Ko su kandidati za ambasadore: Bez radikalnih i poznatih partijskih aktivista?

Na listi kandidata za ambasadore sa “političke kvote” nema “zvučnih imena” iz bliže i dalje političke scene, a za neka mjesta neke partije vlasti još nisu definitivno dogovorile kome će pripasti, pa tu još nisu predloženi kandidati, saznaju “Vijesti”.

O popunjavanju crnogorske diplomatske mreže juče je razgovarano na konsultacijama koje su održali predsjednik države Jakov Milatović, premijer Milojko Spajić, ministar vanjskih poslova Filip Ivanović i njihovi saradnici.

Više učesnika sastanka i izvora “Vijesti” u zainteresovanim stranama tvrde da među kandidatima koje je predložio ministar Ivanović nema “radikalnih političara niti istaknutih partijskih aktivista”, pa na jučerašnjim konsultacijama nije bilo primjedbi ni na jednog kandidata. “Ostavljeno je neko vrijeme da se Milatović izjasni o predloženim kadrovima”, rekao je izvor “Vijesti”.

Sagovornik iz MVP rekao je da predsjednik po zakonu formalno ne treba da se izjašnjava na izjašnjenje, ali da je suštinski važno dobiti saglasnost, “da se ne bi došlo u neprijatnosti kao nekad”.

Kriza diplomatskog predstavljanja Crne Gore u inostranstvu nastala je kada je vlada Zdravka Krivokapića 2021. godine opozvala veliki broj tadašnjih ambasadora, na šta je tadašnji predsjednik države Milo Đukanović nevoljno pristao. Međutim, kada je vlada prvo tražila i dobila saglasnost zemalja domaćina za predložene ambasadore, Đukanović je u junu te godine odbio da na kraju procedure potpiše ukaze o njihovom postavljenju, pa većinu crnogorskih ambasada i misija vode otpravnici poslova.

Ako Milatović odobri predloge, vlada treba da usvaja ministrov predlog za ambasadore i zatraži saglasnost (agreman) od država prijema.

“Kad agreman stigne, o tome se formalno obavještava predsjednik - tada imena mogu biti javna, a onda predsjednik traži mišljenje nadležnog odbora u Skupštini koji zakazuje saslušanje kandidata i šalje svoje mišljenje predsjedniku, nakon čega on donosi ukaz o postavljenju i potpisuje akreditivna pisma”, rekao je sagovornik iz MVP-a, pozivajući se na proceduru predviđenu Zakonom o vanjskim poslovima.

Izvori “Vijesti” tvrde da je utisak kako je svim učesnicima sastanka stalo da se ambasadorska mreža što brže popuni “nekompromitovanim” kadrovima. “Atmosfera je bila korektna i konstruktivna, a veliki dio sastanka bio je posvećen ostalim vanjsko-političkim temama, posebno u vezi sa kampanjom koju treba da vodi Crna Gora da bi postala nestalna članica Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija od 2026. godine”, rekao je jedan od sagovornika.

Ivanović nije juče predložio kandidate za sva upražnjena ambasadorska mjesta, već će to za preostale uraditi naknadno, “zavisno kako prođe ova grupa”, rekao je sagovornik iz MVP. “Vijesti” saznaju da nisu predloženi ambasadori na dva mjesta iz političke kvote, kao i više njih iz reda karijernih diplomata.

Zakon o vanjskim poslovima predviđa da jedna trećina ambasadora mogu biti političari i istaknuti javni i kulturni radnici. Prema nekim tumačenjima iz političke kvote može se poslati 12 od ukupno 36 ambasadora i šefova misija pri međunarodnim organizacijama.

U zajedničkom saopštenju kabineta Milatovića i Spajića, koje je izdato nakon sastanka, saopšteno je da je zaključak konsultacija da izbor ambasadora mora biti kvalitetan i profesionalan proces, a da je cilj Vlade i predsjednika države da personalna rješenja budu ona koja će kvalitetno zastupati interese Crne Gore u drugim zemljama.

Navodi se da će nastavak razgovora i donošenje odluka na ovu temu uslijediti u daljoj proceduri, a nakon detaljnog upoznavanja predsjednika države sa izloženim predlozima.

“Podsjećamo da su konsultacije predsjednika sa predstavnicima Vlade od vitalnog značaja za vanjsku politiku Crne Gore, posebno imajući u vidu da je potrebno dodatno ubrzati proces EU integracija, učvrstiti poziciju u NATO savezu i intenzivirati regionalnu saradnju”, piše u saopštenju.

U vladajućoj koaliciji postignut je dogovor o popunjavanju diplomatske mreže s političke kvote. Na te pozicije su do sada često imenovani predstavnici političkih partija.

U okviru političkih postavljenja Novoj srpskoj demokratiji (NSD) i Demokratskoj narodnoj partiji (DNP) pripadaju četiri mjesta.

Dvije stranke dogovorile su se da NSD-u pripadnu mjesta u Pekingu, Atini i Beogradu, a DNP-u u Moskvi. Pokret Evropa sad predložiće, između ostalog, ambasadora u SAD, a Demokrate u Sloveniji. Navodno je dogovoreno da diplomata koji je sada otpravnik poslova u Prištini, na toj poziciji i ostane, a albanske partije se nadaju da će dobiti i ambasadorsku poziciju u Tirani.

Prema dokumentu o stanju u Ministarstvu vanjskih poslova, ambasadore ima sedam od 30 ambasada, a od šest stalnih misija pri međunarodnim organizacijama šefove imaju četiri. Ostali su u rangu otpravnika poslova.

Konsultacije ipak i o spoljno-političkim ciljevima države

U zajedničkom saopštenju Spajića i Milatovića se navodi da je jedna od tema konsultacija bila i koordinacija institucija u narednom periodu kada su u pitanju spoljni ciljevi i međunarodni događaji.

Na sastanku je, kako je saopšteno, zaduženo Ministarstvo vanjskih poslova da pripremi informaciju o kandidaturi Crne Gore za nestalnu članicu Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija 2026. i 2027. godine.

Milatović je u decembru kazao da Spajićeva Vlada ignoriše njegovu inicijativu za održavanje konsultacija o vanjskoj politici.