Za razliku od bosansko-hercegovačkih političara, prije svih predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, crnogorski biznismeni Branislav Brano Mićunović i Miodrag Daka Davidović čini se da nemaju razloga da brinu za sankcije koje im je uvela američka administracija, bar kad je riječ o poslovanju na “domaćem terenu”.
Mićunović i Davidović ne nalaze se u restriktivnim mjerama koje su finansijske institucije u Crnoj Gori dužne da poštuju, proizilazi iz odgovora Centralne banke Crne Gore (CBCG) “Vijestima”. Navode i da odluku o uvođenju restriktivnih mjera po zakonu donosi Vlada.
Davidović i Mićunović su od novembra prošle godine pod sankcijama Ministarstva finansija SAD zbog, kako su saopštili, povezanosti sa kriminalom i zlonamjernim uticajem Rusije u regionu.
Njih je na listu sankcionisanih dodala Kancelarija za kontrolu imovine stranaca (OFAC) Ministarstva finansija SAD, uz još osam osoba iz Srbije, Bosne i Hercegovine (BiH) i Sjeverne Makedonije i više kompanija.
Sankcije podrazumijevaju blokadu njihove kompletne imovine u Americi, ili one koju kontrolišu njima bliske osobe u toj državi.
Iz CBCG objašnjavaju da je Zakonom o međunarodnim restriktivnim mjerama uređen način uvođenja, primjene i ukidanja međunarodnih restriktivnih mjera koje država sprovodi u cilju uspostavljanja i očuvanja međunarodnog mira i bezbjednosti, poštovanja ljudskih prava i osnovnih sloboda, borbe protiv terorizma i širenja oružja za masovno uništenje, razvoja i jačanja demokratije, vladavine prava i postizanja drugih ciljeva u skladu sa međunarodnim pravom.
“Restriktivne mjere se u skladu sa ovim zakonom uvode na osnovu: rezolucija Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija, usvojenih shodno poglavlju VII Povelje Ujedinjenih nacija; akata Evropske unije; odluka drugih međunarodnih organizacija čiji je Crna Gora član ili čijim se izjavama pridružuje u skladu sa vanjskopolitičkim prioritetima, kao i drugih osnova, u skladu sa međunarodnim pravom”, kazali su “Vijestima” iz CBCG.
Kako dodaju, restriktivne mjere u smislu ovog zakona su, između ostalog, i ograničenje raspolaganja i sticanja sredstava i/ili druge imovine, odnosno zamrzavanje.
“Kako CBCG vrši nadzor i nad primjenom Zakona o međunarodnim restriktivnim mjerama od strane finansijskih institucija kojima je izdala dozvolu za rad, u pogledu primjene važećih restriktivnih mjera u Crnoj Gori, obavještavamo Vas da se navedena fizička lica ne nalaze u restriktivnim mjerama koje su finansijske institucije u Crnoj Gori dužne da poštuju”, navodi se u odgovoru.
U obrazloženju odluke OFAC-a navodi se da je Mićunović decenijama vodeća figura u organizovanom kriminalu u Crnoj Gori, što datira još od vremena bivše Jugoslavije.
“Najpoznatiji je po ilegalnom švercu cigareta koji je korumpirao i podrivao nezavisnost demokratskih institucija Crne Gore”.
Mićunovića terete da je sa nekom od vlada na zapadnom Balkanu i sadašnjim ili bivšim vladinim zvaničnikom učestvovao u koruptivnim radnjama.
“Kao što je zloupotreba javne imovine, eksproprijacija privatne imovine za ličnu korist ili političke svrhe, ili podmićivanje”, piše u odluci OFAC-a.
Mićunović je bio optužen za ubistvo sugrađanina Radovana Kovačevića u oktobru 2000. godine, ali je 2007. pravosnažno oslobođen optužbe, jer ga niko od očevidaca nije identifikovao kao osobu koja je pucala...
Bio je i jedan od optuženih u Bariju za šverc cigareta tokom devedesetih godina, ali je postupak pred tamošnjim sudom obustavljen zbog zastare. Istragom je bilo obuhvaćeno petnaestak osoba iz Crne Gore i Italije, a među njima i tadašnji premijer Milo Đukanović. Svi su kasnije, zbog formalnih razloga, oslobođeni optužbi...
Mićunović je suvlasnik i vlasnik više kompanija iz oblasti kockarskog i građevinskog biznisa u Crnoj Gori.
U odluci SAD za Davidovića piše da decenijama pere novac za kriminalne grupe, jačajući svoj uticaj i “oblikujući svoje kriminalno preduzeće koje se bavi švercom cigareta, nafte i oružja u Crnoj Gori”.
“Njegove koruptivne aktivnosti omogućile su napore Rusije da kompromituje nezavisnost demokratskih institucija i pravosuđa zemlje, uključujući napore da utiču na rezultate izbora”, navodi se.
Podsjećaju da je umiješan u skandal koji je doveo do hapšenja Dragija Raškovskog, generalnog sekretara Vlade Sjeverne Makedonije, ključnog saradnika bivšeg premijera Zorana Zaeva. Navodno, Raškovski je primio mito od Davidovića kako bi imao sastanak sa premijerom Zaevom radi promovisanja poslovnih interesa Davidovića...
Od 1991. do 1992. Davidović je bio ministar trgovine u vladi samoproglašene Srpske autonomne oblasti u Bosni i Hercegovini.
I on je krajem devedesetih bio sumnjičen za šverc cigareta, ali optužbe nikada nisu dokazane. Hapšen je 1997. zbog navodnih malverzacija u trgovini sa Duvanskim kombinatom, ali do suđenja nije došlo jer ga je 1998. pomilovao nekadašnji predsjednik Crne Gore Momir Bulatović, s kojim je bio u kumovskim vezama.
Davidović je vlasnik firme “Neksan” i jedan od najvećih donatora Srpske pravoslavne crkve, zbog čega je dobio više odlikovanja. Upravljao je Željezarom u Nikšiću dva puta, nakon što su fabriku napusitili ruski investitori.
Posljednjih godina uglavnom je živio u Beogradu odakle je vodio poslove.
Na njega je pokušan atentat 2019. godine. Dok je sjedio u baru hotela “Crown Plaza” u Beogradu sa tadašnjim episkopom, a danas mitropolitom crnogorsko-primorskim Joanikijem, Davidović je pogođen iz snajpera. Zadobio je povredu šake, a atentator nikada nije otkriven...
Da Davidović nije trpio neke posljedice zbog sankcija govori i njegovo učešće na tenderu za kupovinu Željezare u Nikšiću. Konzorcijum u čijem sastavu je Davidovićev “Neksan”, za mjesečni zakup Čeličane i Kovačnice, na period od 35 godina, je u februaru ove godine ponudio nešto više od 30.000 eura, a u ponudi je navedeno da za pet godina planiraju investicije od 40 miliona eura, uz mogućnost dodatnih, kao i proizvodnju zelenih čelika i električne energije.
Ipak, kako je saopšteno iz EPCG, odbijeni su zbog neprihvatljivih uslova koje su postavile menadžmentu te kompanije.
Sa druge strane, Mićunovićeva imovina je duplirana. Prema podacima iz finansijskog iskaza koji je Mićunovićeva kompanija “Zeta film” predala Poreskoj upravi, a u koji su “Vijesti” imale uvid, imovina te firme je na kraju minule godine procijenjena na 42,5 miliona eura, što je duplo više nego 2022.
Mićunovićeva kompanija sa partnerskom firmom “Merit Montenegro” turskih biznismena završava luksuzni kondo hotel sa kazinom “Merit Starlit Residence” na mjestu nekadašnje zgrade “Zeta filma”, stotinjak metara od Starog grada u Budvi.
Vrijednost nekretnina kojima gazduje “Zeta film” na kraju 2022. iznosila je 21,8 miliona eura, dok je 2021. imovina bila procijenjena na 11,2 miliona eura.
I dok se sa turskim partnerima gradnja višespratnog kondo hotela užurbano privodi kraju, Mićunovićeva kompanija nastavila je sa lošim poslovnim rezultatima, pa je minulu godinu završila u minusu od 657.473 eura, što je dovelo da ukupni gubitak “Zeta filma” bude 2,8 miliona eura...
Dugoročne obaveze firme su 13,2 miliona eura, od čega su dugoročni krediti 4,4 miliona eura.
Glavni specijalni tužilac Vladimir Novović je u novogodišnjem intervjuu “Vijestima” indirektno kazao da je tokom posjete Americi početkom decembra prošle godine razgovarao i o slučaju Mićunovića i Davidovića, ali da zbog povjerljivosti i prirode takvih sastanaka nije u mogućnosti da iznosi podatke.
Na listi crnje nego su mislili
Doš’o Dodik na Manjači pije, iako je dobio sankcije. Doš’o Dodik na Manjači pije, Amerika dala mu sankcije, odjekivalo je šatorom na obilježavanju “58. Kočićevog zbora” u avgustu prošle godine. Pjevač je u trenutku smišljao stihove, a predsjednik RS se slatko smijao.
Nakon ismijavanja i omalovažavanja, čini se, međutim, da je došlo vrijeme i za zabrinutost. Bankovni računi se sankcionisanima gase, a bolje upućeni kažu da je to tek početak, da je spektar kazni raznolik, te da pritisak neće izdržati.
“Pokazalo se da sankcije nisu nimalo beznačajne i bezopasne, kako su ih u prvi mah tumačili pogođeni. To raspoloženje je splasnulo nakon blokiranja računa u bankama i pretvorilo se u ogorčenje, bijes i nervozu. U interesu vladajućih nije da se krug sankcionisanih širi, jer za ovaj ozbiljan problem nemaju izlaznu strategiju”, kaže Tanja Topić, politička analitičarka iz Banja Luke.
Dodika priča o sankcijama nervira, kao nema ni vremena ni želje da se njima bavi, a i od “patriotskih medija” traži da više ne pišu o njima. Čini se da su ga neki i poslušali - oslabilo je bombardovanje javnosti pričom o tome kako su sankcije udar na ljudska pravda, da su besmislene, da su teroristički akt nad srpskim narodom...
“Od ‘patriotskih’ medija zatražena je šutnja, ali ne bih rekla da to znači ignorisanje sankcija. Posljedice njihove primjene teško su pogodile mnoge. Može se očekivati i širenje liste sankcionisanih, nije ovo kraj, tako da nas čekaju nova uzbuđenja”, kaže Topić.
Na crnoj listi je i Dodiku odana saradnica Željka Cvijanović, članica Predsjedništva BiH. Odaniji su mu svakako njegovi nasljednici, kćerka i sin, Gorica i Igor Dodik, a i oni su “pocrnjeli”. Ista sudbina je ispisana i za firme u vlasništvu Dodikovih.
I Dodikov stranački kolega Nikola Špirić je pod američkim sankcijama, pa i predsjednik Narodne skupštine RS Nenad Stevandić, premijer RS Radovan Višković i ministar pravde Miloš Bukejlović. Sljedeća je predsjedavajuća Vijeća naroda RS Srebrenka Golić, a potom savjetnik predsjednika Branislav Okuka i Jelena Pajić Baštinac, generalni sekretar predsjednika. I šef Predstavništva RS u Rusiji Duško Perović u ovom je društvu.
Predsjedavajući Predstavničkog doma PSBiH Marinko Čavara (HDZBiH) je pod sankcijama Amerike, kao i bivši premijer Federacije BiH Fadil Novalić (SDA). Sankcijama je obuhvaćen i Osman Mehmedagić Osmica, bivši šef Obavještajno-sigurnosne agencije BiH. Listu nastavlja tužiteljica Tužilaštva BiH Diana Kajmaković. Nije ona jedina iz pravosudne zajednice koju je poklopio talas sankcija, na listi su i Gordana Tadić, bivša glavna tužiteljica Tužilaštva BiH, ali i Milan Tegeltija, bivši predsjednik VSTV-a BiH.
Sankcije je tada dobio sada već bivši predsjednik PDA Mirsad Kukić, a nije im pobjegao ni Asim Sarajlić, visokorangirani član SDA, te Amir Zukić, dugogodišnji generalni sekretar SDA.
Alternativna televizija jedini je medij iz BiH na spisku nepoželjnih u SAD.
Pobrojani su tek dio spiska. Ratni zločini, udar na državu, korupcija, veze sa organizovanim kriminalom, razlozi su zbog kojih su “pocrnjeli”. Spisak naših ljudi na američkoj crnoj listi itekako je dug, dabome i raznolik po sastavu.
Na listu je dospio i Hasan Čengić, jedan od osnivača SDA. Milovan Cicko Bjelica, osnivač SDS-a i Bakir Alispahić, ratni ministar MUP-a RBiH, takođe su pocrnjeli. Na crnoj američkoj listi je i Srpska demokratska stranka.
Listu nastavlja Bosanska idealna futura koja je na crnu listu uvrštena zbog veza sa Al-Kaidom i talibanima. Među osobama na američkoj crnoj listi su brojni optuženi i osuđeni ratni zločinci, njihovi bliski srodnici, prijatelji i saradnici. To društvo čine Radovan Karadžić, Ratko Mladić, Biljana Plavšić, Momčilo Krajišnik...
Dodikova politika neprihvatljiva Vašingtonu
Jedan za drugim banke gase račune fizičkim i pravnim licima u Bosni i Hercegovini, a dio sankcionisanih sam se odlučio za zatvaranje računa i povlačenje novca, što je posljedica američkih sankcija.
“Verujem da nisam prolupao, ali sam ponosan što imam sankcije i što ne moram da komuniciram sa Zapadom”, rekao je nedavno Milorad Dodik, najavljujući ujedno da će tužiti američku vladu zbog sankcija koje je uvela pojedincima u RS.
“Nemam kartice za plaćanje, nisam ih nikada imao, ali uvijek u džepu imam ponešto novca”, rekao je Dodik, koji je ranije potvrdio da je zatvorio račun u banci i pozvao i ostale pojedince koji su na američkoj crnoj listi da takođe zatvore račune kako bankama ne bi stvarali probleme, što su mnogi i učinili.
Komentarišući ove izjave, programski direktor Fondacije BFPE za odgovorno društvo Stefan Vladisavljev za Danas kaže da one nisu iznenađujuće, već da su, naprotiv, u potpunosti u skladu sa onim što jeste javni narativ koji plasira Dodik.
“Činjenica je da Milorad Dodik svoje partnere vidi prije svega na Istoku i to prvenstveno u Moskvi i Rusiji, pa u određenoj mjeri i u Kini. Sama tužba ne bi donijela mnogo Dodiku i prije svega se radi o retoričkom triku koji nema mnogo težine u potencijalnim realnim reprekusijama”, dodaje naš sagovornik.
Podsjetimo, ovo je samo posljednja u nizu mjera u vidu sankcija koje su SAD uvele ne samo Dodiku, već i njegovoj djeci. U oktobru prošle godine sankcije su uvedene Gorici i Igoru Dodiku, uz obrazloženje da je “od 2021. Dodik povećao angažman svoje ćerke i sina u političkim i poslovnim aktivnostima u RS, što je dovelo do zabrinutosti da je RS sve više Dodikov porodični biznis, a ne politički entitet BiH”.
“Kada SAD sankcionišu određeno fizičko ili pravno lice, to je urađeno na osnovu činjenica koje su nam pokazale da se ta osoba ili pravno lice bavi koruptivnim, antidemokratskim ili antidejtonskim aktivnostima”, navode u ambasadi SAD u BiH.
Kako se dodaje, to je “vrlo rigorozan i ozbiljan proces, zasnovan na američkim zakonima i propisima” i SAD će nastaviti da koriste sankcije da bi “pojedince i pravne subjekte pozvali na odgovornost za ove ili druge vrste destabilizujućeg ponašanja”.
Kada je riječ o ovakvim mjerama, Vladisavljev napominje da o efikasnosti sankcija u suštinskom smislu svakako može da se diskutuje.
“Ono što je važno napomenuti da su sankcije dirigovane i prilično usmjerene. To znači da za cilj imaju targetiranje pojedinca, a ne šire zajednice, što jeste dobar model. Ono što sankcije donose jeste jasno komuniciranje pozicije i politika koje američka administracija ima prema lideru RS, te se o njihovoj efikasnosti i rezultatima može govoriti prije svega u simboličkom smislu i poruci koju žele da pošalju, a to jeste da su politike lidera RS u ovom trenutku za Vašington neprihvatljive”, naglašava on.
Uvođenje novih američkih sankcija uslijedilo je ubrzo pošto je Evropski savjet na samitu u Briselu odobrio otvaranje pristupnih pregovora sa BiH. Prethodno je u BiH usvojen Zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti, čime je ispunjen jedan uslov od 14 prioriteta EU za otvaranje pregovora. Tim povodom, mnogi analitičari kažu da je pitanje da li BiH može da uđe u Evropsku uniju sa Dodikom kao jednim od ključnih igrača na političkoj sceni.
Stefan Vladisavljev napominje da je pred BiH dug put do članstva u EU.
“Od svih država sa statusom kandidata, čini se da je BiH trenutno najudaljenija od članstva, ako izuzmemo naravno Tursku. Međutim, u svjetlu geopolitičkih dešavanja, signal koji je EU poslala BiH jeste pozitivan. Svakako, kontekst pristupanja se mora posmatrati dugoročno, te je upitno i kakva će biti pozicija Milorada Dodika kada se do tog momenta i dođe”.
Kako zaključuje Vladisavljev, u trenutnom kontekstu, poruke i politike Dodika i njegov odnos prije svega sa administracijom u Moskvi svakako ne pomažu poziciji BiH u odnosu sa zapadnim partnerima.
Bonus video:
