Zbog čega se bije bitka za direktora policije: Ne ulazi profesionalac na partijska vrata

Formalna i neformalna moć direktora policije je ogromna, faktički rukovodi cijelim aparatom, na izvoru je svih informacija i teško može ostati neutralan u odnosu na resornog ministra - političara. Kroz tu prizmu treba i posmatrati izbor za čelnog čovjeka te institucije, a nikako kao borbu za profesionalizacijom te bezbjednosne službe.

Tako su sagovornici Vijesti ocijenili aktuelni sukob između vladajućih Pokreta Evropa sad i Demokrata oko fotelje prvog policajca Crne Gore.

“Da živimo u normalnom političkom i društvenom ambijentu, imenovanje direktora Uprave policije prošlo bi kao i svako drugo koje stigne na dnevni red Vlade, međutim, to se pretvorilo u političku borbu za prevlast nad policijom, što će imati dalekosežne negativne posljedice na profesionalni potencijal te bezbjednosne institucije”, kazao je Vijestima nekadašnji premijer Duško Marković.

Kriza oko tog pitanja praktično traje od decembra, jer su obje političke grupacije ostale na istim pozicijama i nisu htjeli da odustanu od “svojih” kandidata. Sukob je eskalirao na nedavnoj tenzičnoj sjednici Vlade... Pobjedu su tada naizgled odnijeli premijer Milojko Spajić i ministri PES-a, jer je “njihov” Aleksandar Radović većinom glasova izabran za vršioca dužnosti šefa policije.

Demokrate su poručile da zbog tog, kako su ga nazvali, nezakonitog imenovanja, za sada neće izaći iz Vlade, navodeći da je evropski put države bitniji od političkih prepucavanja, zbog čega su podršku vlasti oročili do ispunjenja zacrtanih ciljeva u reformi pravosudnih i bezbjednosnih institucija...

Odgovarajući na pitanja o značaju funkcije direktora i njegove suštinske snage koju mu pruža ta pozicija, Marković je Vijestima kazao da je prvi čovjek UP nesporno važna karika u koordinaciji borbe protiv kriminala, kao i očuvanju javnog reda, mira i bezbjednosti.

“Naš Zakon direktoru Uprave policije daje ulogu glavnog policijskog funkcionera koji je čak i nosilac policijskih ovlašćenja. Da živimo u normalnom političkom i društvenom ambijentu, bilo bi to imenovanje kao i svako drugo koje stigne na dnevni red Vlade. Međutim, jasno je da već četvrtu godinu zaredom svjedočimo neredu u najvažnijim i sektorima od vitalnog značaja za državu i građane. Iako Vlada nije imala izbora osim da postavi vršioca dužnosti iz reda kandidata kojeg bi podržala većina ministara, sve to se pretvorilo u političku borbu za prevlast nad policijom što će imati dalekosežne negativne posljedice na njen profesionalni potencijal”, rekao je.

Dotadašnji pomoćnik direktora Radović izabran je za privremenog šefa policije na turbulentnoj, maratonskoj sjednici izvršne vlasti, koja je počela 12. a okončana par sati iza ponoći 13. marta.

Vlada je prvobitno odbila da podrži predlog ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića - da se na tu funkciju izabere Lazar Šćepanović, koji je, kako je napisano u predlogu za imenovanje, jedan od dva kandidata koji je prošao poligrafsko testiranje na pitanja o vezama sa političkim partijama i organizovanim kriminalom...

Komentarišući poligrafsko testiranje kandidata, nekadašnji premijer i koordinator rada MUP-a, rekao je da je potpuno opravdano pitanje je li ministar unutrašnjih poslova na isti način ispitao sve funkcionere koje je imenovao posljednjih mjeseci.

“Na kraju, sasvim opravdano se pitamo da li je ministar poligrafski testirao sve one silne funkcionere koje je i medijski promovisao i postavio na starješinske dužnosti unazad četiri mjeseca. U tome se vjerovatno može pronaći i dio odgovora na brojna pitanja koja danas opterećuju policijsku organizaciju”, rekao je Marković.

O Radoviću je glasano na predlog premijera i to nakon što je Vlada prethodno usvojila većinom glasova zaključak kojim ga ovlašćuje da predloži vršioca dužnosti direktora policije, iako to nema uporište u Zakonu o unutrašnjim poslovima.

Zakonom je propisano da vršioca dužnosti direktora policije predlaže ministar unutrašnjih poslova.

Višegodišnji čelnik Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB), potencira da je zakon jasan u dijelu nadležnosti policije, odnosno činjenici da je policija operativno nezavisna i neutralna od svakog segmenta državne vlasti.

“Ministar unutrašnjih poslova nije ni nosilac niti karika u policijskoj nomenklaturi i bilo bi korisno da se svaki ministar tako i ponaša, držeći se Ustavom i zakonom definisanih nadležnosti. Istovremeno, ne znam otkuda toliki politički grč kod aktuelne vlasti - sa čije će liste ili spiska doći direktor policije. Ovoliko institucionalne nervoze i preokreta najviše štete donosi policijskoj organizaciji, ali i kandidatima koji su se prijavili na onaj neuobičajeni javni poziv za v.d. direktora, kojim je započela devastacija funkcije direktora, ali i same institucije. To se zatim nastavilo ponudom ili bolje reći uslovom poligrafskog testiranja, čime je do kraja kompromitovan cjelokupan proces. U tom smislu - očekivao sam i čekam da neko od iskusnih policijskih službenika i starješina digne glas profesionalnog i ličnog dostojanstva protiv nesistemskog i neprofesionalnog odnosa prema policijskoj profesiji”, kazao je Marković.

Zakon je jedno...

“U pitanju je politička borba”, decidna je direktorica Akcije za socijalnu pravdu (ASP) Ines Mrdović, odgovarajući na pitanja Vijesti o sukobu u Vladi povodom postavljenja direktora UP.

Poručuje, međutim, da je najprije potrebno mijenjati propise, ako država želi profesionalca na toj poziciji.

“Ako želite da dođete do surovog profesionalca na čelu policije onda prvo treba da mijenjate zakon, da isključite diskriminatornu odredbu iz postojećeg zakona ko se (samo) može kandidovati, popunite pravne ‘praznine’ u zakonu (npr. kod izbora v.d. direktora policije), a koje će vas onemogućiti da tumačite pravo kako vama odgovara, pa tek onda objavite javni konkurs. Ne dolazi se do profesionalca na čelu policije na osnovu zakona DPS-a. Promjenom zakona možete da otvorite mogućnost za dolazak profesionalaca i postavljanje početnih osnova za stvarnu profesionalizaciju, za šta će biti potrebno ozbiljno vrijeme. Onda ćete pokazati da vam je cilj dobrobit policije, time i dobrobit građana. Sve drugo je kucanje na ‘cementirana’ partijska vrata”, ocijenila je ona.

Direktor na osnovu Zakon o unutrašnjim poslovima za svoj rad odgovara ministru i Vladi, a tim aktom definisano je i da je UP u radu politički i ideološki neutralna.

Takođe, samo je prvom policajcu omogućeno da “podigne” specijalne jedinice, s tim da ministar ima ovlašćenje da opozove njihovu upotrebu.

Šefa policije, na osnovu javnog konkursa, postavlja Vlada na predlog ministra. Piše da ta osoba ne može biti član političke partije, niti partijski djelovati u momentu kandidovanja, za vršenje funkcije, kao ni pet godina prije podnošenja kandidature.

U slučaju prestanka mandata direktora policije prije isteka vremena Vlada će na predlog ministra, za vršioca dužnosti odrediti jednog od rukovodilaca unutrašnje organizacione jedinice policije, koji ispunjava uslove.

Mrdović objašnjava da je to mjesto važno za ukupnu policijsku organizaciju, podsjećajući da je primarni zadatak te službe da pruži sigurnost građanima i zaštiti ih od kriminala.

“Osim domaćeg konteksta borbe protiv kriminala, važno je i zbog saradnje sa međunarodnim policijskim organima. Ovo je naročito ‘isplivalo na površinu’ i dobilo na važnosti u posljednje vrijeme zbog sijaset objavljenih slučajeva o umreženosti policijskih i kriminalnih struktura, te činjenice da su na ovom području nastale/potekle pojedine kriminalne grupe, izuzetno moćne van lokalnih okvira”, rekla je ona.

Govoreći o “stvarnoj težini” prvog policajca i njegovoj snazi u odnosu na resornog ministra, Mrdović je konstatovala da je njegova operativna moć velika, jer je na čelu kompletne organizacije...

“Rukovodi njom, u posjedu je svih informacija… Sa druge strane, zakonom se garantuje da je policija u svom radu politički i ideološki neutralna, ali je pitanje koliko u praksi direktor policije može postići neutralnost u odnosu na ministra (kao političara), zbog kontrolnih mehanizama koji postoje (mora ministru dostavljati posebne izvještaje, ministar može da opozove upotrebu specijalnih jedinica), što sve može ishodovati i drugom krajnošću - da direktor prema ministru pokazuje pretjeranu poslušnost”.

I tokom trodecenijske vladavine Demokratske partije socijalista, ali i nakon avgusta 2020. godine, gotovo da nema opozicione partije čiji funkcioneri nisu optuživali prvog čovjeka Uprave policije da se stavlja u službu partije ili partija na vlasti.

Tako je bilo i dok su policijskim aparatom rukovodili Božidar Vuksanović, Slavko Stojanović, Veselin Veljović, Zoran Brđanin, Nikola Terzić...

Mrdović je zbog toga istakla da bi u bilo kom demokratskom društvu, ta pozicija bila surovo profesionalna.

“Međutim, u crnogorskim prilikama direktori policija godinama su bili u službi partijskih interesa, dok je sa druge strane organizovani kriminal ‘bujao’ a mnogi policijski zvaničnici mu bili na usluzi i otvorili mu vrata, umjesto da se bore protiv njega. U tome treba tražiti razloge postojećih problema. Takođe, u posljednje dvije do tri godine, stiče se utisak da je borba za političkom prevlasti nad policijom i način za onoga ko upravlja državom da se ‘okiti’ rezultatima borbe protiv kriminala radi političkih benefita, ali i za međusobne političke obračune”, konstatovala je direktorica ASP-a.