Od sedam sudija Ustavnog suda, zvanično je najimućniji nedavno izabrani Faruk Resulbegović iz Ulcinja, koji je imovinu (nekretnine) uglavnom stekao nasljedstvom.
Prema posljednjem imovinskom kartonu za 2023. godinu, objavljenom na sajtu Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), Resulbegović je naslijedio kuću od 87 kvadrata, dva apartmana (142 i 70 kvadrata), građevinsko zemljište od 311 kvadrata, zemljište od 37 kvadrata i poslovne prostore od 70 i 38 metara kvadratnih. U njegovom kartonu piše da je poslovni prostor od 66 kvadrata stekao nasljedstvom i kupovinom, dok je kupio poslovni prostor od 128 kvadrata.
Resulbegović ima BMW 745 iz 2002. kojeg je kupio, a naslijedio je “citroen C4” iz 2009. godine.
Prijavio je i oružje - “bernardeli VB practical” (2018), “CZ shadow 2” (2021), “beretta ARX 160” (2020), koje je, kako je naveo, kupio.
Resulbegović, višegodišnji tužilac Osnovnog državnog tužilaštva u Ulcinju je za sudiju Ustavnog suda izabran 21. novembra prošle godine.
On je u decembru, kao sudija Ustavnog suda, imao osnovnu platu od 1.721 euro. Njegova plata kao osnovnog tužioca, prema podacima iz kartona, bila je od 1.300 do 3.000 eura tokom prošle godine.
Od izdavanja nekretnina prošle godine je imao prihod od ukupno 16.200 eura.
Resulbegović vraća gotovinski kredit od 25.000 eura iz 2022. godine, za koji mu je rata 264 eura.
Nije dao saglasnost o pristupu podacima na računima bankarskih i drugih finansijskih institucija.
Sutkinja Momirka Tešić iz Tivta od nepokretne imovine posjeduje njivu od 913 kvadrata (poklon). Njen suprug Nenad Tešić ima udio od 50 odsto u kući od 105 kvadrata (nasljedstvo), kao i polovinu nekretnine od 300 kvadrata, koja je u kartonu unijeta kao “ostalo”, što je, takođe, naslijedio.
Momirka Tešić ima akcije u pet preduzeća - Otrant komercu (62), Izboru Bar (2.000), Luci Bar (1.050), Port of Adriji (1.050) i Jadranskom brodogradilištu (38).
Tešić je za sutkinju Ustavnog suda izabrana krajem februaru prošle godine.
Njena ukupna neto zarada u Ustavnom sudu prošle godine je iznosila 16.820 eura (od 1,7 hiljada do 2,2 hiljade mjesečno). Kao sudija Osnovnog suda u Kotoru u 2022. godini imala je platu od ukupno 18,3 hiljada eura neto.
U Komisiji za izbor odluka/rješenja Ustavnog suda prošle godine je imala naknadu od ukupno 625,5 eura.
Nije dala saglasnost za pristupu podacima na računima bankarskih i drugih finansijskih institucija.
Imovinski karton sutkinje Snežane Armenko iz Podgorice još nije objavljen na sajtu ASK-a, ali je u januaru ove godine prijavila promjene imovinskog stanja. Te promjene se odnose na imovinu koju je naslijedio njen suprug Lazar Armenko (Budva).
Njen suprug je naslijedio kuću sa stambenim prostorom od 72 kvadrata, nestambenim prostorom od 10 kvadrata i poslovnim prostorom od 56 kvadrata. Naslijedio je i livade od ukupno tri hiljade metara kvadratnih, pašnjake od oko 9,7 hiljada kvadrata, građevinsko zemljište (ukupno 866 kvadrata), šume (36 hiljada kvadrata), kamenjar, trstik...
Armenko je za sutkinju Ustavnog suda izabrana u februaru 2023. godine, a prethodno je bila zamjenica zaštitnika ljudskih prava i sloboda.
Prema imovinskom kartonu za 2022. godinu, Armenko ima stan od 86 kvadrata kojeg je kupila, i automobil “pežo 207” iz 2011. godine.
Ima stambeni kredit iz 2022. od ukupno 85.950 eura, a rata joj je 498,48 eura. Ima i dva gotovinska kredita od 20 hiljada i šest hiljada, takođe iz 2022.
Kao zamjenica zaštitnika ljudskih prava i sloboda imala je osnovnu neto platu od ukupno 19.172 eura u 2022. godini, odnosno 1,59 hiljada eura mjesečno.
Nije dala saglasnost o pristupu podacima na računima bankarskih i drugih finansijskih institucija.
Sutkinja Dragana Đuranović je jedna od troje sudija Ustavnog suda kojoj je država pomogla da riješi stambeno pitanje, dok je bila zaštitnica imovinsko-pravnih interesa Crne Gore. Za sutkinju Ustavnog suda izabrana je u februaru prošle godine.
Osim njoj, država je pomogla sudijama Desanki Lopičić i Budimiru Šćepanoviću da kupe stanove i to dok su bili sudije Ustavnog suda, iako je to bilo zakonom zabranjeno. Zbog toga je Specijalno državno tužilaštvo (SDT) podiglo optužnicu protiv više funkcionera bivše DPS vlasti.
Đuranović je, kako je ranije objavljeno, stan u Siti kvartu (gdje kvadrat košta i po nekoliko hiljada eura) dobila od Vlade 2016. godine i platila ga je svega 15.445 eura, odnosno 208 eura po kvadratnom metru.
Ona je u Skupštini, tokom saslušanja kandidata za sudije Ustavnog suda rekla da ima člansku kartu DPS-a, ali da će da je vrati čim bude izabrana za sutkinju.
Kao sutkinja Ustavnog suda Đuranović je prošle godine imala osnovnu platu od ukupno 22,7 hiljada eura (od dvije hiljade do 2.500 eura mjesečno, neto).
Prijavila je i drugi prihod od 1.913 eura (maj prošle godine), ali nije navedeno na šta se odnosi.
Kao predsjednica Redakcione komisije u ustavnom sudu imala je naknadu od ukupno 1.251 eura.
Prijavila je gotovinu od ukupno 5.725 eura i akcije u HTP Velika plaža (5.000 akcija).
Đuranović ima potrošački kredit od 25.000 iz 2022. godine. Nije dala saglasnost o pristupu podacima na računima bankarskih i drugih finansijskih institucija.
Đuranović ove godine stiče uslov za penziju, jer su u januaru na snagu stupile izmjene Zakona o PIO, kojima je propisana jedinstvena starosna granica za sticanje prava na starosnu penziju od 65 godina života. Ona 65 godina puni u decembru ove godine, a penzije je mogu “spasiti” izmjene Zakona o Ustavnom sudu koje su u skupštinskoj proceduri. Izmjene Zakona o Ustavnom sudu Skupštini je u martu dostavio dio vladajuće većine, a njima je predviđeno da sudijama Ustavnog suda prestaje funkcija kad navrše 67 godina života i 40 godina staža osiguranja.
I sutkinji Desanki Lopičić, koja pripada staroj garnituri sudija Ustavnog suda, Vlada je dala povoljan kredit za kupovinu stana.
Njen imovinski karton za prošlu godinu još nije objavljen na sajtu ASK-a, a prema podacima iz imovinskog kartona za 2022. ona ima stan od 75 kvadrata za koji joj je Vlada dala kredit 2009. godine od 75 hiljada eura, a za koji joj je rata svega 79,8 eura. Radi se o stanu u profesorskim zgradama (kod Univerziteta Crne Gore) gdje je kvadrat tada procijenjen na 860 eura.
Lopičić je po osnovu osnovne plate u Ustavnom sudu imala ukupni godišnji prihod od oko 26,6 hiljada eura neto (2,2 hiljade eura mjesečno) u 2022. godini.
Osim toga imala je naknadu kao predavač u Centru za obuku u sudstvu i državnom tužilaštvu od ukupno 1.300 eura, a kao član Komisija za provjeru stručne osposobljenosti skoro tri hiljade eura.
Lopičić otplaćuje i kredit od oko 14,2 hiljade iz 2016. godine za koji joj je rata 118,73 eura.
Lopičić je ovo drugi mandat u Ustavnom sudu. Za sudiju Ustavnog suda prvi put je izabrana 23. juna 2005. godine, na predlog predsjednika Crne Gore, a drugi put 15. januara 2014. godine. Obavljala je i funkciju predsjednice Ustavnog suda, a zatim i predsjedavajuće sutkinje (2020) što je ocijenjeno neustavnim.
Mandat sudije Ustavnog suda je 12 godina.
Sudija Budimir Šćepanović ima stan od 90 kvadrata, kojeg je kupio uz pomoć države, za nešto više od 13 hiljada eura. Njegov stan nalazi se u Univerzitetskom centru u Podgorici.
Prema podacima iz imovinskog kartona za 2023. godinu, Šćepanović ima građevinsko zemljište od ukupno 1.109 kvadrata (kupovina), kao i dva motorna vozila: “nisan xtrail” iz 2009. i “opel vektru” iz 1998.
Osnovna plata za 2023. godinu iznosila je ukupno 32 hiljade eura neto (mjesečno od 2,5 do 2,8 hiljada eura). Prijavio je i “drugi prihod” od 2.657 eura, a imao je i naknadu kao član Redakcione komisije od 625,5 eura.
Posjeduje i oružje - “zastavu M 70” iz 1985 (nasljedstvo) i “zastava arms M 70A” iz 1993 (kupovina).
U gotovini ima 10.000, a u rubrici hartije od vrijednosti je prijavio “akcije”, ali ne i ukupan broj akcija, niti na koja se preduzeća odnose. Ima gotovinski kredit od 2.500 eura.
Nije dao saglasnost o pristupu podacima na računima bankarskih i drugih finansijskih institucija.
Šćepanović krajem maja stiče uslove za penziju prema Zakonu o PIO, ali o tome još nije obavijestio predsjednika Crne Gore koji treba da predloži njegovog zamjenika.
Sudija Milorad Gogić vlasnik je stana od 29 metara kvadratnih (kupovina), dok njegova ćerka Anđela ima stan od 44 kvadrata, takođe stečen kupovinom.
U imovinskom kartonu za 2023. godinu, prijavio je gotovinu od oko 100.000 eura i akcije, ali ne i ukupan broj akcija, niti na koja se preduzeća odnose.
Ima pištolj “zastavu” iz 1989. kojeg je kupio, i pištolj “crvena zastava” iz 1994. (ostalo).
U 2023. godini je imao platu od ukupno 29 hiljade eura, odnosno mjesečno od dvije hiljade do 2,6 hiljada neto.
Imao je i naknadu kao član Redakcione komisije od 625,5 eura.
Nije dao saglasnost o pristupu podacima na računima bankarskih i drugih finansijskih institucija.
Gogić krajem maja ide u penziju, ako Skupština ne usvoji izmjene Zakona o Ustavnom sudu, i u toku je procedura izbora novog sudije Ustavnog suda.
Ustavni odbor parlamenta utvrdio je početkom marta listu od šest kandidata za Gogićevog nasljednika, ali još nisu počeli intervjui s njima.
Potvrđena optužnica u aferi “Stanovi”
SDT je početkom marta ove godine potvrdilo optužnicu u aferi “Stanovi”.
Optužnica je podignuta protiv Predraga Boškovića, Dragice Sekulić, Ivana Brajovića, Damira Šehovića, Suzane Pribilović, Budimira Šegrta, Sanje Vlahović, Suada Numanovića, Dražena Miličkovića, Osmana Nurkovića, Jelene Radonjić i Aleksandra Jovićevića, zbog, kako je saopštio SDT, postojanja osnovane sumnje da su, u periodu od 2016. do 2020.godine, kao članovi Komisije za stambena pitanja Vlade Crne Gore, u saizvršilaštvu, učinili produženo krivično djelo zloupotrebe službenog položaja, za koje je propisana kazna zatvora od dvije do 12 godina.
Okrivljenima se stavlja na teret da su, suprotno Odluci o načinu i kriterijumima za rješavanje stambenih potreba funkcionera, bez plana za rješavanje stambenih potreba i procjene stručne komisije Uprave, odobrili i dodijelili stambene kredite za poboljšanje uslova stanovanja za 119 javnih funkcionera i zaposlenih u državnim organima i organima državne uprave, u iznosima između 17.500 i 40.000 eura, te im tako pribavili korist, a budžetu Crne Gore nanijeli štetu, u ukupnom iznosu od 2.604.740 eura.
Prijave šest kandidata još kod skupštinske Komisije
Iz Skupštine su “Vijestima” rekli da se prijave svih kandidata za sudiju Ustavnog suda nalaze kod komisije koja ima zadatak da utvrdi da li su prijave blagovremene i potpune.
“Nakon toga, komisija će sačiniti izvještaj koji će dostaviti Ustavnom odboru na usvajanje. Nakon usvajanja predmetnog izvještaja na sjednici Ustavnog odbora donijeće se odluka o datumu održavanja konsultativnog saslušanja svih kandidata koji ispunjavaju propisane uslove. Rok u kojem Ustavni odbor treba da obavi konsultativno saslušanje kandidata nije propisan”, rekli su iz Skupštine.
Ustavni odbor je 5. marta utvrdio listu kandidata koji su se prijavili za sudiju Ustavnog suda. Prijave su dostavili Alija Beganović, Zoran Vukićević, Nerma Dobardžić, Muhamed Đokaj, Jovan Kojičić i Sanja Maslenjak.
U komisiji koja treba da ocijeni prijave su Darko Dragović (PES), Bogdan Božović (SNP) i Sonja Milatović (DPS).
Bonus video:
