Bečić i Koprivica nisu na istom kursu: Tinja sukob dvije struje u vrhu Demokrata

Iako je lider Demokratske Crne Gore (Demokrate) Aleksa Bečić nedavno tvrdio da u toj partiji nema nesuglasica, u posljednjih mjesec i po dana bilo je više primjera koji ukazuju suprotno - da on, potpredsjednik stranke Dragan Krapović i njen generalni sekretar Boris Bogdanović idu jednim putem, a njihove kolege iz Predsjedništva partije Momo Koprivica, Vladimir Martinović i Nikola Rovčanin drugim.

Razlike su najuočljivije u javnim istupima dvaju tabora o tome postoji li kriza vlasti čiji su dio, ali ih, prema nezvaničnim saznanjima “Vijesti”, ima i iza zatvorenih vrata - na sjednicama Vlade Milojka Spajića (Pokret Evropa sad). To potvrđuju i odgovori koje su “Vijesti” juče dobile od Krapovića, a sredinom marta od Koprivice i Martinovića u vezi s dešavanjima na jednoj od sjednica izvršne vlasti.

Međutim, Krapović tvrdi da nije primijetio “strane u Demokratama”, niti nesuglasice.

Koprivica, Martinović i Rovčanin nisu odgovorili “Vijestima” na pitanja postoje li nesuglasice između njih, s jedne strane, i Bečića i Bogdanovića s druge, te ako postoje - na šta se odnose i mogu li dovesti do raskola u Demokratama.

“Vijesti” nezvanično saznaju da su Koprivica i Rovčanin održali nekoliko sastanaka s lokalnim funkcionerima Demokrata u više gradova, na kojima su navodno objašnjavali razlike u svojim stavovima s vrhom stranke.

Koprivica (potpredsjednik Vlade) i Martinović (ministar turizma) navodno su u nekoliko navrata na sjednicama zastupali stavove suprotne onima Bečića (potpredsjednik Vlade), Krapovića (ministar odbrane) i ostalih ministara Demokrata - Danila Šaranovića (ministar policije) i Tamare Vujović (ministarka kulture), nisu im se pridruživali u glasanju ili su donosili odluke bez konsultacija s njima.

Prema nezvaničnim informacijama lista, jedan od takvih slučajeva dogodio se 3. marta, kad su Koprivica i Martinović, navodno bez razgovora s kolegama, glasali za razrješenje Zorana Brđanina s mjesta šefa policije odmah nakon što je materijal o tome postavljen na WhatsApp grupu “Članovi Vlade”. Uz to, istovremeno su podržali i zaključak kojim je Vlada zadužila Šaranovića da raspiše javni poziv za vršioca dužnosti (v. d.) direktora policije.

Njih dvojica nisu “Vijestima” odgovorili da li je tačno da su glasali za smjenu Brđanina momentalno nakon što je materijal postavljen na WhatsApp grupu.

Na isto pitanje, upućeno Pres centru Demokrata, nije direktno odgovorio ni Krapović, koji je rekao da je elektronska sjednica održana 3. marta sazvana između 22 i 22.30 časova, da nije najavljena Šaranoviću, da taj ministar nije konsultovan u vezi nje, te da nije pripremao predloge odluke i zaključaka. Krapović tvrdi da sjednica ni njemu nije bila najavljena.

“Smatrao sam da nije u redu da se sjednica priprema i saziva na takav način, sačekao sam da prethodno glasa ministar unutrašnjih poslova, te sam s istim obavio konsultacije i tek nakon toga glasao. Kako su drugi postupili, morate pitati njih”, navodi Krapović.

Koprivica i Martinović navodno se, za razliku od većine kolega iz Demokrata, nisu javljali za riječ na maratonskoj sjednici Vlade, održanoj u noći 12. na 13. mart, na kojoj je izvršna vlast, na protivpravni predlog premijera Spajića, izabrala Aleksandra Radovića za v. d. šefa policije. Njih dvojica “Vijestima” su 13. marta kazali da to nije tačno.

“To nije tačna informacija, insinuacija obična. I ogroman dio rasprave je obuhvaćen oznakom ‘interno’, i tada se ne uključuje mikrofon, pa to ne ulazi u zapisnik”, rekao je Koprivica.

Martinović je poručio da “demantuje informaciju da nije govorio”.

Međutim, Krapović tvrdi da njih dvojica nisu učestvovali u raspravi.

“Na predmetnoj sjednici, iz Demokratske Crne Gore govorili su samo članovi Vlade iz bezbjednosnog sektora, moja malenkost, potpredsjednik Bečić i ministar Šaranović”, naveo je.

Prema nezvaničnim saznanjima “Vijesti”, Koprivica i Martinović navodno su 14. marta, dan nakon imenovanja Radovića, podržali usvajanje zapisnika s te sjednice Vlade, iako je Krapović izdvojio mišljenje i tražio da se u dokument unese upozorenje da se glasanjem za postavljenje šefa policije na predlog premijera čini krivično djelo, kao i da je iscrpljen dnevni red sjednice.

Njih dvojica nisu odgovorili “Vijestima” da li su to učinili. S druge strane, Krapović indirektno tvrdi - da jesu.

“Jedini sam član Vlade koji je izdvojio mišljenje na predloženi zapisnik. Istoj sjednici nijesu prisustvovali Bečić, Šaranović i koleginica Vujović”, kazao je.

Da funkcioneri Demokrata nisu na istom kursu, svjedoče i njihove izjave o zaoštravanju odnosa te partije sa Spajićevim Pokretom Evropa sad (PES), nakon šta je Radović izabran za direktora UP. Zbog toga su Demokrate oročile podršku Vladi do očekivanog dobijanja Izvještaja o procjeni ispunjenosti privremenih mjerila u pregovorima sa EU (IBAR) u junu.

Dok je dio funkcionera Demokrata, među kojima je poslanik Momčilo Leković, tvrdio da imenovanje Radovića predstavlja grubo kršenje zakona i govorio o krizi vlasti, neki drugi, poput Rovčanina, slali su pomirljivije poruke, poručujući da je aktuelna vlast “odraz i obraz 30. avgusta 2020. godine”, kad je smijenjen trodecenijski režim Demokratske partije socijalista (DPS), i da novi izbori treba da budu u redovnom terminu - 2027.

Na sličnom fonu bile su i Martinovićeve poruke, uprkos tome što su njegove kolege najavljivale tužbu protiv Vlade zbog postavljenja Radovića, koju je potom Šaranović i podnio.

“Mišljenja sam da uvijek treba doći do onoga što je kompromis, da su kompromisno rješenje i dijalog uvijek put ka uspjehu. Crna Gora ne smije i ne može stati na putu ka EU, jer imamo snažnu podršku naših međunarodnih partnera. Sve te stvari o kojima govorimo mogu se, prema mom mišljenju, riješiti određenim dijalogom i razmjenom argumenata na pristojan i civilizovan način”, rekao je Martinović.

On i Koprivica nisu odgovorili “Vijestima” da li je suština spora između dvije strane u Demokratama u izjavama Rovčanina i Lekovića, odnosno u tome da su jedni za ostanak u Vladi po svaku cijenu, a drugi da će o tome odlučiti u zavisnosti od (ne)dobijanja IBAR-a. Na isto pitanje nije odgovorio ni Rovčanin.

Krapović na taj upit odgovara riječima da postoje postoje izazovi u funkcionisanju vlasti, da je prekršen Zakon o unutrašnjim poslovima, da su donijeti nezakoniti zaključci i da je Predsjedništvo Demokrata to i konstatovalo.

“...Na donesene zaključke (Predsjedništva) niko nije imao primjedbe, te s tim u vezi smatram da smo našli mjeru političkog odgovora u skladu s interesima države Crne Gore, a ne parcijalnim interesima partije. S obzirom da niko nije imao primjedbi, zaključujem da nema ni razlika u stavovima, a svako je dužan da djeluje u skladu sa odlukama organa... Strane u Demokratama nijesam primijetio, pa samim tim nijesu ni saopštavani stavovi u vezi s predmetom vašeg pitanja”, ocijenio je.

Dvojac nije bio na Predsjedništvu kad je oročena podrška Vladi

Prema nezvaničnim saznanjima “Vijesti”, Koprivica i Martinović nisu prisustvovali sjednici Predsjedništva Demokrata na kojoj je ta stranka odlučila da oroči podršku Spajićevom kabinetu. Oni su, prema informacijama lista, opravdali odsustvo.

Njih dvojica nisu odgovorili “Vijestima” zašto nisu došli na zasjedanje.

Na isto pitanje, Krapović je odgovorio riječima da se nikad nije desilo da sjednicama organa partije prisustvuju svi članovi organa. To, kaže, prosto nije moguće.

“Zaista ne znam koji su razlozi, jer uvid u evidenciju nisam tražio, ali znam da su svim članovima Predsjedništva - kako onima koji su prisustvovali, tako i onima koji su odsustvovali, pisanim putem dostavljeni zaključci sa sjednice Predsjedništva i na iste niko nije imao niti jednu primjedbu”, navodi on.

“Nijesam primijetio nesuglasice jer nijedna nije saopštena”

Upitan postoje li u Demokratama nesuglasice između Koprivice, Martinovića i Rovčanina s jedne i Bečića i Bogdanovića s druge strane, Krapović kaže da su od osnivanja Demokrata (2015.) do danas razlike u stavovima saopštavali “otvoreno i transparentno na organima Demokrata”.

“I sam sam imao drugačije poglede, a nekad i drugačije stavove na neke od odluka. Nekad sam bio u većini, a nekad u manjini. To je valjda demokratija. Nakon donijetih odluka svaki član organa ih je dosljedno i odgovorno zastupao i sprovodio. Do ovog trenutka, niti jednu nesuglasicu unutar našeg političkog subjekta nijesam primijetio, jer ista nije ni saopštena”, navodi on.