Nema razloga za strah da Sjedinjene Američke Države (SAD) neće braniti neku od članica NATO-a ukoliko Donald Tramp ponovo postane njihov predsjednik.
To su “Vijestima” kazali počasni predsjednik Socijaldemokratske partije i bivši ministar vanjskih poslova Ranko Krivokapić i predsjednica Atlantskog saveza i bivša ambasadorka Crne Gore pri Ujedinjenim nacijama Milica Pejanović Đurišić, odgovarajući na pitanje da li očekuju da će SAD štititi NATO saveznike u skladu sa članom 5 Vašingtonskog ugovora ako predsjednik te zemlje ponovo postane Donald Tramp.
Ovaj član obavezuje sve zemlje NATO da stanu uz članicu koja je napadnuta, a aktiviran je jednom - poslije napada na SAD 11. septembra 2001.
Izgledni kandidat Republikanske partije za predsjednika SAD Donald Tramp na novembarskim izborima u toj zemlji redovno je kritikovao ostale države članice jer neke od njih ne izdvajaju najmanje dva odsto svog bruto društvenog proizvoda.
On je na februarskom predizbornom skupu u Južnoj Karolini kazao da mu se neidentifikovani zvaničnik države članice NATO suprotstavio zbog prijetnje da “SAD neće braniti članice koje ne ispune ciljeve Alijanse za odbranu”. Tramp je na ovom skupu poručio i da će, u slučaju napada na članicu koja nije izmirila obavezu, “ohrabriti” Rusiju da im radi šta god želi.
Krivokapić je ocijenio da su SAD “zemlja duboke demokratije i duboke sposobnosti da poštuju svoje obaveze” i dodao da “ko god da dođe na čelo te države neće ih spriječiti da te obaveze ispunjavaju”.
Pejanović Đurišić je kazala da smatra da je Tramp na ovaj način “htio podstaći ostale države članice na veća izdvajanja”. Ona je podsjetila na izjave bivšeg američkog predsjednika iz 2018. godine kada je on, u televizijskom intervjuu kazao da “Crna Gora može izazvati Treći svjetski rat”
Prilikom razgovora sa njim, novinar Taker Karlson pitao je zašto bi SAD trebalo da brane Crnu Goru u slučaju napada, što je obavezna kao članica Alijanse.
“I ja sam se isto pitao. Crna Gora je mala država sa veoma snažnim ljudima. Oni su veoma snažni ljudi. Oni su veoma agresivni ljudi, možda će postati agresivni i čestitam - u Trećem svjetskom ratu smo”, kazao je Tramp.
Pejanović Đurišić je u tom trenutku bila ambasadorka Crne Gore pri UN i ističe da je tada samoinicijativno od američke administracije tražila izjašnjenje o toj izjavi diplomatskim putem.
“Dobila sam jedno razuvjeravanje da ne može biti bojazni te vrste - da su partneri partneri i da je to partnerstvo vrlo čvrsto”, kazala je ona “Vijestima”.
Britanski “Ekonomist” u analizi nakon Trampove februarske izjave navodi da je od invazije Rusije na Ukrajinu poraslo izdvajanje članica NATO za odbranu, pa je broj njih koje troše barem 2% BDP-a sada 11, a očekuje se će ih do kraja 2024. godine biti 18.
“Ipak, čini se malo vjerovatnim da bi bilo koji realan nivo evropskih vojnih troškova umirio Trampa. Umjesto toga, Evropa se počinje suočavati s nezamislivim: da se ne može više pouzdati da će evropska bezbjednost biti osigurana američkom vojnom moći, što je bilo sigurno 75 godina”, navodi list.
Kao kontraargument “Ekonomist” navodi činjenicu da Tramp nije povukao Ameriku iz NATO-a tokom svog prvog mandata, kao i da je američki Kongres prošle godine usvojio zakon koji obavezuje svakog predsjednika koji želi da napusti savez da za to dobije dvotrećinsku većinu u Senatu ili da se usvoji zakon u Kongresu.
“Ipak, za druge, takvo ohrabrenje zvuči prazno. U svom prvom mandatu, Tramp je uglavnom bio ograničen od strane ministara odbrane i savjetnika za nacionalnu bezbjednost koji su bili posvećeni NATO-u. Ako bi osvojio drugi mandat, vjerovatno bi na te finkcije postavio ljude koji ga ne bi ograničavali. Čak i ako bi saznao da formalno ne može povući Ameriku iz NATO-a, Tramp bi mogao fatalno podriti svoju posvećenost obavezama iz sporazuma povlačenjem američkih snaga iz Evrope, ne pružajući joj američko nuklearno odvraćanje i dovodeći u sumnju svoju posvećenost da naredi američkim trupama da brane Evropu. U takvim okolnostima, Putin bi ostvario svoju najdražu želju - potpuno razbijanje bilo kakvog praktičnog značaja člana 5 što se tiče Amerike”, navodi “Ekonomist”.
Krivokapić i Pejanović Đurišić prisustvovali su panel diskusiji pod nazivom “75 godina NATO: Bezbjednosni štit u svijetu neizvjesnosti”, koju je organizovao Atlantski savez Crne Gore.
Ambasadorka Švedske u Crnoj Gori Ana Ben David je, odgovarajući na isto pitanje novinara “Vijesti” kazala da kao diplomate ne mogu spekulisati šta bi se moglo desiti, već moraju čekati da vide šta će biti. Sa njom je saglasna ambasadorka Velike Britanije Don Meken, dok je ambasador Finske Niklas Linkdvist odgovorio da očekuje da će SAD braniti drugu članicu i ako kandidat Republikanske partije postane predsjednik.
Zamjenica pomoćnika generalnog sekretara NATO-a za javnu diplomatiju Karmen Romero poručila je putem video poruke da Alijansa ostaje posvećena stabilnosti Zapadnog Balkana, a da je 75 godišnjica tog saveza “prilika da podsjete građane na vrijednosti NATO-a, posebno u opasnim vremenima”.
Ona je kazala da bez bezbjednosti nema prosperiteta i da je “važno da imamo jak NATO sa više saveznika”
Romero je istakla da je”Zapadni Balkan region od strateške važnosti za NATO”.
“Alijansa ostaje jako posvećena stabilnosti Zapadnog Balkana”, rekla je Romero.
Milatović: Ulaskom regiona u NATO prevazišla bi se istorijska trvenja
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović je prilikom otvaranja panela kazao da je Alijansa garancija mira.
“Članstvo u NATO za Crnu Goru je posebno važno izazovnim geopolitičkim dešavanjima. Ono nam obezbjeđuje zaštitu, predvidljivost i stabilnost u okviru kojih možemo nesmetano nastaviti da razvijamo crnogorsku demokratiju kroz jačanje pravosuđa i izgradnju građanskog društva”, saopštio je Milatović.
Prema njegovim riječima, zajedničko članstvo država regiona je garant prevazilaženja regionalnih izazova i istorijskih trvenja koji su nas činili zatečenima kada je dolazilo do globalnih bezbjednosnih prekretnica.
“Ruska agresija na Ukrajinu jedna je od takvih. Tokom Hladnog rata, Švedska i Finska nisu osjećale stepen prijetnje koji bi uzdrmao njihovu neutralnost, a danas su članice NATO”, dodao je Milatović.
“Značaj NATO je i u tome što odgovara na brojne izazove poput hibridnih prijetnji, sajber napada kojima smo i mi bili izloženi”, dodao je Milatović.
Bonus video:
