Predložene izmjene Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO) još su jedan pokušaj neviđene normativno pravne gimnastike u cilju produžetka mandata pojedinim sudijama Ustavnog suda, ocijenio je advokat i bivši ministar pravde Marko Kovač.
“Nemam ništa protiv da se povede rasprava i o starosnoj granici potrebnoj za sticanje uslova za odlazak sudija u starosnu penziju i to se na sistemski način riješi prema svim sudijama u pravnom sistemu, ali ne da se pred prestanak mandata pojedinima, ovakvim izmjenama dovodi u pitanje jedinstvenost pravnog poretka i jednakost građana pred Ustavom i zakonom”, rekao je Kovač odgovarajući na pitanje “Vijesti” u vezi sa tim kako komentariše izmjene Zakona o PIO.
Izmjene Zakona Skupštini su juče dostavili poslanici PES-a Vasilije Čarapić i Darko Dragović, nakon što je Zakonodavni odbor u utorak utvrdio da dopune Zakona o Ustavnom sudu, kojim je takođe predviđeno pomjeranje granice za penzionisanje sudija tog suda, nijesu u skladu sa Ustavom i pravnim sistemom.
Izmjenama Zakona o PIO predloženo je da se poslije člana 197n doda član 197nj koji glasi: “Izuzetno od člana 17 ovog zakona, osiguranik koji obavlja poslove sudije Ustavnog suda, stiče pravo na starosnu penziju ako ima navršenih 67 godina života i 15 godina staža osiguranja”.
Članom 17 Zakona o PIO predviđeno je da osiguranik stiče pravo na starosnu penziju kad navrši 65 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja.
Kovač ukazuje i da izmjena Zakona ide u korist upravo sudijama koji bi eventualno odlučivali o ustavnosti same izmjene, što za sobom implicira i pitanje njihove objektivnosti.
“Sve ovo potvrđuje da se radi o ozbiljnim političkim pritiscima na pravni sistem, a to je suprotno zvaničnoj proklamaciji o vladavini prava i meritokratiji. Ovakvim pristupom ćemo vrlo brzo imati nove i slične zahtjeve od strane drugih profesija pa se postavlja pitanje i same strategije države i odnosa u budućim istim situacijama”, upozorio je Kovač.
NE PROPUSTITE
Pravnici sa kojima su “Vijesti” nezvanično razgovarale, saglasni su sa Kovačom da je riječ o pokušajima “spasavanja” troje sudija Ustavnog suda, koji ove godine stiču uslov za penziju po Zakonu o PIO, ali podsjećaju na praksu da su se sudije do sada prilikom odlaska u penziju pozivale na Zakon o radu što je izazivalo oštre polemike u javnosti.
Na Zakon o radu Ustavni sud se pozvao i kada je krajem prošle godine obavijestio Skupštinu da predsjednik tog suda Milorad Gogić 27. maja stiče uslov za penzionisanje. Sud se u dopisu poziva na član 164 Zakona o radu, kojim je propisano da radni odnos po sili zakona prestaje kad zaposleni navrši 66 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja.
Prema izmjenama Zakona o PIO, koje su stupile na snagu u januaru ove godine, krajem maja uslov za penziju stiče i sudija Budimir Šćepanović jer tada puni 65 godina, a sutkinja Dragana Đuranović u decembru.
Inicijativa o podizanju starosne granice za odlazak u penziju sudijama Ustavnog suda potekla je od ministra pravde Andreja Milovića, koji je početkom februara, u društvu Gogića i Šćepanovića, na sjednici Ustavnog odbora rekao da “nije dobro da oni idu sa 65 godina jer se radi o zrelim pravnicima, spremnim da čuvaju ustavnost jedne države”.
Predlog Milovića oštro je kritikovao opozicioni GP URA, navodeći da je plan da se sudijama “koje su dobijali stanove od Demokratske partije socijalista (DPS)” produži mandat.
Pravnici smatraju da pomjeranje granice za odlazak u penziju za godinu ili dvije nije pokušaj prenošenja standarda razvijenih država, jer bi se pomjerila na 70, 75 ili doživotno (kao u SAD), nego je to samo “kupovina vremena za troje sudija”. Da se radi o “ad hominem” (prema čovjeku) zakonu, kako kažu, najbolje govori to što su se Zakon o PIO i starosna granica za penziju mijenjali 1. januara.
Upozoravaju i da je predložena norma diskriminatorna jer se sudijama Ustavnog suda daje veće pravo u odnosu na ostale osiguranike.
Nakon što predložena dopuna Zakona o Ustavnom sudu Crne Gore nije dobila zeleno svjetlo na Zakonodavnom odboru, poslanik PES-a Darko Dragović u utorak je podnio amandman.
Dopunama Zakona predviđeno je da sudiji Ustavnog suda “prestaje funkcija” kad napuni “67 godina života i 40 godina staža”.
U amandmanu se navodi da sudija Ustavnog suda “stiče uslove za ostvarivanje prava na starosnu penziju” kada navrši 67 godina života “i najmanje 15 godina staža osiguranja”.
Dragović je u obrazloženju amandmana naveo da s obzirom na to da su isključivo Ustavom propisani uslovi po kojima sudiji Ustavnog suda “prestaje funkcija” to pitanje ne može biti uređeno izmjenom zakonskih propisa.
Protiv predloga dopuna Zakona o Ustavnom sudu na sjednici Zakonodavnog odbora bili su DPS i Demokrate, ali na kraju niko nije glasa za (troje poslanika DPS-a je bilo protiv, petoro je bilo uzdržano, dok se jedan poslanik nije izjasnio).
Predlog su podnijeli poslanici većine Slaven Radunović (NSD), Vladislav Bojović (DNP), Nikola Camaj (Albanski forum), Bogdan Božović (SNP) i Vasilije Čarapić (PES).
Demokrate vjerovatno neće podržati ni amandman.
“Odluku u vezi sa predloženim zakonskim rješenjem i podnijetim amandmanima na predloženi Zakon donijećemo na sjednici Kluba poslanika tokom rasprave, ali već sada sa velikom izvjesnošću mogu ustvrditi da ćemo predloženi zakon i amandmane odbiti”, rekao je “Vijestima” šef Poslaničkog kluba Demokrata Boris Bogdanović.
Ustavni sud je zbog penzija bio u centru pažnje javnosti u oktobru prošle godine, kada je ukinuo član Zakona o PIO kojim se pravo na starosnu penziju stiče kada osiguranik muškarac napuni 66 godina i žena 64 godine, te najmanje po 15 godina staža osiguranja, tako da je jedini uslov za sticanje penzije ostao punih 40 godina staža osiguranja.
Nekadašnji sudija Ustavnog suda Miodrag Iličković tada je, komentarišući ovu odluku, rekao da je “Ustavni sud Crne Gore počeo deblokadu time što je završio posao za jedan broj sudija i produžio mandat onima kojima se približila penzija”.
Međutim, Skupština je krajem godine usvojila izmjene Zakona o PIO kojima je predviđeno je da osiguranik stiče pravo na starosnu penziju kad navrši 65 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja.
Još nijesu zakazani intervjui sa kandidatima
Ustavni odbor je 5. marta utvrdio listu kandidata koji su se prijavili za sudiju Ustavnog suda koji će popuniti Gogićevo mjesto, ali intervjui sa kandidatima još nijesu zakazani. Prijave su dostavili Alija Beganović, Zoran Vukićević, Nerma Dobardžić, Muhamed Đokaj, Jovan Kojičić i Sanja Maslenjak. Iz Skupštine su prošle sedmice rekli da se prijave svih kandidata nalaze kod komisije koja ima zadatak da utvrdi da li su prijave blagovremene i potpune. U komisiji koja treba da ocijeni prijave su Darko Dragović (PES), Bogdan Božović (SNP) i Sonja Milatović (DPS).
Bonus video:
