Crna Gora je još hibridni režim u tranziciji, stoji u posljednjem izveštaju organizacije Fridom haus pod nazivom "Države u tranziciji 2024" koji pokriva 29 evropskih i azijskih država, Crna Gora je svrstana u hibridne režime, ili kako Fridom haus, opisuje zemlje u kojima redovne promjene u vladajućoj eliti narušavaju nedostatak smisla strukturne promjene tokom vremena.
Shodno tome, ovi režimi mogu da budu između demokratskog i autokratskog bez izgleda da će postići punu konsolidaciju u bilo kom pravcu, pojašnjava se u izvještaju ove organizacije.
"Crna Gora se još oporavlja od ustavne krize iz 2022. godine, a bori se sa disfunkcionalnim i korumpiranim lokalnim vlastima u nedostatku državne stabilnosti", piše u izvještaju.
Crna Gora kao ciklični hibrid
Navodi se i da među nekim hibridnim režimima, redovne promjene u vladajućoj eliti umanjuju nedostatak značajnih strukturnih promjena tokom vremena. Dok kruže na vlasti i van nje, rivalske stranke u kojima dominiraju ličnosti ili lična nastojanja njihovih lidera stalno politizuju i osvajaju slabe institucije. Shodno tome, ovi režimi mogu da rikošetiraju između demokratskih i autokratskih "proboja", a da ne izgledaju da će postići punu konsolidaciju u bilo kom pravcu.
"Izborni poraz Demokratske partije socijalista (DPS) crnogorskog moćnika Mila Đukanovića 2020. okončao skoro 30 godina jednopartijske vladavine u zemlji, potencijalno otvarajući novo poglavlje demokratije. Tranzicija je nastavljena 2023. godine, kada je sam Đukanović izgubio predsjedničke izbore. Međutim, politički pejzaž ostaje podijeljen između stare garde prije 2020. i mlađe klase manje iskusnih zvaničnika. Raskol je proizveo neefikasnu upravu, međuinstitucionalni sukob i jednogodišnju ustavnu krizu—sve to je podrilo reforme vladavine prava i omogućilo širenje organizovanog kriminala. Nedavne sukobe unutar novog rukovodstva, o čemu svjedoči i ostavka predsjednika Jakova Milatovića iz članstva vladajuće stranke u februaru 2024. godine, mogle bi dodatno da otežaju reformski proces", piše u izvještaju.
Fridom haus navodi da je definišuća osobina cikličnih hibrida kombinacija stvarnog političkog pluralizma i površne institucionalne promjene.
"Oni imaju tendenciju da zaostaju u reformama koje imaju za cilj uspostavljanje jakih barijera između javne službe i privatne dobiti. Stoga je od suštinske važnosti da se promovišu antikorupcijski mehanizmi i reforma pravosuđa u ovim zemljama, a proces pristupanja EU ima važnu ulogu u tom pogledu. Ako se građanima i novim vladama obezbijede instrumenti i podsticaji za temeljno iskorjenjivanje antidemokratskog nasljeđa nakon 'probojnih izbora', ciklični hibridi konačno mogu da pobjegnu sa svojih partijskih traka za trčanje i naprave stvarni napredak ka demokratskoj konsolidaciji", piše u izvještaju.
Crna Gora je dobila 46 od mogućih 100 bodova pri čemu veći broj bodova znači i veći stepen demokratičnosti države.
"Opštine su opterećene politizacijom i slabom funkcionalnošu, zabilježene su opstrukcije lokalnih izbora i lokalnih skupštinskih zasijedanja, nestabilne finansije i nedostatak mirne tranzicije vlasti", piše u izvještaju.
Karpi: Naizgled revolucionarni trenuci
Aleksandra Karpi, ekspertkinja Fridom hausa za Balkan kazala je za Glas Amerike da se kategorija ciklični režim koristi da se opišu zemlje u kojima postoje plitke političke promjene.
"Možda postoje ti revolucionarni trenuci, recimo pad Gruevskog u Sjevernoj Makedoniji, pad DPS-a ili Đukanovića u Crnoj Gori, što je bio ogroman događaj 2023. godine kada je konačno izgubio na predsjedničkim izborima. Znači ti neki, naizgled, revolucionarni trenuci koji na kraju nisu doveli do suštinskih institucionalnih promjena za demokratiju. U tim zemljama često vidimo da postoji priličan politički plularizam, ali nekada preveliki u smislu da su stranke veoma podijeljene međusobno, a podjele takođe postoje u samim partijama. Nedavno smo vidjeli ostavku Jakova Milatovića iz Evrope sad, koja je vladajuća stranka u Crnoj Gori. Znači, ima malo haosa u mnogim cikličnim hibridima. Crna Gora je odličan primjer za to zato što zemlja i dalje izlazi iz ustavne krize od 2020. do 2023. godine. Iako je neposredna prijetnja u Ustavnom sudu riješena, stvarnost je da sada vidimo posljedice nacionalne nestabilnosti na lokalnom nivou i to će se vidjeti u izvještaju za Crnu Goru za 2023. godinu, a to je da se mnoge opštine suočavale sa poteškoćama u održavanju izbora ili mirnoj tranziciji vlasti, velikim dijelom zato što nije bilo nacionalnih vlasti da to kontrolišu poslije svega. To je značenje cikličnog hibrida. I posljedica je da institucije propadaju tokom vremena i ne funkcionišu kako bi trebalo za građane, ili su sve više podložne da ih zarobe određeni političari", pojašnjava ekspertkinja Fridom hausa.
Bonus video:
