Više od polovine građana Crne Gore vjeruje da ljudi dobijaju novac za glasanje na izborima, svaka druga osoba kaže da su ljudi ucijenjeni da glasaju, a petina sumnja da se glasovi pošteno broje.
To je pokazalo istraživanje u okviru "Crnogorske nacionalne izborne studije".
Olivera Komar, glavna istraživačica Crnogorske izborne studije je na konferenciji koju je organizovao Centar za monitoring (CeMI), predstavlajući rezultate istraživanja, navela da polovina građana koji su učestvovali u istraživanju ima povjerenje u Državnu izbornu komisiju (DIK), dok 45,9 odsto ima malo ili nema uopšte povjerenja.
Što se tiče strukture izlaznosti na izbore, ona je kazala da dominiraju stariji glasači, te da postoji problem sa mlađim (18-34 godine) glasačima jer su ispod prosjeka.
"Specifičnost Crne Gore je da muškarci i žene u prosjeku jednako glasaju. To je dobra pojava i potencijal u daljoj aktivaciji žena", kazala je Komar.
Ona je kazala i da su rezultati pokazali da su muškarci više zainteresovani za politiku.
Poručila je i da trećina ispitanika smatra da Crna Gora nije demokratska država, dok 47 odsto smatra da više jeste, nego da nije.
Poručila je da je istraživanje pokazalo da je oko 12 odsto ispitanika kazao da je nakon izbora nezadovoljno onim za šta su glasali.
"Svaki peti apstinent nije zadovoljan što nije glasao", rekla je Komar.
Poručila je da 50,8 odsto žena smatra da je procenat žena u Skupštini prenizak.
Na pitanje ko je najprikladniji da vodi državu u vrijeme krize javnog zdravlja, Komar je kazala da je 53,9 odsto ispitanika reklo da bi bilo prikladno da vode žene i muškarci podjednako.
Na pitanje ko je najprikladniji da vodi državu u vrijeme ekonomske krize, ona je poručila da je 53,7 odsto ispitanika reklo da bi bilo prikladno da vode žene i muškarci podjednako.
Živković: 50,9 odsto ispitanika kazalo da uopšte nije vjerovatno da bi komentarisali političke i društvene teme na društvenim mrežama
Slaven Živković, istraživač Crnogorske izborne studije predstavio je dio vezan za konzumaciju medija i društvenih mreža tokom izborne kampanje.
On je rekao da se sve manje građana informiše putem televizije, a sve više putem društvenih mreža i internet portala.
Kazao je i da je istraživanje pokazalo da je 50,9 odsto ispitanika kazalo da uopšte nije vjerovatno da bi komentarisali političke i društvene teme na društvenim mrežama, dok je 6,2 odsto poručilo da je vrlo vjerovatno da bi komentarisali.
On je rekao i da je 52,8 odsto ispitanika poručilo da uopšte nije vjerovatno da bi se uključili u raspravu sa neistomišljenicima na društvenim mrežama, dok je 7,9 odsto reklo da bi se vrlo vjerovatno uključili.
Komar: Ojačati poziciju DIK, edukovati mlade o važnosti izbora...
Komar je rekla da je zaključak svih podataka iz istraživanja da treba jačati povjerenje građana na način što će i podaci na osnovu kojih se vode rasprave biti transšarentni, ojačati poziciju DIK, te da je potrebno edukovati mlade o važnosti izbora, raditi na aktivaciji ženskog biračkog tijela i regulisati ponašanje internet medija tokom izbora.
"Očigledno postoji potreba za radom sa biračima, a posebno sa mlađima. Talas apstienncije nas polako stiže, a on dominantno dolazi od mlađeg biračkog tijela", ocijenila je ona.
"Podaci o strukturi glasača bi trebali biti sadržani u izvještajima"
Komar je istakla da bi bila dobra praksa kada bi podaci sadržani u ličnoj karti kao što su pol, prebivalište bili sadržani u izveštajima sa samih izbora.
Zlatko Vujović, predsjednik Upravnog odbora CeMI je podsjetio na raspravu da li su lične karte crngoorskih građana biometrijske ili ne.
"Lične karte sa čipom su biometrijske. Kada bi čitači na biračkim mjestima bili elektronski povezani, mi bismo i u realnom vremenu mogli imati opsežnu statistiku - ne samo o izlasnosti, već i o strukturi glasača. Govorimo o neiskorišćenim resursima", ocijenio je Vujović.
"Nemamo često istraživanja za naučne potrebe"
Vrlo često se određena istraživanja rade za partije, a nemamo često istraživanja za naučne potrebe, kazala je Komar.
"Imamo istovremeno naučno istraživanje koje ima jako puno podataka i početak priče o reformi. Istraživanjem koje je rađeno samo za nauku možemo dati doprinos. Crnogorska izborna studija je jedan dugoročni projekat. Fokus je na izbornom integritetu. Na ovom istraživanju je postojao tzv. izborni integritet. Taj integritet je formiran na osnovu toga - da li se glasovi pošteno broje, da li opozicija ima uslove da se kandiduje i da li funkcioniše na pravi način, na koji način su mediji uključeni, da li su ljudi plaćeni da glasaju, da li su izborni zvaničnici nepristrasni i u kojoj mjeri su birači ucijenjeni. Ovo je zasnovano na percepciji građana", kazala je Komar.
Ona je istakla da je na pitanje "Da li opozicija može slobodno da se kandiduje i istakne svoju kandidaturu?" 37,7 odsto ispitanika kaže da ne postoji sprečavanje, a 22,8 da postoji.
Živković: Ispitivanje se radi kada slegnu strasti poslije izbora
Živković je rekao da je "Crnogorska nacionalna izborna studija" projekat na kome rade od 2012. godine od kad je Crna Gora uključena u međunarodni projekat "Komplementarne studije izbornih sistema".
"Danas predstavljamo samo dio podataka. Pored mnogih benefita, možemo porediti rezultate kroz vrijeme. Imali smo jedno istraživanje poslije 2020. i poslije izbora 2023. Uzorak je bio reprezentativan - 1.002 ispitanika. Ispitivanje se radi kada slegnu strasti poslije izbora kada pitamo građane za koga su glasali", rekao je Živković.
"Polovina građana smatra da su birači plaćeni da glasaju za nekog"
Komar je istakla da je preko polovine ispitanika smatra da birači bivaju plaćeni da glasaju za nekog.
"Svaka druga osoba vjeruje da su ljudi plaćeni da glasaju određenu opciju. Ukoliko vjerujete da je nešto realnost, to postaje realnost jer svoje ponašanje upravljate prema tome.", kazala je ona.
Kako ej dodala, svaka druga osoba koja je ispitana smatra da je neko bio ucijenjen da glasa na određeni način.
Vujović: Bavimo se izbornom reformom
Vujović je rekao da se u istraživanju koje je dio Crnogorske izborne studije bave izbornom reformom.
"Formiran je parlamentarni odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu, a u njima i članovi iz NVO sektora i akademske zajednice, između ostalih, i predstavnici CEMI-ja", kazao je Vujović.
Bonus video:
