Predsjednik Odbora tražio je da im Ministarstvo dostavi spisak neispunjenih mjerila kako bi Odbor mogao da prati radi.
"Mislim da bi bilo veoma korisno da tokom marta ugostimo i ministarku, da možda podvučemo crtu i vidimo kakvo nam je prolazno vrijeme u odnosu na rokove o kojima smo danas govorili", rekao je Vuković.
On je zamolio Zenovića da se odredi u odnosu na posjetu Dodika koja se u istom trenutku odvija u Skupštini Crne Gore, ali i u odnosu na izjavu Maslenikova.
Zenović je rekao da će možda zvučati kao izbjegavanje, ali da mora da ponovi svoj stav.
"Ja nisam ni politički ni partijski postavljen. U odluci o mom izboru postoje jasne nadležnosti, ako mislite da ih treba izmijeniti da se određuju prema izjavama šefova misija odnosno ambasadorima, to je drugi momenat... Ono što je meni vrlo jasno i mislim da treba da bude jasno ambasadoru Rusije to je da Crna Gora u potpunosti slijedi spoljnu politiku EU, da Crna Gora vidi EU kao projekat mira i prosperiteta i da će u doglednom periodu biti članica EU", rekao je Zenović.
Dodao je da posjeta Varheljila govori u prilog odnosa Brisela prema pozicioniranju Crne Gore.
"Ukoliko u bilo kojem domenu sve ovo što Vas intrigira bude i dio zabrinutosti EK budite sigurni da ću sve nadležne o tome obavijestiti", rekao je Vuković.
Državni sekretar rekao je da u MEP-u sjede profesionalci za koje se nada da ih neće poremetiti dnevna politika.
Rekao je da jedna od mjera reformske agende reforma rukovođenja, upravljanja i zapošljavanja preduzeća u vlasništvu države.
"Dobil ismo pozitivne komentare od strane EK na prvi nacrt agende koji podrazumijeva ovu mjeru", rekao je Božović.
Zenović je rekao da je Vlada donijela program ekonomskih reformi i da se jedna od šest reformi odnosi na državna preduzeća.
Poslanik Nikola Camaj rekao je da je potreba da Crna Gora postane evropska zbog nas, ne radi Evrope.
Smatra da neki zakoni zahtijevaju malo više vremena, da je dinamika MEP-a impresivna, kao i njihova očekivanja. Pitao je da li politička događanja mogu uticati na našu agendu.
Zenović je odgovorio da na tom putu postoji mnogo izazova i da vjeruje da će dinamika da se nastavi i da ima kontinuitet.
"Kad je u pitanju politička dinamika, naravno da će Crna Gora zavisiti od političke klime, dinamike koja vlada u EU, svim političkim zajednicama, zemljama članicama... Mislim da iako dođe do određenih promjena ideološko-poliitčkog spektra koji boji EP mislim da se to neće negativno odraziti na proces integracija Zapadnog Balkana i Crne Gore koja je lider u procesu", rekao je Zenović.
Nezavisna poslanica Jevrosima Pejović rekla je da su poglavlja 23 i 24 u domenu Ministarstva pravde, a da postoje neke vrste najava da će se ministar mijenjati. Ona je Zenovića pitala da li je razmišljao i u kom pravcu će se kretati intervencija MEP-a u otklanjanju problema jer nije pohvalno očekivati napredak u ovim poglavljima dok imamo optužbe da je ministar pravde u sprezi sa organizovanim kriminalom.
"Da li smatrate da je to izazov u ovom trenutku i da li imate preporuke za parlament i druge institucije kako da riješimo tu novonastalu krizu? Da li ste uvidjeli", pitala je Pejović. Nju je zanimalo i da li je uvidio problem u komunikaciji između institucija.
Glavni pregovarač rekao je da je dinamika dobra, i da je od marta sve u rukama Skupštine, odnosno poslanika.
Pejović smatra da u slučaju promjene ministra pravde dovodi do usporavanja, jer institucije i proces pregovaranja čine ljudi koji dijele vrijednosti.
Poslanik Mihailo Anđušić (DPS) rekao je da očekuje intenzivan rad i pitao Zenovića šta ga je motivisalo da se prihvati posla glavnog pregovarača budući da, kako je rekao, u njegovoj biografiji ne može naći pretjerano iskustvo za tu materiju i da li može odgovoriti zadatku.
Pitao je glavnog pregovarača koji je njegov plan u dijelu kontrole rada državne administracije koja se bavi pregovaračkim procesom a koja je, prema njegovom mišljenju, atrofirala u u prethodne tri godine. Anđušića je interesovalo i da li smatra da MEP; MVP i kancelarija glavnog prevogarača treba da daju stav po pitanju posjete predsjednika bosanskohercegovačkog entiteta Republike Srpske Milorada Dodika i da li je ovakva diplomatska aktivnost dobra po Crnu Goru i njen međunarodni ugled, kao i na nedavnu izjavu ruskog ambasadora.
Zenović je odgovorio da ne misli da je u domenu njegove funkcije i mandata da daje odgovore na ova pitanja zbog nivoa ekspertiza i stručnosti koje svako pitanja, posebno ono o ekstradiciji, podrazumijeva.
"U onom treutku kada bi se ono kosilo sa onim što je evropski put Crne Gore, agenda i što bi ugrozilo harmonizaciju pravne tekovine Crne Gore na tom polju, u tom slučaju mislim da bi bilo primjereno da dam mišljenje na tu temu. To se odnosi i na diplomatske i druge izjave. CG ima stoprocentnu usklađenu politiku sa politikom EU", poručio je Zenović.
Kada je riječ o njegovoj biografiji Zenović je rekao da se bavi političkom teorijom i političkom filozogijom, i da bi možda na ova pitanja imao odgovor, ali da misli da na njemu nije da daje komentar.
"Kada su u pitanju moje kvalifikacije i iskustvo, moram da primijetim da ste u potpunosti u pravu. Budući da ne odlučujem o svom izboru, mislim da je to pitanje za tu osobu", rekao je Zenović i dodao da glavni pregovarač ne može da bude ekspert za 31 poglavlje, da je razmišljao, izvagao i procijenio da ako ima poziv da u polju u kome je dao akademski puno radova, ima potrebu da pomogne zajednici uvjeren da će dati sve od sebe.
Smatra da pozicija glavnog pregovarača zahtjeva pogled odozgo koji ljudi koji su duboko u državnoj upravi nekada nemaju u vidu.
Zenović je poručio da će imati određenu toleranciju kada su u pitanju rješenja koja zahtijevaju veću političku dinamikuu, vrijeme, ustavno-pravni kontekst koji je za njih predviđen...
"Od 31 mjerila mi možda u potpunosti nećemo uspjeti da adresiramo četiri ili pet mjerila, ali sve ostalo mora biti odgovoreno do juna".
Vuković je rekao da su raspravljali o tome da Odbor dobije neke nadležnosti u dijelu praćenja procesa usklađivanja zakonodavstva sa evropskom tekovinom.
"Uporedna praksa sugeriše da je to dobro rješenje, a u Crnoj Gori trenutno nije na snazi. Treba razmišljati o tome da se dodatno osnaže mehanizmi kontrole, da ne bismo radili dupli posao. Vezano i za neka privremena mjerila, mi sada treba da revidiramo neka zakonska rješenja koja su od nedavno na snazi. Da nam se to ne bi dešavalo ja mislim da treba ići u tom pravcu", rekao je Vuković.
Poslanica GP URA Ana Novaković Đurović pitala je Zenovića o stavu da je Vlada dala pozitivno mišljenje na predlog zakona o elektronskim komunikacijama i poštanskoj djelatnosti, iako je EK jasno rekla da predlog zakona nije u skladu sa direktivama EK.
Pitala je i kakav je stav Vlade o odluci ministra pravde Andreja Milovića da ne izruči Binalija Čamgoza Turskoj,da li je to doprinos Vlade vladavini prava da se postupa suprotno onome što su zvanične presude institucija.
Kada je riječ o zakonu o elektronskim komunikacijama, Zenović je rekao da je saglasan sa Novaković Đurović i da je došlo do greške u koracima.
"To je izazvano činjenicom da je ta inicijativa krenula iz Skupštine, od poslanika i da nije postojala procedura koje je predviđena rješenjima - da zakonsko rješenje dobije svojevrsni amin MVP. Poslanici su tražili mišljenje resornog ministarstva i to nije bilo mišljenje Vlade. U tom pogledu, u okviru MEP postoji dio samog resora koji se bavi harmoinizacijom pravne tekovine i koji ima zadatak da definiše tabele usklađenosti odnosno uočava u kojoj mjeri je neko zakonsko rješenje u skladu sa zakonskom tekovinom EU", rekao je Zenović.
Odgovarajući na pitanje o odluci Milovića, Zenović je rekao da pregovaračka struktura ima dobru komunikaciju sa predstavnicima ministarstvom pravde.
"Mislim da imamo dinamiku koja prevazilazi kapacitete sa kojima rade", rekao je on.
Božović je rekao da su medijski zakoni ključni zadatak, te da su oni veliki izazov.
"Fokus će biti i na izmjenama Zakona o krivičnom postupku, u okviru toga imamo ratne zločine.. Kroz izmjene i dopune ZKP jedna od odredaba predviđa da dokazi da dokazi koji su izvedeni u Hagu mogu biti korišteni u domaćim sudovima", rekao je Božović i dodao da je teško zamisliti da će neka žrtva 20-30 godina kasnije doći u Podgoricu i svjedočiti, nakon što je to već uradila u Hagu.
Sličan model može se primijeniti i na druge međunarodne sudove koji se bave ovakvom materijom čime bi se, smatra Božović, išlo u korak sa vremenom.
Kada je riječ o izručenju Čamgoza, Božović je rekao da nije u prilici da govori o ovom slučaju.
"Ja sam kao pravnik uvijek stava da itekako treba slušati mišljenje suda, ali činjenica je da po ovom pitanju ministar pravde ima diskreciono pravo da postupi drugačije. Na nama je da vidimo da li tu odredbu treba mijenjati", zaključio je Božović.
Državni sekretar Božović je rekao da EK fokus stavlja na poglavlja 23 i 24 ne samo u toku ovog pregovaračkog procesa, već i kroz izradu reformske agende.
"Ukoliko Crna Gora ispuni i ostvari određeni broj mjera to je mogućnost da dođe do ne samo zajmova, nego i bespovratnih sredstava... EU je jasno stavila do znanja Crnoj Gori da ne želi da skreće fokus sa ovih poglavlja... Vrlo često od laičke javnosti dobijamo pitanja na koliko od tih 31 mjerila moramo da damo pozitivne rezultate da bismo došli do završnih mjerila. S obzirom na to da smo mi prva država kandidat koja pregovara na ovaj način i koja ima privremena mjerila ni unutar EU ne postoji egzaktan broj mjerila koja moramo zatvoriti da bismo to pretočili u završna mjerila. To je i zadatak i MEP da mi zajedno sa Skupštinom i Vladom utvrdimo", rekao je Božović.
Zenović je predstavio, kako je rekao, ključne rezultate u ovom kratkom ali dinamičnom periodu.
"Crna Gora se danas nalazi u jednom ubrzanom procesu integracije koji je rezultat političke dinamike unutar Crne Gore, odnosa Vlade i Skupštine i jednog poliitčkog raspoloženja Brisela i zemalja članica. Crna Gora ima intenzivan rad koji se odvija posebno na polju ispunjenja privremenih mjerila iz poglavlja 23 i 24. Prema novoj metodologiji, njihovo ispunjenje uslovljava zatvaranje drugih poglavlja", objasnio je Zenović.
On je rekao da je prema posljednjem presjeku utvrđeno da postoji 31 mjerilo koje je potpuno ili djelimično neispunjeno, te da je sva energija državne uprave na njihovom ispunjenju.
"U intenzivnoj smo i fokusiranoj komunikaciji sa Evropskom komisijom. Ta komunikacija je značajno inezntivnija nego što je bio slučaj do sada i to je odraz političke volje i sa strane EK i političke volje kod svih država članica".
On je rekao da je Vlada usvojila dinamički plan koji predstavlja njen put ka ispunjenju i ostvarenju mjerila.
"Nisu sva mjerila u rukama izvršne vlasti, ali u onom segmentu u kojem jesu, reicmo do usvajanja nekog Nacrta na Vladi, taj dio je Vlada predvidjela i prekomponovala rokove tako da odgovorimo dinamici koja se od nas očekuje".
Istakao je da Crna Gora, da bi dobila IBAR treba do kraja aprila uvjeri sve u EK i komesarijatima da je u svakom od neispunjenih mjerila učinjeno sve od strane Vlade, a da će drugi korak biti usvajanje tih zakonskih nacrta od strane Skupštine.
"Tako da bismo na sledećojj Međuvladinoj konferenciji koja bi se desila u junu mjesecu mogli dobiti IBAR (Izvještaj o ispunjenosti privremenih mjerila) za poglavlja 23 i 24. To su ciljevi", rekao je glavni pregovarač.
Predsjednik Odbora Ivan Vuković (DPS) zamolio je članove Odbora da se drže teme i da je cilj danas otvoriti raspravu o otvaranju prioriteta za privremena mjerila.
"Za očekivati je da nam Vi budete najčešći gosti", rekao je Vuković Zenoviću i Božoviću.
On je dodao da je na sjednicu bila pozvana i ministarka Maida Gorčević, koja je bila spriječena da prisustvuje.
Skupštinski Odbor za evropske integracije saslušaće na današnjoj sjednici glavnog pregovarača Crne Gore sa Evropskom unijom (EU) Predraga Zenovića i državnog sekretara Ministarstva evropskih poslova Bojana Božovića o napretku države u procesu pristupanja.
Kako se navodi na sajtu Skupštine, u fokusu konsultativnog saslušanja biće prioriteti za ispunjavanje privremenih mjerila.
Zenović je za glavnog pregovarača Crne Gore sa EU imenovan 29. decembra.
Božović je pregovarač za Klaster 1 - Temeljna prava, koji obuhvata poglavlja 23, 24, 5 - Javne nabavke, 18 – Statistika, 32 – Finansijski nadzor, kao i za oblast Ekonomski kriterijumi, Funkcionisanje demokratskih institucija i Reforma javne uprave.
Bonus video:
