Poslanički klubovi u Skupštini Crne Gore još nijesu dobili predlog rezolucije o genocidu u Šahovićima, zbog čega većina njih nije željela “Vijestima” da saopšti stav o tome.
Da bi formalno ušao u skupštinsku proceduru, predlog rezolucije treba da ga potpišu najmanje četiri poslanika. Autori predloga su reis Islamske zajednice Rifat Fejzić i akademik Šerbo Rastoder.
Kao razloge za izglasavanje rezolucije, kako su “Vijesti” objavile u nedjelju, navode da je prije 100 godina, u mirnodopskim uslovima, počinjen masovni zločin nad muslimanskim stanovništvom u Vraneškoj dolini, a povod je bilo ubistvo iz zasjede Boška Boškovića, tadašnjeg načelnika Ministarstva unutrašnjih djela u penziji. Rezolucijom je, između ostalog, predloženo da Skupština ocijeni da stogodišnje ćutanje o masovnom zločinu nad nevinim građanima dodatno obavezuje na osudu tog i svakog sličnog zločina...
NE PROPUSTITE
“Vijesti” su najveće poslaničke klubove pitale kakav je njihov stav o predlogu rezolucije o pokolju u Šahovićima (današnje Tomaševo) i da li će je podržati ako dođe na dnevni red Skupštine.
Iz vladajućeg Pokreta Evropa sad (PES) “Vijestima” su rekli da nijesu dobili predlog rezolucije i da za sada ne mogu da je komentarišu. Isti odgovor “Vijesti” su dobile od opozicionih Demokratske partije socijalista (DPS) i Građanskog pokreta URA.
Portparol Demokrata Mitar Paunović rekao je da će se ta partija o rezoluciji izjasniti kad ona uđe u skupštinsku proceduru.
“Podsjećam da su Demokrate jedna od rijetkih partija koja je glasala za rezolucije o genocidu u Srebrenici, Velici, Pivi, mjestima gdje su žrtve bile ljudi različitih vjera, i islamske i pravoslavne. To nije bio samo čin političke volje, već i izraz dubokog poštovanja prema ljudima, žrtvama i vrijednostima”, rekao je Paunović “Vijestima”.
Iz Nove srpske demokratije nijesu odgovorili na pitanja “Vijesti”.
Poslanik i lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević rekao je u utorak u intervjuu za TV Adria da njegova partija neće podržati ovu rezoluciju ne zato što, kako kaže, žele da relativizuju ili dovedu u pitanje bilo koji zločin koji je napravljen nad muslimanskim stanovništvom, nego što smatraju to u ovom trenutku ne doprinosi ni pomirenju, ni putu ka EU.
Prema riječima Kneževića, onda bi trebalo donijeti rezolucije za svaki vijek barem jednu - počevši od Vidovdana 1389. godine, pa do 1912. i 1913. godine, odnosno “od onoga danka u krvi, do rušenja manastira, zločina na pravoslavnim stanovništvom, do islamiziranja pravoslavnog stanovništva”.
On je kazao da misli da je rezolucija test za Vladu Milojka Spajića.
Član Predsjedništva Socijaldemokrata Nihad Canović saopštio je u ponedjeljak da vjeruje da će se u Skupštini postići konsenzus o sadržaju rezolucije o zločinu u Šahovićima.
NE PROPUSTITE
Iz Bošnjačke stranke su dan ranije “Vijestima” rekli da kada ta rezolucija dođe na dnevni red Skupštine, oni će na organima stranke zauzeti stav o tome, cijeneći, prije svega, interes bošnjačkog naroda.
Bonus video:
