Inicijative za ocjenu ustavnosti i zakonitosti Uredbe o izmjenama i dopunama Uredbe o zastupniku Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava (ESLJP) neosnovane su, ocijenili su iz Vlade.
Vlada je danas na elektronskoj sjednici usvojila Predlog odgovora na inicijative za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti i zakonitosti odredbi člana četiri Uredbe o izmjenama i dopunama Uredbe o zastupniku Crne Gore pred ESLJP.
Te inicijative podnijeli su Valentina Pavličić, Mitar Šušić, Sava Dragić i Periša Perović.
U odgovoru Vlade se navodi da podnosioci inicijativa osporavaju ustavnost člana četiri Uredbe, navodeći da se tim članom uvodi povratno dejstvo, odnosno neustavni princip retroaktivnosti u primjeni prava.
“I da je ratio legis predmetnih izmjena i dopuna isključivo ad hominem, čime gotovo laički unose subjektivno i proizvoljno tumačenje predmetnog člana”, dodaje se u odgovoru.
Ističe se da je osporenom odredbom člana četiri propisano da zastupnik i zamjenik zastupnika imenuje se na četiri godine i da ista osoba može biti imenovana za zastupnika, odnosno zamjenika zastupnika najviše dva puta.
Iz Vlade su podsjetili da zastupnika i zamjenika imenuje i razrješava Vlada na osnovu javnog poziva, na predlog ministra nadležnog za poslove pravosuđa, kao i da se odluka o imenovanju i razrješenju abjavljuje se u Službenom listu.
NE PROPUSTITE
Oni su istakli da o imenovanju i razrješenju zastupnika i zamjenika zastupnika Vlada izvještava ESLJP.
Kako su naveli iz Vlade, u relevantnoj pravnoj teoriji izdvaja se stanovište da nije svaka primjena novog izvora prava (pa i uredbi kao podzakonskih opštih pravnih akata) na pravne odnose (stanja) nužno nedopuštena retroaktivna primjena.
„Ključno pitanje kod „retroaktivnosti“ je da li je novi izvor prava (zakon, uredba) u dovoljnoj mjeri različit, uprkos njegovom nužno retrospektivnom dejstvu“, rekli su iz Vlade.
Oni su kazali da puko razlikovanje vremena nastanka nekog pravnog odnosa i vrijeme stupanja na snagu novog zakona ili uredbe nije dovoljno za određivanje pojma „retroaktivne primjene propisa“.
Iz Vlade su istakli da podnosioci inicijativa, osim nabrajanja i apstraktnog tumačenja ustavnih načela, citiranjem članova Konvencije Savjeta Evrope i presuda ESLJP koje nijesu mjerodavne za član predmetne inicijative, kao i mišljenja i stavova relevantnih međunarodnih tijela, ni u kojem slučaju ne daju pravno valjane činjenice ni za minimum osnovanosti inicijative.
„Podnosioci inicijativa neutemeljeno osporavaju ustavnost člana 4 Uredbe o izmjenama i dopunama Uredbe o zastupniku Crne Gore pred ESLJP, jer se njime navodno uvodi povratno dejstvo, odnosno neustavni princip retroaktivnosti u primjeni prava, te da je ratio legis predmetnih izmjena i dopuna isključivo ad hominem“, rekli su iz Vlade.
Kako su kazali, podnosioci inicijativa time gotovo laički unose subjektivno i proizvoljno tumačenje predmetnog člana.
Iz Vlade su rekli da je, kada je riječ o ustavnosudskoj praksi, pitanje retroaktivnog dejstva Zakona razmatrao i Ustavni sud Crne Gore, u rješenju od 30. oktobra 2018. godine, kada je pokrenuta inicijativa za ocjenu ustavnosti nekoliko odredbi Zakona o tumačima.
Oni su naveli da Ustavni sud nije prihvatio tu inicijativu, navodeći u obrazloženju da nema ustavno-pravnih smetnji da se, u cilju preovlađujućeg javnog interesa, oblast tumačenja, koja je do tada bila uređena podzakonskim aktom, cjelovito uredi Zakonom i time doprinese unaprjeđenju kvaliteta i efikasnosti rada tumača.
Kako su rekli iz Vlade, Ustavni sud je tada ocijenio da osporeno zakonsko rješenje nije diskriminatorsko.
U odgovoru Vlade se ističe da se članom jedan uvodi ograničenje mandata zastupnika i zamjenika zastupnika, što proizilazi iz izvornog ovlašćenja Vlade da uređuje organizaciju i rad državne uprave, o čemu su suštinski saglasni i podnosioci inicijative.
„To stvara uočljivu kontradiktornost u iznijetim razlozima kojima se osporava predmetni član četiri“, naglasili su iz Vlade.
Oni su kazali da se u nastavku sadržine predmetnih inicijativa navodi da je ratio legis inoviranja Uredbe prekid legitimnog i legalnog mandata zastupniice Valentine Pavličič i da se navedena državna funkcija dodijeli ,,projektovanom'' personalnom rješenju.
„Međutim, drugi mandat zastupnice Valenine Pavličič, nije istekao, odnosno njena funkcija nije prestala – ni legalno, ni legitimno. Stoga, njen treći mandat nije, niti je mogao legalno i legitimno početi, a zatim teći“, naglasili su iz Vlade.
Kako su kazali, riječ je o ništavom mandatu, „skopčanom s flagrantnim izigravanjem propisa, o notornom i organizovanom ogrješenju o važeće pravo i bona fides, kako prethodne zastupnice Valentine Pavličič, tako i prethodnog ministra pravde Marka Kovača“.
Iz Vlade su kazali da je to prošlo neopaženo, a nije se smjelo desiti i dopustiti.
Oni su podsjetili da je zastupnica Crne Gore pred ESLJP ponovo imenovana za zastupnicu na sjednici Vlade u julu prošle godine, na predlog ministra pravde.
„U predlogu ministra pravde, navedeno je da je Vlada Crne Gore 19. septembra 2019. godine imenovala Valentinu Pavličić za zastupnicu Crne Gore pred ESLJP, koji mandat joj ističe 19. septembra 2023. godine“, podsjetili su iz Vlade.
Oni su rekli da je na sjednici Vlade, imenovanoj zastupnici prekinut mandat dva mjeseca prije isteka mandata, da bi bila ponovo imenovana (suprotno tada važećoj Uredbi).
„U podnijetom predlogu, izostavljena je činjenica da je imenovana zastupnica bila imenovana i prije 19. septembra 2019. godine, odnosno 24. septembra 2015. godine, kada joj je otpočeo prvi mandat, kako bi se izbjegao zaključak da je zastupnica novom odlukom Vlade zapravo imenovana na treći mandat“, navodi se u odgovoru Vlade.
Dodaje se da je odredbom član četiri, stav jedan Uredbe o zastupniku Crne Gore pred ESLJP bilo propisano da se zastupnik imenuje na period od četiri godine, uz mogućnost ponovnog imenovanja.
„Jezičkim tumačenjem dijela citirane odredbe, ponovno imenovanje ne podrazumijeva više od dva imenovanja. Do istog zaključka dolazi se i primjenom metode teleološkog tumačenja, jer se ograničenje mandata smatra dobrim (i neophodnim) primjerom, zastupljenom u svim sistemima demokratije“, ističe se u odgovoru.
Iz Vlade su rekli da je, osim što je cilj inoviranja Uredbe bio otklanjanje naznačenih institucionalnih sračunatih nevaljanosti s jedne, s druge strane plod pažljive analize.
„Jedan od bazičnih slojeva ove odluke neupitno stremi jačanju transparentnosti i konkurentnosti u postupku izbora zastupnika i zamjenika zastupnika pred ESLJP koji do sada nikada nije bio biran na ovaj i ovakav način njegujući princip vladavine prava i pravnu organizaciju države“, naveli su iz Vlade.
Oni su naglasili da su ranije prakse da ministar pravde samovoljno predlaže kandidate bez javnog poziva, zamijenjene novim naprednijim postupkom koji omogućava svim kvalifikovanim kandidatima da se prijave.
Time se, prema njihovim riječima, stiču uslovi za izbor najkompetentnijih pojedinaca, čime Crna Gora predstavlja prvu državu u regionu koja u postupak za izbor zastupnika i zamjenika zastupnika inkorporira javni poziv.
Iz Vlade su naveli da se i odluka o ograničavanju mandata takođe temelji na načelima prevencije zloupotrebe funkcije i stvaranju neprikladno dugotrajnog uticaja.
„Što pomaže u održavanju univerzalnih demokratskih principa, podsticanju odgovornosti i sprečavanju prekomjerne koncentracije funkcionalne moći u jednom licu“, dodali su iz Vlade.
Kako su rekli, nepobitno se može tvrditi da su podnosioci inicijative nedovoljno obradili komparativna normativna rješenja i dobre prakse, imajući u vidu da u većini država, članica Savjeta Evrope, najviši organ izvršne vlasti bira zastupnika odnosno agenta države pred ESLJP, dok su normativna rješenja o trajanju i ograničenju mandata heterogena, zavisno od države i njenog pravnog sistema.
„Podnosioci inicijativa su s grubim previdom, hotimice ili nehotice, konstatovali da u državama članicama Savjeta Evrope nema ograničenja mandata zastupnika (agenta)“, navodi se u odgovoru.
Ističe se da se u Bosni i Hercegovini zastupnici biraju na period od pet godina i da mogu biti ponovo imenovani.
„Najduži period na koji jedna osoba može biti imenovana i obavljati funkciju zastupnika Vijeća ministara je deset godina. U Letoniji mandat zastupnika traje četiri godine sa mogućnošću reizbora“, dodaje se u odgovoru.
Navodi se da u Srbiji mandat zastupnika traje pet godina sa mogućnošću reizbora, dok su države poput Moldavije i Rumunije imale u kraćem vremenskom periodu promjene agenata odnosno zastupnika pred ESLJP.
„Ne treba zanemariti da zastupnik odnosno agent i zamjenik zastupnika države pred ESLJP predstavlja sui generis funkciju, kako navode podnosioci inicijative, te se ogleda u specifičnoj ulozi i zadacima koji su mu dati u nadležnost i zbog toga čega će imati i poseban odnos lojalnosti prema Vladi koja je ga je imenovala i birala“, kazali su iz Vlade.
Oni su naveli da u javnom sektoru svake države određena radna mjesta podrazumijevaju odgovornosti u opštem interesu, odnosno, sudjelovanje u vršenju funkcija dodijeljenih od državnih autoriteta i da svi koji rade na takvim radnim mjestima nesporno imaju segment suverenog državnog djelovanja.
„Imajući u vidu navedeno, a u skladu sa praksom ESLJP, utvrđeno je da su osobe kojima je opredijeljeno pravo funkcionalnog autoriteta dužna da isti reprezentuju u skladu sa državnim unutrašnjim i spoljašnjim suverenitetom, kako je potvrđeno i praksom ESLJP“, navodi se u odgovoru.
Iz Vlade su rekli da se u obrazloženju predmetnih inicijativa navodi sudska praksa ESLJP, mišljenja Venecijanske komisije i minimalni standardi sudijske nezavisnosti Međunarodne advokatske komore, koji se odnose na retroaktivnost određenih odlukla ili propisa.
Oni su rekli da citirane presude, među kojima su Baka protiv Mađarske – koji se odnosi na privremeni prestanak mandata predsjednika suda i Broda i Bojara protiv Poljske koji se odnosi na osiguranje trajanja sudijskog mandata, nijesu mjerodavne za predmetne norme koje sadrži Uredba o zastupniku Crne Gore pred ESLJP.
„Podnosioci inicijativa kontradiktorno i konfuzno pojašnjavaju status i funkciju zastupnika i zamjenika zastupnika, navodeći da je riječ o ekspertsko-diplomatskom kadru i sui generis javnoj funkciji, primjenjujući analogiju sudske prakse koja se isključivo odnosi na sudijsku, odnosno tužilačku funkciju“, ocjenjuje se u odgovoru Vlade.
Ističe se da zato nije uputno i korektno primjenjivati ista pravila koja tangiraju nosioce sudijskih i tužilačkih funkcija na funkciju zastupnika, odnosno agenta države pred međunarodnim organima, odnosno ESLJP.
Iz Vlade su rekli da tu funkciju u svim pravnim sistemima država članica Savjeta Evrope direktno bira Vlada na predlog Ministarstva pravde, odnosno u pojedinim slučajevima zajedničkom odlukom Ministarstva pravde i Ministarstva vanjskih poslova.
Oni su rekli da su izuzetak države gdje je ta funkcija u okviru redovnog posla i nadležnosti međunarodnih odjeljenja Ministarstva vanjskih poslova ili Ministarstva pravde.
„To ukazuje da je riječ o funkciji koja direktno proizilazi iz izvršne vlasti, te nije uporediva sa funkcijama koje pripadaju sudskoj grani vlasti“, rekli su iz Vlade.
Kako su kazali, imajući u vidu nezakonito ponovno imenovanje zastupnika, nema ustavnopravnih smetnji da se u cilju preovlađujućeg javnog interesa i to značajno pitanje uredi na način kojim bi se u znatnoj mjeri doprinijelo unaprjeđenju izvjesnosti, a time i kvaliteta i efikasnosti rada Kancelarije.
U odgovoru se navodi da je dosadašnja primjena Uredbe, koja je posljednji put donijeta prije deset godina, ukazala na određene nedostatke i probleme vezane za rad zastupnika.
„A koji se prije svega odnose na nedovoljno precizirane uslove za imenovanje zastupnika, proceduru imenovanja, kao i nedostatak normi kojim se precizno reguliše trajanje mandata, što je u konačnom dovelo do nezakonite Odluke Vlade o ponovnom imenovanju iste zastupnice, u julu 2023. godine“, dodaje se u odgovoru.
Iz Vlade su istakli da novo rješenje koje je predviđeno nije diskriminatorsko i da je utemeljeno na objektivnom i razumnom opravdanju.
„I ima legitiman cilj – da se djelovanje Zastupnika, koje je do sada bila nejasno, jasnije uredi i time u znatnoj mjeri doprinese izvjesnosti trajanja mandata, kvalitetu i efikasnosti rada Kancelarije zastupnika“, dodali su iz Vlade.
Vlada smatra, kako se dodaje u odgovoru, da je dopuštena primjena nove Uredbe, zato što postoji potreba da se jedno (do sada) nedovoljno uređeno stanje uredi, rukovodeći se principom proporcionalnosti i preovlađujućeg legitimnog javnog interesa.
Oni smatraju da je primjena novog izvora prava dopuštena, što znači da nije retroaktivna.
Iz Vlade su naveli i da se položaj zastupnika, kao osobe od javnog povjerenja, ne smatra stečenim pravom, pa su time lišeni argumenta i potencijalni stavovi u tom pravcu.
„Cijeneći sve prethodno navedeno, smatramo da podnesene inicijative za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti i zakonitosti Uredbe o izmjenama i dopunama Uredbe o zastupniku Crne Gore pred ESLJP prava nijesu osnovane“, zaključuje se u odgovoru.
Bonus video:
