkretnu primjenu ovih rješenja.
Evropski komesar Oliver Varhelji ponovio je u ponedjeljak da su poglavlja 23 i 24 prioritet u pregovorima, naglašavajući i važnosti medijske regulative. Na šta se tačno to odnosi?
Medijski zakoni predstavljaju osnov za uživanje slobode izražavanja koja se, naravno, ne ogleda samo u pravima svakog pojedinačnog građanina da iznosi svoje stavove i mišljenja, već, prije svega, slobodu novinara da bez ikakvih bojazni vrše svoj posao. Iz tog razloga smo u obavezi da legislativni okvir za ostvarivanje ovih prava bude na najvišem nivou, u skladu sa najvišim standardima. Vjerujemo da ćemo uskoro uspjeti da dostavimo medijske zakone u svojoj finalnoj verziji Briselu. Na tim zakonima su radili eksperti Savjeta Evrope i vjerujem da će dobiti i pozitivno mišljenje Evropske komisije.
Isto tako, u prethodnom periodu je rađeno, a svakako će biti i ubuduće, na izmjenama i krivičnog zakonodavstva koje se tiče slobode izražavanja, kako nikad više ne bi došli u situaciju da akteri napada na novinare i medijske radnike ostanu nekažnjeni ili budu neadekvatno sankcionisani. Donošenjem medijskih zakona ćemo konačno imati i adekvatne mehanizme zaštite prava privatnosti svih lica, ali koji neće ni na koji način uticati na ostvarivanje slobode izražavanja svih građana, kao i esencijalnog principa - prava javnosti da bude informisana.
Da li mjerilo koje se tiče slobode medija, odnosno rješavanja slučajeva napada na novinare, ulazi u kvotu mjerila koja treba ispuniti do ljeta? Ako ulazi, koja mjerila su još tu?
Brisel želi da vidi jasne i mjerljive rezultate po pitanju medijskih sloboda. Osnov tome je usvajanje medijskih zakona, kao i u prethodnom periodu usvojena Strategija koja treba da prati te medijske zakone. I naravno na tužilaštvu, sudstvu, ali i policiji je da istraže i dovedu do pravosnažnih presuda slučajeve napada na novinare ili kršenja medijskih prava ili prava medijskih radnika. Da bismo to sproveli, neophodnoje da osnažimo Državno tužilaštvo, ali i Upravu policije kvalitetnim, profesionalnim ljudima koji će moći da se suoče sa ovakvim izazovima, i da ona pitanja koja godinama opterećuju crnogorsku javnost, budu okončana pravosnažnim sudskim presudama.
Da li je na Međuvladinoj konferenciji, osim pohvala Crnoj Gori, bilo i kritika za rad u nekim oblastima? Ako jeste, u kojim i zašto?
Medijski zakoni, dalja i intenzivnija borba protiv organizovanog kriminala i korupcije sa pravosnažnim presudama su stvari na kojima moramo intenzivnije raditi. Vlada je čvrsto opredijeljena za reformske procese, posebno integracione i oni su u ovom trenutku njen prioritet. Ovo je proces u kojem smo zajedno, dakle, moramo se uključiti svi i dati svoj doprinos da bi isporučili rezultate u jako kratkom roku. Pored toga, ne smijemo bježati ni od činjenice da uslovi za rad onih institucija koje treba da se bave borbom protiv organizovanog kriminala, prije svega Uprave policije, Specijalnog državnog tužilaštva, al i sudova, nisu na onom nivou na kome bi željeli. Neophodno je da u narednom periodu, što je podsjećano više puta i kroz ekspertske misije i tokom posjete Briselu, osnažimo sve ove institucije koje su na prvoj liniji borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije. Više puta je ukazano i na činjenicu da proces koji je započet mora biti i finalizovan, i da to što smo imenovali nosioce pravosudnih funkcija jeste veoma važan iskorak, ali čeka nas značajan put koji moramo preći.
“Inoviraćemo i osnažiti strukturu za pregovore”
Kad će biti kompletirana pregovaračka struktura i šta je po tom pitanju preostalo da se uradi?
Vlada je 1. decembra 2023. godine usvojila Odluku o uspostavljanju strukture za pregovore o pristupanju Crne Gore u EU. Kao što znate, 29. decembra prošle godine, Vlada je imenovala Predraga Zenovića za glavnog pregovarača. Nakon toga smo obrazovali radne grupe za pregovaračka poglavlja 23 - Pravosuđe i temeljna prava i 24 - Pravda, sloboda i bezbjednost. Na posljednjoj sjednici, Vlada je, u skladu sa novom metodologijom pristupnih pregovora s EU, imenovala šest pregovarača za vođenje pregovora o pristupanju Crne Gore EU, za šest tematskih klastera u okviru kojih su svrstana 33 pregovaračka poglavlja. Paralelno sa tim, Ministarstvo evropskih poslova je pristupilo inoviranju sastava svih pregovaračkih radnih grupa. Pozvali smo NVO da predlože predstavnike za članove radnih grupa za 33 pregovaračka poglavlja. Ova procedura je završena i očekujemo da će odluke o novim radnim grupama biti usvojene do sredine februara. Takođe, uskoro se očekuje i formiranje Savjeta za vladavinu prava u čiji će rad biti uključen i predstavnik NVO sektora.
Na ovaj način ćemo inovirati i osnažiti strukturu za pregovore, i vjerujem da će se to, na kvalitetan način odraziti na koordinaciju sprovođenja obaveza iz pregovaračkog procesa, u smislu da ćemo brže, kvalitetnije i odgovornije ispuniti preostale obaveze i obezbijediti opipljive rezultate i vidljiv napredak u interesu svih građana i građanki Crne Gore.
Bonus video:
