Da je raspisao izbore u Šavniku, predsjednik Crne Gore Jakov Milatović poništio bi one koji se i dalje sprovede u toj opštini po odluci bivšeg šefa države Mila Đukanovića, čime bi preuzeo nadležnost Ustavnog suda koji jedini to može učiniti.
To je juče “Vijestima” kazala Kancelarija za odnose s javnošću predsjednika Milatovića, odgovarajući na pitanja po kom propisu je on ovlašćen da ne raspiše izbore u nekoj opštini nakon stupanja na snagu odluka o skraćenju mandata lokalnog parlamenta ili njegovom raspuštanju, kao i po kom aktu je nadležan da tumači i utvrđuje zakonitost odluke drugog organa koja je stupila na snagu.
“Vijesti” su juče, pozivajući se na mišljenja pravnika s kojima su razgovarale, objavile da oni smatraju da Milatović nije imao pravo da cijeni valjanost odluka šavničke vlasti i Vlade o raspuštanju Skupštine opštine (SO) Šavnik, već obavezu da postupi po njima i raspiše izbore. On to nije učinio ni prošle sedmice, ni prekjuče.
NE PROPUSTITE
Kancelarija podsjeća da šef države odluku o raspisivanju lokalnih izbora donosi na osnovu Zakona o lokalnoj samoupravi (član 37 stav 4) i Zakona o izboru odbornika i poslanika (član 15 stav 2). Navodi da mu je to zakonsko ovlašćenje eksplicitno dato za slučajeve kad dođe do prestanka mandata skupštine opštine prije isteka vremena na koje je izabrana, te da bi drugačije tumačenje značilo Milatovićevo postupanje mimo granica ovlašćenja koje su mu postavljena zakonom.
“Pri odlučivanju, u konkretnim situacijama, predsjednik nije cijenio zakonitost donesenih odluka SO Šavnik i Vlade Crne Gore, već isključivo ispunjenost preduslova za primjenu ovlašćenja koja su mu data citiranim odredbama zakona”, piše u odgovoru.
Kancelarija poručuje da Milatović pri donošenju odluke nije mogao zanemariti činjenicu da je na snazi odluka bivšeg predsjednika na osnovu koje i dalje traju izbori u Šavniku.
“U tom smislu, treba ukazati na činjenicu da bi se raspisivanjem novih izbora, defakto, poništio cjelokupni izborni postupak sproveden po osnovu važeće odluke bivšeg predsjednika. Na taj način, suprotno članu 102 i 103 Zakona o Ustavnom sudu, predsjednik Crne Gore bi preuzeo nadležnost Ustavnog suda, imajući u vidu da je samo taj organ nadležan za donošenje odluke o poništenju cjelokupnog izbornog postupka”, rečeno je “Vijestima”.
Milatović je ocijenio da odluke SO Šavnik i Vlade ne pružaju pravno valjan osnov za raspisivanje izbora, odnosno da bi donošenje rješenja o novom izlasku na birališta predstavljalo narušavanja pravnog poretka. Stoga je poručio da nadležne institucije treba da doprinesu okončanju izbora na dva birališta na kojima glasanje traje od oktobra 2022. godine, da bi se u što kraćem roku konstituisali novi organi uprave. Iz Milatovićevog kabineta “Vijestima” su prekjuče nezvanično rekli da šef države nema obavezu da postupi po odlukama, da su zakoni jasni i da nije u obavezi da djeluje dvije godine nakon isteka mandata SO.
Vlada i Ministarstvo javne uprave (MJU) još se nisu oglasili o Milatovićevom potezu i nije jasno da li će u Šavnik biti poslat odbor povjerenika koji će uspostaviti prinudnu upravu i ako hoće - kad.
O odluci šefa države ne oglašavaju se ni vladajuće partije.
Dok neki pravnici tvrde da je Milatović pogriješio, drugi su, poput predsjednika Udruženja pravnika Branislava Radulovića, prethodnih dana poručivali da on ne treba da raspisuje izbore već da aktuelni treba da se završe. Poruku na sličnom fonu poslao je i član Odbora za izbornu reformu Zlatko Vujović, koji je prekjuče kazao da se ne može govoriti o drugim izborima ako prvi nisu završeni.
Vlada je prethodnog četvrtka raspustila šavnički parlament i imenovala odbor povjerenika koji će ga mijenjati, ali su uveče odbornici vladajuće koalicije Demokratke partije socijalista (DPS) i Socijaldemokrata (SD) na elektronskoj sjednici izglasali skraćenje mandata. Izvršna vlast je, međutim, u petak neočekivano povukla svoju odluku “iz procedure objavljivanja u Službenom listu”. Razlog je, kako je “Vijestima” nezvanično tada objašnjeno, to što je odluka SO Šavnik o skraćenju mandata stupila na snagu danom donošenja, dok je odluka Vlade trebalo da stupi na snagu danom objavljivanja u Službenom listu.
Nakon poteza Vlade, iz igre je bila ispala opcija uvođenja prinudne uprave, a važeća je ostala odluka odbornika DPS-a i SD-a, koja je mogla da vodi raspisivanju izbora. Onda se oglasio Milatović i odbio da raspiše izbore, da bi Službeni list preksinoć objavio Vladinu odluku o prinudnoj upravi. Međutim, predsjednik ni nakon toga nije raspisao izbore.
Izbori u Šavniku počeli su 23. oktobra 2022, kada su održani u još 13 opština, ali još nisu okončani jer članovi biračkih odbora iz opozicione koalicije “Za budućnost Šavnika”, koju predvodi nekadašnji Demokratski front, nisu dozvoljavali dijelu novoupisanih birača da glasaju jer su, tvrde, prepisani da bi podržali DPS.
Na dva birališta, u zgradi Opštine i selu Kruševice, gdje pravo glasa ima 541 birač, glasalo se u devet navrata, posljednji put 18. decembra 2022, kad su izbori opet prekinuti, nakon čega tamošnja Opštinska izborna komisija (OIK) nije mogla da se dogovori o tome da ih ponovi.
CDT: Ustavni sud bi mogao poništiti izbore u Šavniku
Izvršni direktor Centra za demokratsku tranziciju (CDT) Dragan Koprivica, ocijenio je juče u “Bojama jutra” TV “Vijesti” da postoji osnov da Ustavni sud, u slučaju eventualne pritužbe partija, poništi izborni proces u Šavniku u cjelosti, a ne samo na dva birališta.
Iz CDT-a su “Vijestima” objasnili da bi sud to mogao da učini na osnovu Zakona o Ustavnom sudu (član 102), kojim je propisano da ta institucija, ako je nepravilnost koja je utvrđena u izbornom postupku imala bitan uticaj na izborni rezultat, odlukom poništava cio izborni postupak ili dijelove tog postupka, koji se moraju tačno navesti, odnosno pojedine radnje u postupku koje se moraju tačno označiti.
Iz CDT-a navode da je, da bi slučaj došao da Ustavnog suda, neophodno da stranke, odnosno liste koje učestvuju na izborima u Šavniku, prvo podnesu prigovor Državnoj komisiji (DIK) jer se izbori u toj opštini ne održavaju, i da traže od nje da ih poništi.
“DIK bi prigovor odbio jer ne može da odlučuje o tome, i onda bi izborna žalba bila podnijeta Ustavnom sudu. Ako bi ona bila dobro argumentovana, sud bi mogao da utvrdi da to što izbori u Šavniku traju ovoliko dugo, ne omogućava potpuno ostvarenje izbornih prava građana, i da ih poništi, pa bi se onda išlo na nove izbore”, rečeno je “Vijestima” iz CDT-a.
Bonus video:
