Viši sud u Podgorici odlučio je da državljanina Južne Koreje Do Kvona treba izručiti toj državi, iako je prije nekoliko sedmica donio odluku, koju je Apelacioni sud ukinuo, da se odbjegli osumnjičeni kriminalac isporuči Sjedinjenim Američkim Državama.
U svojoj četvrtoj odluci u ovom predmetu, Viši sud je prihvatio argumente Apelacionog suda i Do Kvonovih branilaca da je molba SAD za izručenje “kralja kriptovaluta” stigla nakon takvog zahtjeva Južne Koreje, ali, odbijajući američku molbu, pominje i dokument od 4. aprila 2023. godine, koji je od početka imao u spisima, a kojim je zaista traženo izručenje Do Kvona u SAD.
Prema Zakonu o međunarodnoj pravnoj pomoći u krivičnim pravima i konvencijskom pravu, datum podnošenja molbe o izručenju jedan je od kriterijuma na osnovu kojih se odlučuje koja država ima prvenstvo za izručenje, ako je takav zahtjev podnijelo više država.
Takođe, u izreci prekjučerašnjeg rješenja Viši sud tretira dokument kojim SAD traže “privremeno pritvaranje Do Kvona u svrhu izručenja”, a ne izručenje, na osnovu koga su u prethodnoj odluci zaključili da ta država ima prvenstvo pri izručenju, zbog čega je, između ostalog, Apelacioni sud ukinuo prethodnu odluku Višeg suda.
“Nejasni su razlozi zbog kojih prvostepeni sud akt SAD-a od 25. 3. 2023. godine (dostavljen ministarstvu 27. 3. 2023. godine), cijeni kao zamolnicu za izručenje, imajući u vidu da se istim traži privremeno pritvaranje, što su dva različita formalna akta u smislu člana IV Konvencije o izdavanju krivaca koja je zaključena između Kraljevine Srbije i Ujedinjenih Američkih Država iz 1901. godine, koja se ima primijeniti u konkretnom slučaju, a što je sve značajno zbog utvrđenja redosljeda zamolnica za izručenje”, saopštio je u utorak Apelacioni sud u obavještenju medijima o ukidanju prethodne odluke Višeg suda.
Viši sud u najnovijem rješenju konstatuje:
“Odbija se izručenje (Do Kvona).... po molbi Ministarstva vanjskih poslova SAD... od 4. 4. 2023. godine i molbi za hapšenje radi ekstradicije od 25. 3. 2023. godine, toj državi...”.
Taj sud je prihvatio i da je molba Južne Koreje stigla elektronskom poštom 24. marta, što u prethodnim postupcima nije uzimao u obzir.
“Dozvoljava se izručenje (Do Kvona)... a po molbi Ministartsva vanjskih poslova Republike od 24. 3. 2023. godine, toj državi, a radi izručenja...”, stoji u prekjučerašnjem rješenju Višeg suda, koje je donijeto samo dan nakon što je Apelacioni sud ukinuo njegovu prethodnu odluku.
“Ministarstvo pravde Republike Koreje e-mailom dana 24. 3. 2023. godine dostavilo (je) molbu za izručenje ovog okrivljenog na engleskom jeziku, a dana 26. 3. 2023. godine takođe e-mailom i na crnogorskom jeziku. Prvostepeni sud nije ovaj akt sa prilozima doveo u vezu i cijenio u skladu sa odredbom člana 6 stav 2 Zakona o međunarodnoj pravnoj pomoći u krivičnim stvarima kojom je propisano da će domaći pravosudni organ postupiti po zamolnici za međunarodnu pravnu pomoć stranog pravosudnog organa i kad je zamolnica podnesena elektronskim sredstvom koje obezbjeđuje potvrdu o prijemu, ako može utvrditi njenu vjerodostojnost, a strani pravosudni organ je spreman da dostavi izvornik zamolnice u roku od 15 dana”, naveo je u utorak Apelacioni sud u saopštenju o ukidanju ranije odluke Višeg suda.
I na najnovije rješenje Višeg suda branioci Do Kvona imaju pravo žalbe, dok država Crna Gora i SAD nemaju.
Ministarstvo pravde, na čijem je čelu Andrej Milović, juče nije željelo da komentariše najnoviju odluku Višeg suda.
“Ministarstvo će se oglasiti kada bude upoznato sa sadržinom presude i po okončanju procesa”, saopšteno je “Vijestima” iz Milovićevog ministarstva.
Ministar i ministarstvo su do sada uporno insistirali da su Sjedinjene Države prve podnijele zahtjev za izručenje Do Kvona, i javno i u dopisima Višem sudu, zanemarujući južnokorejsku molbu upućenu elektronskom poštom i tvrdeći da je američka nota kojom se traži “privremeno pritvaranje” zahtjev za izručenje. Izgleda da je Viši sud odlučivao na osnovu dopisa koje je dobijao iz Ministarstva pravde, a ne po svim spisima iz predmeta koji govore suprotno onom što tvrdi ministarstvo.
Milovićevo ministarstvo se pri tom pozivalo i na dopis koji je dobilo od Ministarstva vanjskih poslova, u kome stoji da su SAD tražile izručenje, iako u američkoj noti koju dostavljaju stoji da traže “privremeno hapšenje”. Pri tome, Viši sud nije u prethodnim odlukama uzimao u obzir dopis Ministarstva pravde kojim mu prosljeđuje američku notu, i konstatuje da je to molba za privremeno pritvaranje, a ne izručenje, kao ni dopis od 4. aprila, kojim Ministarstvo pravde prosljeđuje Višem sudu notu SAD od prethodnog dana u kojoj zaista traži izručenje.
Viši sud je prekjuče odlučio i da se o ovoj odluci “bez odlaganja” obavijesti Ministarstvo pravde koje je “dužno da o istoj obavijesti” Južnu Koreju, iako je ranije bio odlučio da se Do Kvon može izručiti i jednoj i drugoj državi, a da odluku o tome donosi ministar.
Prema zakonu, ako se vodi skraćeni postupak, odnosno ako se osoba čije se izručenje traži ne protivi izručenju, odluku donosi sud, a ne ministar, koji u drugim slučajevima ima pravo da odluči i suprotno odluci suda. Na to je ukazao i Apelacioni sud u odluci kojom je ukinuo rješenje Višeg suda da se Do Kvon može izručiti i SAD i Južnoj Koreji.
Milović je i nakon te odluke Apelacionog suda u dopisu Višem sudu insistirao da on donosi konačnu odluku. Oba suda su u međuvremenu odlučila suprotno. Nakon što su dobili prethodnu odluku Višeg suda da se Do Kvon izruči Sjedinjenim Državama, njegovi advokati Goran Rodić i Marija Radulović saopštili su 21. februara, da je ona, kao i prethodne dvije “nezakonita”.
“Nije nam poznato da bilo gdje u svijetu ministar pravde može podučavati sud kako se primjenjuje Zakon i kakvu odluku treba da donese, kao što je to slučaj kod nas u Crnoj Gori. Takođe, prilikom donošenja ovakve odluke, sud nije provjeravao tačnost činjenica koje mu je dostavio ministar pravde, iako u spisima predmeta ima dokaze da se radi o lažnim podacima”, saopštili su Rodić i Radulović.
Milović je u jednom javnom nastupu prije nekoliko mjeseci nagovijestio da će Do Kvona izručiti SAD-u.
Viši sud je prekjuče odlučio da se odluka o izručenju Do Kvona Južnoj Koreji odlaže dok ne izdrži kaznu od četiri mjeseca zatvora koja mu je izrečena zbog falsifikovanja isprave.
Do Kvonu je ostalo još par sedmica u spuškom zatvoru do isticanja te kazne. On i njegov poslovni partner uhapšeni su 23. marta prošle godine na podgoričkom aerodromu kada su prilikom pasoške kontrole, na letu za Dubai, upotrijebili falsifikovane pasoše Kostarike.
Osuđeni su na po četiri mjeseca zatvora zbog falsifikovanja isprave, nakon čega je Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici izjavilo žalbu na presudu, insistirajući da se postrože kazne.
Odluka suda je, međutim, potvrđena. Do Kvonov saradnik je u međuvremenu izručen Južnoj Koreji jer ga SAD nijesu tražile.
Njega SAD i JUžna Koreja zvanično potražuju zbog kriminalnog udruživanja i više krivičnih djela prevare. U američkoj noti piše da se sumnjiči za prevaru od 40 milijardi dolara, nakon kraha tera i luna tokena pretprošle godine.
Savić četiri puta odlučivao različito
Predsjednik Višeg suda Boris Savić bio je predsjednik vijeća sva četiri puta kada je odlučivano o izručenju Do Kvona.
U prve dvije odluke, njegovo vijeće je odlučivalo da se on može izručiti i SAD i Južnoj Koreji, ali da odluku donosi ministar pravde.
U ta dva postupka, Savićevo vijeće je odlučilo suprotno mišljenju sudije za istragu Suzane Mugoše, koja je oba puta preporučila da je u pitanju skraćeni postupak, odnosno da odluku donosi sud a ne ministar, kao i da Do Kvona treba izručiti Južnoj Koreji.
Treću odluku, da se Do Kvon izruči SAD-u a ne Južnoj Koreji na osnovu istog stanja u spisima, donijelo je vijeće koje su činili Savić, Vesna Kovačević i Igor Đuričković. Isto vijeće, na čelu sa Savićem, donijelo je prekjuče potpuno suprotnu odluku, da se Do Kvon izruči Južnoj Koreji, a ne SAD-u
Bonus video:
