Dok partije većinski izbjegavaju da se odrede kako će se izjasniti o Zakonu o vladi kad dođe u skupštinsku proceduru, stručnjaci ukazuju da je neophodan, ali da njegovo usvajanje može biti prepreka za stranačke i političke apetite i partijskim interesima nametnuta sporna koaliciona riješenja.
“Biće zanimljivo na koji način će se parlamentarni subjekti odnijeti prema predloženim tekstu kada bude stavljen na raspravu. Očekujem da dio amandmanskih intervencija otkrije partikularne partijske tendencije i interese, te pokušaj da se javnom interesu u nekim normativnim riješenjima pretpostavi realpolitički interes partija”, kazao je “Vijestima” pravnik i nekadašnji generalni sekretar vlade Boris Marić.
Nacrt Zakona o vladi se trenutno usaglašava sa preporukama tijela Savjeta Evrope - Grupe država za borbu protiv korupcije (GRECO) i nakon pribavljanja relevantnih mišljenja biće upućen vladi na utvrđivanje.
Ministar javne uprave Maraš Dukaj je sredinom februara saopštio da je izrada Zakona o vladi u završnoj fazi. Iz tog resora, međutim, nisu odgovorili na pitanja “Vijesti” dokle se stiglo sa usklađivanjem Nacrta zakona sa GRECO preporukama i kada se može očekivati da zakon bude u skupštinskoj proceduri.
Jedan nedostatak
Marić je ukazao da su od početka procesa dolaženja do predloga Zakona o vladi imali jedan nedostatak - nepostojanje predloga Zakona o parlamentu.
“Ova dva zakona u našem ustavno-pravnom sistemu moraju biti do kraja usklađeni i propuštena je šansa da se to desi već sada”, kazao je Marić.
On je istakao da bi zakon o vladi trebalo da precizira nekoliko bitnih pitanja kao što su obavezne oblasti za koje će biti formirani resori, maksimalan broj resora, potpredsjednika, ministara bez portfelja preko koga se ne bi moglo ići i da definiše tehnički mandat vlade, ali na način koji neće biti u suprotnosti sa Ustavom.
“Ovdje bi zakon o parlamentu bio od velike koristi kao i u slučaju ostavke ili izglasavanja nepovjerenja članu vlade, osim premijera čija ostavka je ostavka vlade u cjelini, da se otvori prostor za usvajanje etičkog kodeksa funkcionera izvršne vlasti sa pratećom procedurom i druga pitanja”, istakao je Marić.
Dukaj je ranije saopštio medijima da postoji potreba za donošenjem Zakona o vladi u najkraćem roku, te da će Crna Gora biti među prvim državama koja će implementirati GRECO preporuke u pomenuto zakonsko rješenje.
“Trenutno smo u fazi iznalaženja najboljih rješenja kojim ćemo propisati povjeru integriteta članova vlade i praćenje primjene etičkog kodeksa. S tim u vezi, otpočeli smo saradnju sa Kancelarijom Savjeta Evrope u Crnoj Gori, i očekujemo da do sredine februara imamo stav eksperata po ovom pitanju, pri čemu naglašavamo da će u tom dijelu Crna Gora biti među prvim državama koja će implementirati ove GRECO preporuke”, naglasio je ranije Dukaj.
On je tada istakao da će nakon ovog procesa, u skladu sa Poslovnikom vlade, resor pribaviti sva relevantna mišljenja i uputiti zakon Vladi na utvrđivanje.
Na pitanja “Vijesti” da li očekuju da se zakon o vladi uskoro nađe u skupštinskoj proceduri, da li podržavaju takav Zakon i zašto je od suštinske važnosti da se on donese, većinski nisu odgovorile ni partije vlasti, a ni opozicije.
Demokrate: Da se što prije usvoji
Član Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu Nikola Rovčanin (Demokrate), kazao je “Vijestima” da je Crna Gora jedina zemlja u regionu koja nema zakon o vladi, pa je krajnje neophodno da se taj zakon usvoji u što kraćem roku.
“Kako sam informisan u toku je izrada predloga zakona, a kada će se naći u proceduri Skupštine Crne Gore, to zavisi od dinamike rada i usvajanja predloga na sjednici Vlade Crne Gore”, istakao je Rovčanin.
On je kazao da je važno naglasiti da je potrebno inkorporiranje preporuka Venecijanske komisije, posebno iz razloga što se država nalazi u osjetljivoj fazi pristupnih pregovora EU.
“Crna Gora ne smije da propusti istorijsku priliku ubrzanja evropskog puta u svim segmentima, pa i kada je u pitanju zakonsko uređenje funkcionisanja izvršne vlasti”, kazao je Rovčanin.
On je naglasio da bi bilo od velikog značaja da se kroz zakon o vladi inkorporiraju i preporuke GRECO koje se tiču izvršne vlasti, jačanju njenog integriteta kao i okvira za prevenciju konflikta interesa i korupcije.
Preporuke GRECO
GRECO je, kako je ranije saopšteno, uputio Crnoj Gori ukupno 22 preporuke. Između ostalog, navedene preporuke se odnose na centralne vlasti, najviše izvršne funkcije, gdje je predviđeno: utvrđivanje pravila koja zahtijevaju da se vrši provjera integriteta šefa kabineta premijera, državnih sekretara, kao i politički imenovanih specijalnih savjetnika premijera i potpredsjednika vlade, kao dio njihovog zapošljavanja, u cilju izbjegavanja i rješavanja mogućih rizika sukoba interesa. Preporučeno je da bude uspostavljen i objavljen etički kodeks, dopunjen odgovarajućim uputstvima konkretnim primjerima u kombinaciji sa mehanizmom nadzora i sankcija.
Nacrt zakona je poršle godine dostavljen Evropskoj komisiji, a nakon toga i Venecijanskoj komisiji na mišljenje. Venecijanska komisija je na plenarnom zasjedanju u oktobru 2023. godine, usvojila mišljenje o Nacrtu zakona, u kojem je zakonski tekst dobio pozitivnu ocjenu sa određenim sugestijama i preporukama za dalje poboljšanje.
Rovčanin je istakao da je donošenje zakona potrebno radi uspostavljanja okvira za funkcionisanje izvršne vlasti i njenog odnosa sa drugim državnim institucijama.
“Imajući sve to u vidu potpuno podržavam usvajanje zakona o vladi, a naročito sa aspekta pristupnog puta za punopravno članstvo države u EU”, istakao je Rovčanin.
Zakon o vladi imaju sve države bivše Jugoslavije.
Prema analizi Istraživačkog centra Skupštine iz decembra 2020. godine, zakone kojima je regulisano funkcionisanje vlada imaju Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Sjeverna Makedonija, Slovenija i Srbija.
U BiH zakoni o vladi postoje na nivou entiteta, te je tako ova oblast u Federaciji BiH uređena Zakonom o vladi Federacije BiH, a u Republici Srpskoj Zakonom o vladi Republike Srpske.
“U svim analiziranim zakonima predviđeno je funkcionisanje generalnog sekretarijata, na čelu sa generalnim sekretarom vlade, ili stručne službe vlade, koji pružaju stručnu, logističku i drugu pomoć pri funkcionisanju vlade. U Republici Srpskoj su zakonom utvrđeni i kolegijum predsjednika vlade, kao i stručne službe, radna tijela i savjeti. U Hrvatskoj se osnivaju uži kabinet, savjeti, radna tijela i komisije, dok mogu biti imenovani i posebni savjetnici, kao i kancelarije, agencije, direkcije i druge stručne službe”, navedeno je u analizi.
Bonus video:
