Stotinu dana rada Vlade: Spajić ponavlja obećanja, rok prolongira

Premijer Milojko Spajić ponovio je juče da će podnijeti ostavku ako ne ispuni obećanje o 1.000 eura prosječne i 700 eura minimalne plate, ali je ispunjenje tog cilja ponovo oročio na godinu - što je rok koji je, prema njegovim ranijim najavama, počeo da teče u novembru prošle godine. Spajić je ranije obećao veće plate kroz program “Evropa sad 2” godinu nakon formiranja Vlade, što se desilo 31. oktobra 2023, a ni juče nije iznio više detalja o tome kako planira da ispuni obećanje.

Na konferenciji za medije povodom 100 dana rada Vlade, odgovarajući na pitanje da li će podnijeti ostavku ako prosječne plate za godinu ne budu 1.000 eura i minimalne 700, Spajić je odgovorio - “apsolutno”.

Istakao je da Fond PIO nikad neće biti ukinut, kao što nije ni Fond zdravstva iako se ne uplaćuju više doprinosi, već “ima rekordni budžet za 2024. godinu”. On je rekao da je bilo straha i pri sprovođenju programa “Evropa sad 1”, te da je dvije godine kasnije zdravstvo i dalje dostupno građanima.

Upitan koliko će biti smanjeni doprinosi, rekao je da će “javnost biti blagovremeno obaviještena”.

Podsjetio je da je Vlada pristupila jačanju pregovaračke strukture, kao i da je imenovan glavni pregovarač i 25 radnih grupa za pregovaračka poglavlja.

Istakao je da je Vlada pripremila i reformske mjere za Reformsku agendu Plana rasta za Zapadni Balkan, gdje postoji finansijski potencijal od, kako je naveo, 413 miliona eura.

Spajić je ocijenio da je mnogo izazova pred Vladom, ali da je za kratko vrijeme uspjela da pokrene proces EU integracija, ekonomiju i infrastrukturu.

“Vlada neće iznevjeriti, sve obećano će ispuniti”.

Ako neko ima dokaze protiv Milovića, neka to javno iznese

Spajić nije odgovorio na pitanje “Vijesti” da li je on ili neko od članova Vlade dobio objašnjenje ministra pravde Andreja Milovića zašto je odbio da izruči turskog državljanina Binalija Čamgoza. Rekao je da je to prije pitanje za Milovića, ako on ima da objasni nešto što dosad nije.

Upitan da li je imao komunikaciju sa turskim zvaničnicima u posljednje vrijeme u vezi slučaja državljanina te zemlje, Spajić je kazao da ima intenzivnu komunikaciju sa turskim partnerima i da će tako i nastaviiti:

“Ta komunikacija je višestrana, višeslojna, ima više od 30 tema o kojima non-stop razmjenjujemo mišljenja, tako da je to prirodna stvar”.

Na pitanje da li Milović i dalje ima njegovo povjerenje, rekao je da je gro rada za zatvaranje privremenih mjerila u poglavljima 23 i 24 upravo u njegovom resoru.

“Brzina kojom se trenutno odvija taj tempo rada je veoma intenzivna. Sigurno ćemo za mjesec, dva postići u tom sektoru mnogo veće rezultate nego bilo ko prije nas. Fokusirajmo se na rezultate, a ne na rekla-kazala priče. Volio bih da, ako bilo ko ima dokaz protiv gospodina Milovića, da se to javno iznese, druge priče me ne interesuju. Samo me interesuje rad i rezultat njega, i svakog drugog člana Vlade. Ako bude zadovoljavao, ostaće tu do daljeg, ako ne bude - neće”.

Na pitanje kako vidi optužbe na račun Milovića da se druži ili ima kontakte sa članovima organizovanih kriminalnih grupa, odgovorio je da “jedan sekund” nije gledao sjednicu Odbora za bezbjednost i odbranu, “niti će ikad u životu gledati to”.

“Reforme treba da okrenu ovu državu prema EU, obogate građane i treba da naprave vladavinu prava, da svaki građanin bude jednako tretiran. Sve što ide u tom pravcu - podržavam. Egoistično prepucavanje ne podržavam, niti želim o tome da raspravljam.

Spajić nije odgovorio na pitanje da li smatra da treba da bude smijenjen šef Specijalnog policijskog odjeljenja Predrag Šuković.

Za UP i ANB nisu važna imena, nego stručnost

Odgovarajući na pitanje da li je razgovarao sa direktorom policije Zoranom Brđaninom i da li je eventualno opcija da se on sam povuče, Spajić je kazao:

“Kao država treba da se ponašamo odgovorno. Svaka institucija treba da se poštuje, ako je sud nešto presudio, treba da se poštuje odluka suda. Mi ćemo u Vladi naći način da prevaziđemo izazove i to je to”.

Na pitanje “Vijesti” da li je dogovorio sa Brđaninom koju će funkciju obavljati ako podnese ostavku, rekao je da se ni sa kim nije dogovarao. Kazao je da je zajedno sa ministrom unutrašnjih poslova Danilom Šaranovićem razgovarao sa Brđaninom, ocijenivši da će sva personalna rješenja biti na dobrobit Crne Gore.

“Svaki potez u tom pravcu pozdravljam, želim da podržim, ubijeđen sam da će sva rješenja koja budu u budućnosti predstavljena biti pozdravljena. Ljudi će vidjeti da je nama cilj građenje institucija”.

Šaranović je podsjetio da su poslanici glasali protiv rezultata rada Uprave policije za godinu dana mandata Brđanina.

“Kao neko ko razumije što je predstavnička demokratija, postupio sam po zakonu”, rekao je Šaranović, koji je u decembru predložio smjenu Brđanina.

Rekao je da nisu bitna imena, već da na čelo policije dođe neko ko je stručan i ko će odgovoriti zadacima.

Na pitanje da li će biti smijenjen direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost Boris Milić, Spajić je odgovorio da insistira da se “držimo principa institucionalnih gledanja stvari”.

“Interesuje me samo da ta institucija radi, kao i svaka druga. Mislim da ANB dosta korektno radi svoj posao i treba da nastavi... Ako bude potrebe za personalnim promjenama, desiće se, nije nikakav problem. Ne znam hoće li se desiti, neće li se desiti. Ne govorim za direktora, ovu ili onu funkciju, to se radi na sistematski, institucionalan način i svaka odluka Vlade mora tako da se donosi, a ne na principu rekla-kazala”.

Nije skoro bilo priče o “Jadranu”, važni dobri odnosi sa Hrvatskom

Ministar odbrane Dragan Krapović rekao je da u posljednje vrijeme nije bilo kontakata sa Hrvatskom u vezi sa sporom o školskom brodu “Jadran”.

Naglasio je da su dobrosusjedski odnosi “pri samom vrhu liste prioriteta”.

“Sve što je nekome sporno, pa i našim prijateljima i susjedima iz Hrvatske, može biti predmet razgovora, međutim kada se radi konkretno o školskom brodu ‘Jadran’, moj je stav da ne može biti predmet nikakvih zvaničnih pregovora”.

Spajić je poručio da je bitno sa Hrvatskom imati strateške i dobre odnose i da će ova Vlada dati “apsolutni maksimum” da do toga dođe:

“Sve potencijalne probleme bih rješavao u duhu kompromosa i razgovora. Postoji veliki potencijal za to, nema potrebe da dižemo tenzije. Jednosavno, vratimo se dobrim, operativnim odnosima koji mogu postati i bolji nego prije”.

Snijeg problem i drugih država

Ministar turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Vladimir Martinović ocijenio je da problem manjka snijega nije samo crnogorski, veći drugih zemalja. On je rekao da situaciju prate i rade šta je moguće.

Ocijenio je da su rezultati zimske sezone lošiji nego prije dvije godine, ali i da novac za vještačko osnježavanje nije u njihovim rukama.

Poručio je da topovi na trenutnim temperaturama ne bi mogli da proizvode snijeg, sve i da ih imamo.

Crna Gora je jedina država regiona u kojoj skijaška sezona još nije otvorena na državnim skijalištima...

Bez otpuštanja u Željeznici

Da pri najavljenom pripajanju Održavanja željezničkih voznih sredstava (OŽVS) kompaniji Željeznički prevoz (ŽPCG) neće biti otpuštanja 186 radnika, kazao je ministar saobraćaja i pomorstva Filip Radulović. Istakao je da je proces potreban kako bi se izbjeglo uvođenje stečaja u OŽVS, jer ta firma, kako je ocijenio, može da ugrozi čitav željeznički sektor.

Radulović je istakao da će postojati “blagi” socijalni program, odnosno da će oni koji imaju nekoliko godina do penzije - u nju moći ranije.

Ocijenio je da je željeznički sistem loš i zapostavljen, a da je poslovanje OŽVS od osnivanja problematično i da ta firma sada ima milionski dug. Najavio je i da će informacija o tome biti usvojene na narednoj sjednici Vlade.

“Biće jedan manje Odbor direktora. Od prvog dana sam insistirao na depolitizaciji bordova i javne uprave. Imam punu podršku premijera za to, imaćemo makar dva profesionalca u svim odborima direktora u mojoj nadležnosti. Biće i prekvalifikacija radnih mjesta. Ko hoće da radi, država će obezbijediti radna mjesta u željezničkom prevozu”.

Upitan zašto država ne čeka novac od EU za drugu dionicu auto-puta Andrijevica-Mateševo, Radulović je kazao da se čeka završetak studije izvodljivosti. Taj proces, kako je naveo, nije u njihovim rukama i ne mogu više da čekaju sa kapitalnim projektima, zbog čega su i pokrenuli radove.

Naglasio je da su rezultati popisa loši i da se mora brže raditi na razvoju sjevera.

Saradnja sa MMF-om odlična

Na pitanje da li je Međunarodni monetarni fond (MMF) saglasan sa sprovođenjem programa “Evropa sad 2” i podržavaju li povećanje plata, ministar finansija Novica Vuković kazao je da sa tom institucijom imaju odličnu saradnju i partnerstvo. Naglasio je da je prvi stub ovog ekonomskog programa počeo kroz isplatu minimalnih penzija, te da će više detalja objaviti u fiskalnoj strategiji koja je najavljena za period april-jun.

Spajić je dodao da Crna Gora mora da ima kvalitetnu saradnju sa međunarodnim institucijama. Ocijenio je da je saradnja prethodne vlade sa Svjetskom bankom bila užasna, te da je postojao rizik da se dospije na crnu listu zbog tendera za aerodrome koji je trajao osam godina.

Naveo je da su fokusirani na kapitalne projekte, da kapitalni budžet iznosi 240 miliona eura, te da će raditi i na rješavanju problema Željezare Nikšić, rudnika Brskovo i Berane.

Komentarišući deficit budžeta od 146 miliona eura u decembru, Vuković je kazao da su izvršili sve planirane obaveze za 2023. i da je do deficita došlo jer su budžetski rashodi iznosili 400 miliona, umjesto planiranih 237 miliona.

Pljevlja i obećanih 500 miliona “u retrovizoru”

Da se Spajić na pres konferenciji založio za otvaranje rudnika uglja u Beranama, a “zaboravio” da pomene Pljevlja kojima je ranije, kao ministar finansija, obećao investicije od 500 miliona eura, kazao je ekonomski analitičar Dejan Mijović.

“Vijesti” su 2021. objavile da je Spajić tokom posjete Pljevljima najavio pola milijarde eura investicija i otvaranje hiljadu radnih mjesta.

“Ponovio je da mu je najprioritetniji cilj brzi prijem u EU, a ‘zaboravio’ da to podrazumijeva pravno obavezujuće usklađivanje ekonomske i klimatske politike sa evropskom Zelenom agendom i ubrzano napuštanje uglja kao energetskog goriva. Ni riječ o podršci za pravednu tranziciju rodnom gradu zbog obaveze Crne Gore da smanji emisije C02 za 55 odsto do 2030. i time uskladi svoju klimatsku politiku sa evropskom, što se realno može postići samo zatvaranjem rudnika i termoelektrane na ugalj”, kazao je Mijović “Vijestima”.

Odbor za bezbjednost - “tortura građana”

Upitan da prokomentariše optužbe sa sjednice Odbora za bezbjednost i odbranu, da su poslanici, ali i član Vlade povezani sa kriminalom, Spajić je rekao da nije gledao tu “osmočasovnu torturu građana”.

“Takvo ponašanje, koje više priliči muškoj svlačionici iz neke srednje škole, ne želim da komentarišem. Za sve optužbe koje bilo ko ima protiv nas, postoji nezavisno tužilaštvo i sudstvo, može da dokaže do kraja, tu bih završio svaku priču”.

Vlast hvali, opozicija kudi

Učinke Vlade različito vide u vlasti i opoziciji. Iz Pokreta Evropa sad su poručili da su aktuelna Vlada i parlamentarna većina posvećeni konkretnim rezultatima, ali i saradnji sa svima koji žele da doprinesu napretku i razvoju Crne Gore.

Iz te partije su kazali da su uspješna realizacija popisa, usvajanje održivog budžeta kojim je obezbijeđeno povećanje minimalnih penzija, deblokada pravosudnih institucija i snažna podrška međunarodnih partnera na putu ka EU, neosporni rezultati Vlade, i to za svega 100 dana.

“Međutim, ovakav impresivan početak je nagovještaj onoga što tek slijedi, a to je realizacija svega što smo obećali”, naveli su iz PES-a.

Poslanik opozicionog DPS-a Andrija Nikolić kazao da je osnovna karakteristika Vlade to što je nastala na trulim kompromisa.

On je rekao da je Vlada tokom prvih 100 dana demonstrirala nedostatak ozbiljnosti:

“Ipak, i takva je imala prednost jer je naslijedila najgoru vladu u istoriju. Vlada Milojka Spajića dobila je podršku zahvaljujući velikim obećanjima, ali već nakon sto dana jasno je da ekonomska obećanja neće biti ispunjena”.

On je kazao da je ekonomski i politički koncept potpuno nepoznat.

“Zato već nakon sto dana svjedočimo opravdanom nezadovoljstvu građana u vidu štrajkova u prosvjeti, zdravstvu”, dodao je Nikolić.

Iz Socijaldemokrata je saopšteno da dostignuća kojima se Vlada kiti pred međunarodnim partnerima su dostignuća parlamenta, “opozicije koja je, ponašajući se konstruktivno, omogućila izbor sedmog sudije Ustavnog suda, tri člana Sudskog savjeta i VDT-a”.